Transcript Programiranje

PROGRAMIRANJE
ŠTO JE ALGORITAM?
• Naputak kako riješiti neki zadatak ili obaviti neki posao.
• Svodi cjelokupan zadatak na rješavanje više jednostavnijih, manjih
radnji.
• Ako je algoritam jasno i podrobno napisan, tada je dovoljan da
bi osoba koja nikad nije rješavala taj zadatak na temelju
algoritma mogla doći do rješenja.
Primjer algoritma
Primjer algoritma iz svakodnevnog života jest kuhanje čaja.
• Svaki korak pripremanja čaja mora biti ispravno izvršen kako bi mogli
prijeći na idući te u konačnici dobiti topao i ukusan čaj.
ZADATAK: Napiši algoritam za kuhanje čaja.
Programiranje
• Algoritam je postupak kojim se opisuje točan redoslijed kojim
obavljamo neki posao.
• Naredba je uputa računalu da obavi jednu operaciju.
• Postupak pisanja programa zovemo programiranje.
• Program je konačan niz naredbi razumljivih računalu koji rješavaju
neki problem.
• Programski jezik je skup naredbi i pravila za pisanje tih naredbi
razumljivih računalu. (PHYTON, LOGO, C++…)
• Algoritmi se zapisuju na više načina.
• U programiranju su najčešći pseudokod i dijagram tijeka
Dijagram tijeka za zbroj
dva broja:
Pseudokod za zbroj dva broja:
POČETAK
upiši a,b
zbroj = a + b
ispiši zbroj
KRAJ
• ZADATAK: Ako je a = 5, b = 0, koliki će biti c koristeći
pseudokod iz gore navedenog primjera?
VARIJABLE
• Varijable postoje u svakom programskom jeziku.
• U varijablama pohranjujemo vrijedosti, brojeve, slova i sve druge
znakove. (a=5, b=0)
• Započinju slovom, znakom, znamenkom…
• Naziv varijable ne smije sadržavati razmake.
• Python je case sensitive jezik što znači da razlikuje velika i mala slova.
• Primjeri
KAKO KORISTIMO PYTHON?
• Python shell (IDLE)
print("Programski jezik Python")
• File / New File (Ctrl + n)
a=5
b=8
print("Zbroj je", a+b)
• Run/run module (F5)
BROJEVI
TIPOVI PODATAKA I VARIJABLE
• Osnovni tipovi podataka u Pythonu:
• Cijeli brojevi – int
• Decimalni brojevi – float
• Logički – bool
• Znakovni niz - string
Logički ili Booleov tip
Znakovni niz - string
• \n – prijelaz u novi
redak
• \t – tab
• \\ - ispisati back
slash
• \” ili \´ - ispisati
navodnik
Aritmetički operatori
+ zbrajanje
- oduzimanje
* množenje
/ dijeljenje
** potenciranje
// cjelobrojno
dijeljenje
% ostatak
cjelobrojnog
dijeljenja
Imena varijabli
• Sastoje se od proizvoljnog broja slova, znamenki i niskih crtica (_) s
tim da ne smiju početi znamenkom.
• Ključne riječi se ne smiju upotrebljavati kao imena varijabli.
• Također se ne smiju upotrebljavati specijalni znakovi (navodnici,
zagrade, uskličnici, upitnici…)
• Iako je dozvoljeno, nije preporučljivo, upotrebljavati hrvatske
dijakritičke znakove (č, ć, š, ž, đ)
Varijable i naredbe za pridruživanje
• Varijabla čuva vrijednost tijekom izvođenja programa.
• Mijenja vrijednost u programu.
• Vrijednost mijenja uz pomoć naredbe za pridruživanje (=)
• Osim jedne vrijednosti možemo joj pridruživati i matematičke,
znakovne i logičke izraze kao i izraze drugih varijabli istog tipa.
Operatori proširenog pridruživanja
+=
-=
*=
/=
//=
%=
**=
• Primjeri
a+=1
y * = 10
z%=3
x ** = y + 2
je isto što i
je isto što i
je isto što i
je isto što i
a=a+1
y = y * 10
z=z%3
x = x** (y+2)
Osnovne funkcije u Pythonu
• int() – realni broj pretvara u cijeli odbacujući decimale
• round() – zaokružuje realni u cijeli broj
• float() - cijeli broj pretvara u realni
• bin() - pretvara dekadski broj u binarni
• oct() - pretvara dekadski broj u oktalni
• hex() – pretvara dekadski broj u heksadekadski
• input() – pridružue varijabli uneseni string
• print() – ispisuje tekst, vrijednost varijabli i izraza
Funkcije bin, oct, hex
• Za pretvorbu iz
binarnog,
oktalnog i
heksadekadskog
u binarni
potrebno je pisati
prefikse:
• 0b – za binarne
• 0o - za oktalne
• 0x - za
heksadekadske