Transcript Antun Pavlović, Marikultura u Republici Hrvatskoj

MARIKULTURA
U
REPUBLICI HRVATSKOJ
DUBROVNIK, listopad 2012.
PRILIKE ZA RAZVOJ MARIKULTURE U
HRVATSKOJ
• DRASTIČNO SMANJEN RIBLJI FONDO U
JADRANU JE PRILIKA DA DA SE RIBOLOV
POLAKO ZAMJENJUJE MARIKULTUROM
• ZAJEDNIČKA RIBARSTVENA POLITIKA EU
KOJA PREFERIRA POVEĆANJE
PROIZVODNJE RIBE U MARIKULTURI
MARIKULTURA U RH PO
GRUPACIJAMA
• Godišnja proizvodnja- oko 10.500
•
•
•
•
tona
Ukupna vrijednost – oko 100 mil. €
uzgoj bijele ribe (lubin i orada 55%)
uzgoj plave ribe (tuna 30%)
školjkaši (dagnje i kamenice 15%).
PLANOVI U MARIKULTURI I SADAŠNJA
PROIZVODNJA
Strategija i Nacionalni
program ribarstva (2002. i
2003.) uzgoj do 2010.g:
- tuna 5.000 t
- bijela riba 10.000 t
- školjke 20.000 t
- mlađ morske ribe
44 milijuna komada
Proizvodnja 2012.g.:
 tuna 3.200 t
 bijela riba 6.000 t
 školjke 1.500 t
 mlađ 16 milijuna
komada
UDRUŽIVANJE
- KLASTER MARIKULTURA
• Osnovan u Splitu krajem 2008.g. - MINGORP projekt
•
•
•
•
(HIO) za 2008.g.
Aktivnost 3 grupacije; uzgajivača tune, bijele ribe i školjki
66 pravnih subjekata diljem obale, hrvatskih tvrtki i
obrtnika iz djelatnosti marikulture s preko 1.000
zaposlenih.
Ukupna godišnja proizvodnja: 3.200 t tune, 6.000 t bijele
ribe i 16 milijuna komada riblje mlađi te 1.500 t školjki.
Izvoz: Sve uzgojene tune izvoze se u Japan, bijela riba se
izvozi u Italija, a od 02. 10. ove godine školjkaši se mogu
izvoziti u zemlje EU.
FINANCIRANJE KLASTERA
• Godišnjom članarinom svojih članova koja svake
•
•
godine iznosi 100.000,00 kn
Sufinanciranjem iz projekata za potporu
klasterima iz proračuna RH u 2009. godini i
2011. godini.
Sufinanciranje u 2010. i 2012. godini je
potpunosti izostalo ??? To će sigurno zaustaviti
mnoge planirane aktivnosti za ovu i početak
2013.godine.
REZULTATI KLASTERA
• Grupacija uzgajivača tuna nabavila zajednički
•
•
stroj za čišćenje kaveza za uzgoj,
Grupacija uzgajivača bijele ribe nabavila
zajednički stroj za brojenje mlađi ribe,
Grupacija uzgajivača školjaka pomogla svojim
članovima u nabavci ekološki prihvatljivih plutača
u opremanju parkova za uzgoj, u nabavci
sredstava za zaštitu uzgoja od predatora i
organizirani su seminari na edukaciji uzgajivača
naročito u provođenju higijenskih mjera u uzgoju
i prometu školjaka.
MARIKULTURA I RIBOLOV
• U 2012. otkupljeno od strane uzgajivača
tuna 35 tis. tona sitne plave ribe (više od
100 plovila ili oko 40 plivaričara).
• To je još uvijek značajna pomoć
plivaričarskom ribolovu u vrlo složenoj
situaciji za ovu grupaciju gospodarskog
ribolova.
MARIKULTURA RH - TEŠKOĆE
• VELIKI PROBLEMI
- PROBLEM OBALNE INFRASTRUKTURE
KOJI SE TEŠKO RIJEŠAVA ZBOG
ISPREPLETENOSTI HRVATSKIH PROPISA
- NEDOSTATAK PROSTORA ZA KONCESIJE,
NAROČITO U UZGOJU BIJELE RIBE
- ŠTETE OD PREDATORA IZ ZRAKA I IZ
MORA
- NABROJENI PROBLEMI SE
MULTIPLICIRAJU U ZAŠTIĆENIM
DIJELOVIMA PRIRODE
MARIKULTURA U ZAŠTIĆENIM
DIJELOVIMA PRIRODE
• U ZAKONU O ZAŠTITI PRIRODE UREDITI RIBOLOV I
•
MARIKULTURU NA NAČIN DA SE PROVODE SUKLADNO
MJERFAMA ZAŠTITE PRIRODE, SUKLADNO ZAKONU O
MORSKOM RIBARSTVU.
