Istraživački seminar Andrea Brajko Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. Uvod Sustav samoopskrbe Neto mjerenje Neto plaćanje Paritet fotonaponskog sustava s mrežom • • • • Njemačka Italija Španjolska Kalifornija Zaključak.
Download ReportTranscript Istraživački seminar Andrea Brajko Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. Uvod Sustav samoopskrbe Neto mjerenje Neto plaćanje Paritet fotonaponskog sustava s mrežom • • • • Njemačka Italija Španjolska Kalifornija Zaključak.
Istraživački seminar Andrea Brajko Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. Uvod Sustav samoopskrbe Neto mjerenje Neto plaćanje Paritet fotonaponskog sustava s mrežom • • • • Njemačka Italija Španjolska Kalifornija Zaključak uz korištenje poticajnih modela neke su zemlje dosegnule svoj vrhunac u investiranju u fotonaponske sustave, trendovi su nametnuli novu poticajnu politiku koja zastupa model samoopskrbe, dolazi do približavanja cijena proizvodnje električne energije iz fotonaponskih sustava maloprodajnim cijenama za potrošače na mjestu ugradnje. cilj je uvođenja modela predviđenih za samoopskrbu prvenstveno zadovoljiti potražnju za električnom energijom u kućanstvu proizvodnjom iz fotonaponskog sustava, potrošačima sa instaliranim fotonaponskim sustavom potrebno omogućiti da svoj višak u proizvodnji električne energije iz fotonaponskog sustava isporuče u mrežu u zamjenu za neki od oblika kompenzacije ovisno o korištenom modelu, vrijednost određenog viška u proizvodnji električne energije iz fotonaponskog sustava ovisi o usvojenom sustavu poticanja pojedine zemlje, ovisno o zakonskoj regulaciji pojedine zemlje, vrijednost kompenzacije može biti jednaka maloprodajnoj cijeni električne energije ili čak niža. dva modela koja se koriste za poticanje samoopskrbe: • Sustav neto mjerenja • baziran na dužem vremenskom periodu (mjesec, sezona ili godina), • proizvođač za razliku proizvedene energije ostvaruje pravo na kredit za koji će račun za električnu energiju biti umanjen za ekvivalentan iznos kroz neko naredno vrijeme. • Sustav neto plaćanja • zahtijeva naprednije brojilo odnosno mjerenje potrošnje električne energije u kućanstvu u stvarnom vremenu i količinu isporučene električne energije u mrežu, • unutar neto plaćanja postoje dva modela koja se koriste za isplatu poticaja, jedan je za proizvedenu električnu energiju koja se troši na mjestu proizvodnje i drugi za dio proizvedene električne energije koja se isporučuje u mrežu. Izjednačavanje cijene proizvodnje električne energije iz fotonaponskog sustava i prosječne maloprodajne cijene električne energije za kućanstvo, potaknuto: • ubrzanim rastom svjetskog tržišta fotonaponskih sustava potaknuto brojnim tehnološkim naprecima i nejednolikom potražnjom za električnom energijom, • snižavanje cijena tehnološke opreme, • smanjenje cijena proizvodnje električne energije iz fotonaponskih sustava, • konstantni rast cijena električne energije. Prednosti: predstavlja jedinstvenu priliku za unapređivanje razvoja lokalne i održive proizvodne tehnologije na učinkovit način, uz nužne izmjene zakona, veliki izazov za pametne mreže (eng. Smart Grid) za dizajniranje i osmišljavanje mrežne budućnosti koje bi trebale biti spremne penetrirati svu distribuiranu proizvodnju, za neke krajnje potrošače je politički, ekonomski i ekološki prihvatljivije proizvoditi električnu energiju iz fotonaponskog sustava nego koristiti električnu energiju iz mreže za vlastite potrebe, cilj praćenja napretka pariteta fotonaponskog sustava s mrežom je povećati svijest o mogućnosti korištenja proizvedene električne energije iz fotonaponskog sustava za