Transcript Slide 1
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
Doc.dr. sc. Haris Halilović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
Doc. dr. sc. Haris Halilović
Tel. +387 33 561 275
E – mail: [email protected]
I Pojam krivičnog postupka i
krivičnog procesnog prava
1.
Pojam krivičnog postupka
Učenje o pojmu krivičnog postupka oslanja se na
definisanje krivičnog postupka kako sa aspekta
krivičnoprocesnih radnji koje se preduzimaju u cilju
rasvjetljavanja krivičnog djela i otkrivanja njegovog
izvršioca, tako i polazeći od krivičnoprocesnih
odnosa koji se razvijaju između krivičnoprocesnih
subjekata.
a) Krivični postupak sa stajališta
krivičnoprocesnih radnji
Skup krivičnoprocesnih radnji
koje preduzimaju
krivičnoprocesni subjekti (nadležni organi i osobe) u
slučaju postojanja sumnje da je izvršeno krivično djelo
kako bi se ostvario društveno prihvatljiv cilj reakcije na
kriminalitet - predstavlja krivični postupak.
b) Krivični postupak sa stajališta
krivično procesnih odnosa
Skup krivičnoprocesnih odnosa koji se razvijaju
između krivičnoprocesnih subjekata u slučaju sumnje
da je izvršeno krivično djelo kako bi se postigao
društveno prihvatljiv cilj reakcije na kriminalitet –
predstavlja krivični postupak.
2. Pojam krivičnog procesnog
prava
Krivično procesno pravo je grana prava koja uređuje
prava i dužnosti krivičnoprocesnih subjekata, vrste i
oblik krivičnoprocesnih radnji koje se preduzimaju,
kao i oblik krivičnoprocesnih odnosa u koje stupaju
krivičnoprocesni
subjekti
kad
preduzimaju
krivičnoprocesne radnje.
3. Društveno prihvatljiv cilj
krivičnog postupka i krivičnog
procesnog prava
1.
2.
Pomenuti se cilj ogleda u traženju odgovora na
slijedeća pitanja:
Da li je u konkretnom slučaju počinjeno krivično
djelo;
Da li je osoba prema kojoj je upravljen
krivičnopravni zahtjev izvršila krivično djelo;
3. Da li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj se stavlja na
teret; i
4. Da li se u smislu materijalnog krivičnog prava mogu
primijeniti krivičnopravne sankcije.
II Međunarodno pravo o pravima
čovjeka i krivično procesno pravo
Za krivični postupak je vezano učenje o egzistenciji dvije poznate
tendencije u njegovim okvirima: tendencije za osiguranjem
efikasnosti krivičnog postupka u borbi protiv kriminaliteta ili da svaki
poznati izvršilac krivičnog djela bude uhvaćen i kažnjen u skladu sa
propisima iz materijalnog krivičnog prava i tendencije zaštite građana
od neopravdanog krivičnog gonjenja i osude, odnosno da svaka osoba
protiv koje se vodi krivični postupak raspolaže mogućnostima za
odbranu.[1] Uvažavanje postojanja tendencija o efikasnom krivičnom
postupku i zaštiti prava i sloboda čovjeka u krivičnom postupku znači
priznanje njihovog uticaja na uređenje krivičnog postupka i, s tim u
vezi, afirmaciju odnosno ograničavanje prava i sloboda čovjeka.
[1] Bayer,V., I, 1995., str. 12. – 13.
1. Međunarodni i regionalni dokumenti od
posebnog značaja za zaštitu ljudskih prava i
sloboda u krivičnom postupku
Neki od međunarodnih i regionalnih dokumenata koji su od posebnog značaja
za zaštitu ljudskih prava i sloboda:
Univerzalna deklaracija o pravima čovjeka (1948),
Međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima (1966) sa dopunskim
protokolima (1989),
Konvencija o pravima djeteta (1989),
Međunarodna konvencija o eliminaciji svih vrsta rasne diskriminacije (1965),
Konvencija protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, nehumanog ili
ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (1984),
Standardna minimalna pravila UN za postupanje sa osuđenicima (1955),
Standardna minimalna pravila UN za primjenu sudskih postupaka prema
maloljetnicima (1985),
Deklaracija o nezavisnosti pravosuđa (1989).
Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih
sloboda (1950) sa dodatnim protokolima, koja se često
označava kao “najmanji zajednički imenitelj” zaštite prava
čovjeka u Evropi, kao i praksa Evropskog suda za ljudska
prava,
Evropska konvencija o spriječavanju mučenja, nehumanog
ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (1987),
Evropska zatvorska pravila (1987),
Evropska konvencija o ostvarivanju prava djeteta (1995).
U pomenutim dokumentima se nalaze norme koje
se između ostalog odnose na:
pravo na tjelesni integritet i ljudsko dostojanstvo,
zabranu svakog oblika diskriminacije i mučenja,
uslove za lišenje slobode odnosno ograničenje prava na
slobodu i sigurnost osobe,
pravo svakog čovjeka na pravično suđenje,
pretpostavku nevinosti,
pravo na poštivanje privatnog života i zaštitu stana i prepiske,
pravo na korištenje pravnog sredstva protiv odluke državnog tijela,
zabranu ponovnog suđenja,
«najbolji interes djeteta» kao osnovno načelo u postupanju sa
maloljetnicima i zaštitu prava maloljetnika,
prava osuđenih osoba i tretman osoba prema kojima se izvršavaju
krivične sankcije,
pravo na rehabilitaciju i naknadu štete osobama koje su neosnovano
osuđene i nezakonito lišene slobode i
nezavisnost i samostalnost sudske funkcije.