U MALOSTONSKOM ZALJEVU I MALOM MORU SU
TRADICINALNI RIBOLOV, UZGOJ ŠKOLJAKA I U NOVIJE
VRIJEME I RIBE, NEDIJELJIVI OD PRIRODNOG
FENOMENA ZBOG KOJEG SU I ZAŠTIĆENI, S TOGA JE
POTREBNO NA OVOM PODRUČJU PRVENSTVENO
ZAŠTITI ČOVIJEKA I OVE TRADICIONALNE
GOSPODARSKE AKTIVNOSTI, KOJIMA SE AKTIVNO BAVI
DOMICILNO STANOVNIŠTVO.
MALOSTONSKI ZALJEV – POSEBNI
REZERVAT NA MORU I NA KOPNU
• ODLUKA O PROGLAŠENJU MALOSTONSKOG ZALJEVA I MALOG MORA SA
PRIPADAJUĆIM KOPNOM U KATEGORIJI POSEBNOG REZERVATA, BILA JE I
OSTALA POLITIČKA ODLUKA KOJA NIJE U SKLADU SA ISTINSKIM CILJEM
ZBOG KOJEG JE PROGLAŠEN ZAŠTIĆENIM DIJELOM PRIRODE.
• NAKON PROGLAŠENJA OVOG PODRUČJA POSEBNIM REZERVATOM NIKADA
DO DANAS NISU UREĐENI UVJETI KAKO PRAVILNO I EFIKASNO
UPRAVLJATI OVIM PROSTROM KAKO NA MORU A POSEBNO NA KOPNU.
• ZAŠTITA OVOG PROSTORA JE TREBALA BITI U CILJU ZAŠTITE
JEDINSTVENOG FENOMENA UZGOJA ŠKOLJAKA, POSEBNO AUTOHTONIH
MALOSTONSKIH KAMENICA, MEĐUTIM ZBOG RAZLIČITIH
ADMINISTRATIVNIH BARIJERA KOD OVAKVE ZAŠTITE, ONEMOGUĆEJN JE
RAZVOJ MARIKULTURE A TIME I CJELOKUPNOG PROSTORA U RAZVOJU
STAMBENE, KOMUNALNE I OSTALE INFRASTRUKTURE, KOJA JE
NEOPHODNA ZA SVAKI GOSPODARSKI PROSPERITET, A NAROČITO ZA
MARIKULTURU.
MARIKULTURA U DNŽ
• UZGOJ BIJELE RIBE STAGNIRA
• UZGOJ ŠKOLJAKA JE U ZNAČJNOM PADU ZBOG ŠTETA
•
•
•
OD PREDATORA I NEDOSTATKA MLAĐI KAMENICA
U ZAŠTITI OD PREDATORA TRAŽI SE POMOĆ DRŽAVE I
EVROPSKIH FONDOVA
U PROIZVODNJI MLAĐI KAMENICA JOŠ UVIJEK
NEMAMO KONKRETNIH REZULTATA U MRIJESTILIŠTU
MARIBICA U BISTRINI
PROVOZ ŠKOLJAKA I RIBE KROZ TERITORIJ BiH JE I
DANAS VRLO OTEŽAN, A U DOGLEDNO VRIJEME BITI
ĆE NEMOGUĆ.
MARIKULTURA I MJERE EU
• OPET SU HRVATSKI PROPISI VELIKA
BARIJERA U PROVOĐENJU EU POLITIKE U
RIBARSTVU, A NAROČITO U KORIŠTENJU
EU FONDOVA.
Zaključak
• MARIKULTURA TREBA BITI STRATEŠKI POSEBNO
•
•
OBRAĐENA NA RAZINI VLADE RH
DONIJETI POSEBAN ZAKON O MARIKULTURI KOJIM ĆE
SE PRECIZNO UREDITI KORIŠTENJE POMORSKOG
DOBRA KAKO NA MORU TAKO I NA KOPNU, NAČIN
DOBIJANJA KONCESIJA I POVLASTICA ZA UZGOJ
UDRUŽIVANJE PROIZVOĐAČA U MARIKULTURI KROZ
KLASTER VEĆ JE DALO POZITIVNE REZULTATE I
SVAKAKO GA TREBA UNAPREDITI NA NAČIN DA SE U
OKVIRU KLASTERA FORMIRAJU I BUDUĆE
ORGANIZACIJE PROIZVOĐAČA
HVALA NA PAŽNJI !