potrebe kućanstva analizirajući konkurentnost fotonaponskog sustava na postojećim i potencijalnim tržištima u svijetu. Provedena istraživanja pokazuju da su do sredine 2013. godine mnogobrojne zemlje svijeta pa tako i europske zemlje napredovale na području pariteta fotonaponskog sustava s mrežom, poput Španjolske i Italije. Kod analize troškova fotonaponske tehnologije u odnosu na električnu energiju iz mreže, treba uzeti u obzir da se uspoređuje: • cijena proizvodnje električne energije iz fotonaponskog sustava kroz čitav životni vijek sustava i trenutna maloprodajna cijena električne energije za kućanstvo. ALI, • cijena proizvedene električne energije iz fotonaponskog sustava i trenutna cijena električne energije, ali uzimajući u obzir procjene budućih povećanja maloprodajne cijene električne energije u periodu životnog vijeka sustava. Standardni paritet fotonaponskog sustava s mrežom kod kojega je niža cijena električne energije viša od najniže cijene proizvodnje električne energije iz fotonaponskog sustava, a niža od najviše cijene proizvodnje iz fotonaponskog sustava. Ostvarivanju pariteta fotonaponskog sustava s mrežom pridonijele su: • cijene fotonaponskih sustava koje su među najnižima, • niska diskontna stopa koja se koristi pri izračunu cijene proizvodnje električne energije iz fotonaponskog sustava, • niske poticajne cijene unutar sustava zajamčenih cijena. Potpun paritet fotonaponskog sustava s mrežom sa najvišom cijenom proizvodnje električne energije iz fotonaponskog sustava koja je niža od cijene električne energije pri normalnom opterećenju ili niža od najniže cijene električne energije pri vršnom opterećenju. Ostvarivanju pariteta fotonaponskog sustava s mrežom pridonijele su: • pad cijene proizvodnje električne energije iz fotonaponskog sustava od 18,2% godišnje u razdoblju od 2009 do 2013. godine, • visoki stupanj insolacije u odnosu na ostale europske zemlje, • diskontna stopa koja se koristi kod izračuna cijene proizvedene električne energije u prosjeku je svjetskih i europskih zemalja. Potpun paritet fotonaponskog sustava s mrežom sa najvišom cijenom proizvodnje električne energije iz fotonaponskog sustava koja je niža od cijene električne energije pri normalnom opterećenju ili niža od najniže cijene električne energije pri vršnom opterećenju. Ostvarivanju pariteta fotonaponskog sustava s mrežom pridonijele su: • pad cijene proizvodnje električne energije iz fotonaponskog sustava u zadnjih nekoliko godina u prosjeku 18 % godišnje od 2009. godine, • porast prosječne cijene električne energije, potaknutom porastom stope PDV-a sa 18 na 21 %. Parcijalni paritet fotonaponskog sustava s mrežom, kod kojega je najviša cijena električne energije za vrijeme vršnog opterećenja veća od najniže cijene proizvodnje električne energije iz fotonaponskog sustava i niža od najviše cijene proizvodnje električne energije iz fotonaponskog sustava. S obzirom na heterogenost europskog tržišta električne energije, okolnosti u kojima se ostvaruju uvjeti potrebni za postizanje pariteta fotonaponskog sustava s mrežom, razlikuju se od zemlje do zemlje. Provedena istraživanja pokazuju da su do sredine 2013. godine mnogobrojne zemlje svijeta pa tako i europske zemlje napredovale na području pariteta fotonaponskog sustava s mrežom, poput Španjolske i Italije. Daljnjim razvojem nove poticajne politike i promicanjem trendova sustava samoopskrbe očekuje se i u drugim zemljama da će ostvariti napredak po pitanju izjednačavanja cijene proizvodnje električne energije iz fotonaponskog sustava i prosječne maloprodajne cijene električne energije prvenstveno za kućanstva. HVALA NA PAŽNJI !