III Krivično/kazneno pravo u širem
smislu
Krivično pravo u širem smislu čine:
1. Krivično materijalno pravo - krivično pravo u užem
smislu;
2. Krivično procesno pravo;
3. Pravo izvršenja krivičnih sankcija i
4. Organizacijsko krivično pravo.
1. Pojam Materijalnog krivičnog
prava
Pod
pojmom
krivičnog
materijalnog
prava
podrazumijevaju se propisi kojima se određuju
pojmovi krivičnih djela, zatim pojmovi kazni i drugih
pravnih mjera koje se primjenjuju na počinitelje
krivičnih djela, kao i načelne posebne pravne uvjete
pod kojim se kazne i druge mjere primjenjuju na
počinitelje krivičnih djela 1.
1. Bayer, V.:Kazneno procesno pravo – odabrana poglavlja, Knjiga I, Uvod u teoriju
kaznenog procesnog prava, MUP, Zagreb, 1995. str. 3.
2. Pojam krivičnog procesnog prava
Sistem pravnih propisa koji uređuju (normiraju) oblik
(način) izvođenja radnji od kojih se sastoji krivični
postupak, odnosno oblik društvenih odnosa u kojima
se te radnje odvijaju naziva se pravom krivičnog
postupka odnosno krivičnim procesnim pravom. 2
2. Bayer, V.:Kazneno procesno pravo – odabrana poglavlja, Knjiga I, Uvod u teoriju
kaznenog procesnog prava, MUP, Zagreb, 1995. str. 6.
3. Pojam prava izvršenja
krivičnih/kaznenih sankcija
Pravo izvršenja krivičnih sankcija normira postupak
izvršenja krivičnopravnih sankcija u smislu da uređuje
aktivnosti određenih državnih organa kao i osoba
kojima su izrečene krivičnopravne sankcije.
4. Odnos krivičnog procesnog
prava prema materijalnom
krivičnom pravu.
Određen je time što krivično procesno pravo uređuje
postupak primjene propisa materijalnog krivičnog
prava na konkretne slučajeve.
5. Krivično procesno pravo i pravo
izvršenja krivičnih sankcija.
“Primjena kazne odnosno druge zakonske mjere” u
krivičnom postupku ne znači da se određena osoba u
tom postupku i stvarno podvrgava izvršenju kazne.
Stvarno izvršenje kazne potpada pod sistem normi koji
se naziva pravo izvršenja krivičnih sankcija.
IV Krivični postupak i drugi
kazneni postupci
1.
2.
3.
4.
Uobičajena podjela kažnjivih djela jeste na:
Krivična/kaznena djela;
Privredne prijestupe;
Prekršaje; i
Disciplinske krivice.
1.
2.
3.
4.
Obzirom na navedenu podjelu kažnjivih djela
razlikujemo:
Krivični/kazneni postupak;
Postupak za privredne prijestupe;
Prekršajni postupak; i
Disciplinski postupak.
1. Sličnosti
1.
2.
3.
Sličnosti:
Procesna načela (načelo istine, javnosti i druga);
Dokazne radnje (npr. saslušavanje osoba);
Određene sankcije ( npr. novčana kazna) itd.
2. Razlike
1.
2.
Razlike:
Nadležni organi odnosno tijela;
Stupanj pravne uređenosti.
V Izvori krivičnog procesnog prava
BiH i FBiH
Izvori krivičnog procesnog prava u materijalnom
smislu su društveni odnosi u jednoj državi koji
uvjetuju nastanak krivičnog procesnog prava, a
formalni izvori krivičnog procesnog prava su oblici ili
forme u kojima su sadržana pravila krivičnog
procesnog prava kojima se pravno uređuju ti društveni
odnosi.1
1. Krapac, D., 2003., str. 35; Pavišić, B., op. Cit., str. 6.
Formalni izvori krivičnog procesnog prava mogu se
promatrati kao:
1. unutrašnji i
2. međunarodni.
Unutrašnji izvori su zakonski propisi unutrašnjeg
krivičnog procesnog prava i dijele se na:
a) osnovne (ZKP BiH, ZKP FBiH, Ustavni
dokumenti...) i
b) dopunske (Zakon o Sudu BiH, Zakon o Tužilaštvu
BiH...).
Međunarodni izvori krivičnog procesnog prava su
multilateralni i bilateralni ugovori koje je ratificirala
Bosna i Hercegovina.
Osnovna literatura:
SIJERČIĆ-ČOLIĆ,
H.: Krivično procesno pravo, Knjiga I
Krivičnoprocesni subjekti i krivičnoprocesne radnje, Pravni Fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.
SIJERČIĆ-ČOLIĆ, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga II Tok redovnog
krivičnog postupka i posebni postupci, Pravni Fakultet Univerziteta u
Sarajevu, Sarajevo, 2008.
Zakon o krivičnom postupku BiH (Službeni glasnik Bosne i
Hercegovine, br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06,
76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09).