KPP - Pojam, krivicno pravo u sirem smislu, izvori_REV.1

Download Report

Transcript KPP - Pojam, krivicno pravo u sirem smislu, izvori_REV.1

Krivično/kazneno procesno pravo
– Predavanja i vježbe REV.1.
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
Doc.dr. sc. Haris Halilović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
Doc. dr. sc. Haris Halilović
Tel. +387 33 561 275
E – mail: [email protected]
I Pojam krivičnog postupka i
krivičnog procesnog prava
1.

Pojam krivičnog postupka
Učenje o pojmu krivičnog postupka oslanja
se na definisanje krivičnog postupka kako sa
aspekta krivičnoprocesnih radnji koje se
preduzimaju u cilju rasvjetljavanja krivičnog
djela i otkrivanja njegovog izvršioca, tako i
polazeći od krivičnoprocesnih odnosa koji
se razvijaju između krivičnoprocesnih
subjekata.
a) Krivični postupak sa stajališta
krivičnoprocesnih radnji

Skup krivičnoprocesnih radnji koje
preduzimaju krivičnoprocesni subjekti
(nadležni organi i osobe) u slučaju
postojanja sumnje da je izvršeno krivično
djelo kako bi se ostvario društveno
prihvatljiv cilj reakcije na kriminalitet predstavlja krivični postupak.
b) Krivični postupak sa stajališta
krivično procesnih odnosa

Skup krivičnoprocesnih odnosa koji se
razvijaju
između
krivičnoprocesnih
subjekata u slučaju sumnje da je izvršeno
krivično djelo kako bi se postigao
društveno prihvatljiv cilj reakcije na
kriminalitet
–
predstavlja
krivični
postupak.
2. Pojam krivičnog procesnog prava

Krivično procesno pravo je grana prava
koja
uređuje
prava
i
dužnosti
krivičnoprocesnih subjekata, vrste i oblik
krivičnoprocesnih
radnji
koje
se
preduzimaju, kao i oblik krivičnoprocesnih
odnosa u koje stupaju krivičnoprocesni
subjekti
kad
preduzimaju
krivičnoprocesne radnje.
3. Društveno prihvatljiv cilj krivičnog
postupka i krivičnog procesnog
prava

1.
2.
Pomenuti se cilj ogleda u traženju
odgovora na slijedeća pitanja:
Da li je u konkretnom slučaju počinjeno
krivično djelo;
Da li je osoba prema kojoj je upravljen
krivičnopravni zahtjev izvršila krivično
djelo;
3. Da li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj
se stavlja na teret; i
4. Da li se u smislu materijalnog krivičnog
prava mogu primijeniti krivičnopravne
sankcije.
II Međunarodno pravo o pravima
Za krivični postupak je vezano učenje o egzistenciji dvije poznate
tendencije ui njegovim
okvirima:
tendencije za pravo
osiguranjem
čovjeka
krivično
procesno
efikasnosti krivičnog postupka u borbi protiv kriminaliteta ili da

svaki poznati izvršilac krivičnog djela bude uhvaćen i kažnjen u
skladu sa propisima iz materijalnog krivičnog prava i tendencije
zaštite građana od neopravdanog krivičnog gonjenja i osude,
odnosno da svaka osoba protiv koje se vodi krivični postupak
raspolaže mogućnostima za odbranu.[1] Uvažavanje postojanja
tendencija o efikasnom krivičnom postupku i zaštiti prava i sloboda
čovjeka u krivičnom postupku znači priznanje njihovog uticaja na
uređenje krivičnog postupka i, s tim u vezi, afirmaciju odnosno
ograničavanje prava i sloboda čovjeka.
[1] Bayer,V., I, 1995., str. 12. – 13.
1. Međunarodni i regionalni dokumenti od
posebnog značaja za zaštitu ljudskih prava i
sloboda u krivičnom postupku
Neki od međunarodnih i regionalnih dokumenata koji su od posebnog značaja
za zaštitu ljudskih prava i sloboda:








Univerzalna deklaracija o pravima čovjeka (1948),
Međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima (1966) sa dopunskim
protokolima (1989),
Konvencija o pravima djeteta (1989),
Međunarodna konvencija o eliminaciji svih vrsta rasne diskriminacije (1965),
Konvencija protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg
postupanja ili kažnjavanja (1984),
Standardna minimalna pravila UN za postupanje sa osuđenicima (1955),
Standardna minimalna pravila UN za primjenu sudskih postupaka prema
maloljetnicima (1985),
Deklaracija o nezavisnosti pravosuđa (1989).




Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih
sloboda (1950) sa dodatnim protokolima, koja se često
označava kao “najmanji zajednički imenitelj” zaštite
prava čovjeka u Evropi, kao i praksa Evropskog suda za
ljudska prava,
Evropska konvencija o spriječavanju mučenja,
nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja
(1987),
Evropska zatvorska pravila (1987),
Evropska konvencija o ostvarivanju prava djeteta (1995).
U pomenutim dokumentima se nalaze
norme koje
se između ostalog odnose na:
pravo na tjelesni integritet i ljudsko
dostojanstvo,
 zabranu svakog oblika diskriminacije i
mučenja,
 uslove za lišenje slobode odnosno
ograničenje prava na slobodu i sigurnost
osobe,
 pravo svakog čovjeka na pravično suđenje,








pravo na poštivanje privatnog života i zaštitu stana i prepiske,
pravo na korištenje pravnog sredstva protiv odluke državnog tijela,
zabranu ponovnog suđenja,
«najbolji interes djeteta» kao osnovno načelo u postupanju sa
maloljetnicima i zaštitu prava maloljetnika,
prava osuđenih osoba i tretman osoba prema kojima se izvršavaju
krivične sankcije,
pravo na rehabilitaciju i naknadu štete osobama koje su neosnovano
osuđene i nezakonito lišene slobode i
nezavisnost i samostalnost sudske funkcije.
III Krivično/kazneno pravo u
širem smislu
 Krivično pravo u širem smislu
čine:
1. Krivično materijalno pravo - krivično
pravo u užem smislu;
2. Krivično procesno pravo;
3. Pravo izvršenja krivičnih sankcija i
4. Organizacijsko krivično pravo.
1. Pojam materijalnog krivičnog
prava

Pod pojmom krivičnog materijalnog prava
podrazumijevaju se propisi kojima se
određuju pojmovi krivičnih djela, zatim
pojmovi kazni i drugih pravnih mjera koje
se primjenjuju na počinitelje krivičnih
djela, kao i načelne posebne pravne uvjete
pod kojim se kazne i druge mjere
primjenjuju na počinitelje krivičnih djela 1.
1. Bayer, V.:Kazneno procesno pravo – odabrana poglavlja, Knjiga I, Uvod u
teoriju kaznenog procesnog prava, MUP, Zagreb, 1995. str. 3.
2. Pojam krivičnog procesnog
prava

Sistem pravnih propisa koji uređuju
(normiraju) oblik (način) izvođenja radnji
od kojih se sastoji krivični postupak,
odnosno oblik društvenih odnosa u
kojima se te radnje odvijaju naziva se
pravom krivičnog postupka odnosno
krivičnim procesnim pravom. 2
2. Bayer,V.:Kazneno procesno pravo – odabrana poglavlja, Knjiga I, Uvod u
teoriju kaznenog procesnog prava, MUP, Zagreb, 1995. str. 6.
3. Pojam prava izvršenja
krivičnih/kaznenih sankcija

Pravo izvršenja krivičnih sankcija normira
postupak
izvršenja
krivičnopravnih
sankcija u smislu da uređuje aktivnosti
određenih državnih organa kao i osoba
kojima su izrečene krivičnopravne
sankcije.
4. Odnos krivičnog procesnog prava
prema materijalnom krivičnom
pravu.

Određen je time što krivično procesno pravo
uređuje
postupak
primjene
propisa
materijalnog krivičnog prava na konkretne
slučajeve.
5. Krivično procesno pravo i pravo
izvršenja krivičnih sankcija.

“Primjena kazne odnosno druge zakonske
mjere” u krivičnom postupku ne znači da
se određena osoba u tom postupku i
stvarno podvrgava izvršenju kazne.
Stvarno izvršenje kazne potpada pod
sistem normi koji se naziva pravo
izvršenja krivičnih sankcija.
IV Krivični postupak i drugi
kazneni postupci

1.
2.
3.
Uobičajena podjela kažnjivih djela jeste
na:
Krivična/kaznena djela;
Prekršaje; i
Disciplinske krivice.

1.
2.
3.
Obzirom na navedenu podjelu kažnjivih
djela razlikujemo:
Krivični/kazneni postupak;
Prekršajni postupak; i
Disciplinski postupak.
1. Sličnosti

1.
2.
3.
Sličnosti:
Procesna načela (načelo istine, javnosti i
druga);
Dokazne radnje (npr. saslušavanje
osoba);
Određene sankcije ( npr. novčana kazna)
itd.
2. Razlike

1.
2.
Razlike:
Nadležni organi odnosno tijela;
Stupanj pravne uređenosti.
V Izvori krivičnog procesnog prava
BiH i FBiH

Izvori krivičnog procesnog prava u
materijalnom smislu su društveni odnosi u
jednoj državi koji uvjetuju nastanak
krivičnog procesnog prava, a formalni
izvori krivičnog procesnog prava su oblici
ili forme u kojima su sadržana pravila
krivičnog procesnog prava kojima se
pravno uređuju ti društveni odnosi.1
1. Krapac, D., 2003., str. 35; Pavišić, B., op. Cit., str. 6.
Formalni izvori krivičnog procesnog prava
mogu se promatrati kao:
1. unutrašnji i
2. međunarodni.


a)
b)
Unutrašnji izvori su zakonski propisi
unutrašnjeg krivičnog procesnog prava i
dijele se na:
osnovne (ZKP BiH, ZKP FBiH, Ustavni
dokumenti...) i
dopunske (Zakon o Sudu BiH, Zakon o
Tužilaštvu BiH...).

Međunarodni izvori krivičnog procesnog
prava su multilateralni i bilateralni
ugovori koje je ratificirala Bosna i
Hercegovina.
Obavezna literatura:

SIJERČIĆ-ČOLIĆ, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga I Krivičnoprocesni
subjekti i krivičnoprocesne radnje, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu,
Sarajevo, 2012.

SIJERČIĆ-ČOLIĆ, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga II Tok redovnog
krivičnog postupka i posebni postupci, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu,
Sarajevo, 2012.

Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”,
br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07,
53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09) ili Zakon o krivičnom
postupku Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije
BiH”, br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10,
08/13).