Transcript Slide 1

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
Doc.dr. sc. Haris Halilović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
Doc. dr. sc. Haris Halilović
Tel. +387 33 561 275
E – mail: [email protected]
I Pojam krivičnog postupka i
krivičnog procesnog prava
1.

Pojam krivičnog postupka
Učenje o pojmu krivičnog postupka oslanja se na
definisanje krivičnog postupka kako sa aspekta
krivičnoprocesnih radnji koje se preduzimaju u cilju
rasvjetljavanja krivičnog djela i otkrivanja njegovog
izvršioca, tako i polazeći od krivičnoprocesnih
odnosa koji se razvijaju između krivičnoprocesnih
subjekata.
a) Krivični postupak sa stajališta
krivičnoprocesnih radnji
 Skup krivičnoprocesnih radnji
koje preduzimaju
krivičnoprocesni subjekti (nadležni organi i osobe) u
slučaju postojanja sumnje da je izvršeno krivično djelo
kako bi se ostvario društveno prihvatljiv cilj reakcije na
kriminalitet - predstavlja krivični postupak.
b) Krivični postupak sa stajališta
krivično procesnih odnosa
 Skup krivičnoprocesnih odnosa koji se razvijaju
između krivičnoprocesnih subjekata u slučaju sumnje
da je izvršeno krivično djelo kako bi se postigao
društveno prihvatljiv cilj reakcije na kriminalitet –
predstavlja krivični postupak.
2. Pojam krivičnog procesnog
prava
 Krivično procesno pravo je grana prava koja uređuje
prava i dužnosti krivičnoprocesnih subjekata, vrste i
oblik krivičnoprocesnih radnji koje se preduzimaju,
kao i oblik krivičnoprocesnih odnosa u koje stupaju
krivičnoprocesni
subjekti
kad
preduzimaju
krivičnoprocesne radnje.
3. Društveno prihvatljiv cilj
krivičnog postupka i krivičnog
procesnog prava

1.
2.
Pomenuti se cilj ogleda u traženju odgovora na
slijedeća pitanja:
Da li je u konkretnom slučaju počinjeno krivično
djelo;
Da li je osoba prema kojoj je upravljen
krivičnopravni zahtjev izvršila krivično djelo;
3. Da li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj se stavlja na
teret; i
4. Da li se u smislu materijalnog krivičnog prava mogu
primijeniti krivičnopravne sankcije.
II Međunarodno pravo o pravima
čovjeka i krivično procesno pravo
 Za krivični postupak je vezano učenje o egzistenciji dvije poznate
tendencije u njegovim okvirima: tendencije za osiguranjem
efikasnosti krivičnog postupka u borbi protiv kriminaliteta ili da svaki
poznati izvršilac krivičnog djela bude uhvaćen i kažnjen u skladu sa
propisima iz materijalnog krivičnog prava i tendencije zaštite građana
od neopravdanog krivičnog gonjenja i osude, odnosno da svaka osoba
protiv koje se vodi krivični postupak raspolaže mogućnostima za
odbranu.[1] Uvažavanje postojanja tendencija o efikasnom krivičnom
postupku i zaštiti prava i sloboda čovjeka u krivičnom postupku znači
priznanje njihovog uticaja na uređenje krivičnog postupka i, s tim u
vezi, afirmaciju odnosno ograničavanje prava i sloboda čovjeka.
[1] Bayer,V., I, 1995., str. 12. – 13.
1. Međunarodni i regionalni dokumenti od
posebnog značaja za zaštitu ljudskih prava i
sloboda u krivičnom postupku
Neki od međunarodnih i regionalnih dokumenata koji su od posebnog značaja
za zaštitu ljudskih prava i sloboda:
 Univerzalna deklaracija o pravima čovjeka (1948),
 Međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima (1966) sa dopunskim
protokolima (1989),
 Konvencija o pravima djeteta (1989),
 Međunarodna konvencija o eliminaciji svih vrsta rasne diskriminacije (1965),
 Konvencija protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, nehumanog ili
ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (1984),
 Standardna minimalna pravila UN za postupanje sa osuđenicima (1955),
 Standardna minimalna pravila UN za primjenu sudskih postupaka prema
maloljetnicima (1985),
 Deklaracija o nezavisnosti pravosuđa (1989).
 Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih
sloboda (1950) sa dodatnim protokolima, koja se često
označava kao “najmanji zajednički imenitelj” zaštite prava
čovjeka u Evropi, kao i praksa Evropskog suda za ljudska
prava,
 Evropska konvencija o spriječavanju mučenja, nehumanog
ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (1987),
 Evropska zatvorska pravila (1987),
 Evropska konvencija o ostvarivanju prava djeteta (1995).
U pomenutim dokumentima se nalaze norme koje
se između ostalog odnose na:
 pravo na tjelesni integritet i ljudsko dostojanstvo,
 zabranu svakog oblika diskriminacije i mučenja,
 uslove za lišenje slobode odnosno ograničenje prava na
slobodu i sigurnost osobe,
 pravo svakog čovjeka na pravično suđenje,
 pretpostavku nevinosti,




pravo na poštivanje privatnog života i zaštitu stana i prepiske,
pravo na korištenje pravnog sredstva protiv odluke državnog tijela,
zabranu ponovnog suđenja,
«najbolji interes djeteta» kao osnovno načelo u postupanju sa
maloljetnicima i zaštitu prava maloljetnika,
 prava osuđenih osoba i tretman osoba prema kojima se izvršavaju
krivične sankcije,
 pravo na rehabilitaciju i naknadu štete osobama koje su neosnovano
osuđene i nezakonito lišene slobode i
 nezavisnost i samostalnost sudske funkcije.
III Krivično/kazneno pravo u širem
smislu
Krivično pravo u širem smislu čine:
1. Krivično materijalno pravo - krivično pravo u užem
smislu;
2. Krivično procesno pravo;
3. Pravo izvršenja krivičnih sankcija i
4. Organizacijsko krivično pravo.
1. Pojam Materijalnog krivičnog
prava
 Pod
pojmom
krivičnog
materijalnog
prava
podrazumijevaju se propisi kojima se određuju
pojmovi krivičnih djela, zatim pojmovi kazni i drugih
pravnih mjera koje se primjenjuju na počinitelje
krivičnih djela, kao i načelne posebne pravne uvjete
pod kojim se kazne i druge mjere primjenjuju na
počinitelje krivičnih djela 1.
1. Bayer, V.:Kazneno procesno pravo – odabrana poglavlja, Knjiga I, Uvod u teoriju
kaznenog procesnog prava, MUP, Zagreb, 1995. str. 3.
2. Pojam krivičnog procesnog prava
 Sistem pravnih propisa koji uređuju (normiraju) oblik
(način) izvođenja radnji od kojih se sastoji krivični
postupak, odnosno oblik društvenih odnosa u kojima
se te radnje odvijaju naziva se pravom krivičnog
postupka odnosno krivičnim procesnim pravom. 2
2. Bayer, V.:Kazneno procesno pravo – odabrana poglavlja, Knjiga I, Uvod u teoriju
kaznenog procesnog prava, MUP, Zagreb, 1995. str. 6.
3. Pojam prava izvršenja
krivičnih/kaznenih sankcija
 Pravo izvršenja krivičnih sankcija normira postupak
izvršenja krivičnopravnih sankcija u smislu da uređuje
aktivnosti određenih državnih organa kao i osoba
kojima su izrečene krivičnopravne sankcije.
4. Odnos krivičnog procesnog
prava prema materijalnom
krivičnom pravu.
 Određen je time što krivično procesno pravo uređuje
postupak primjene propisa materijalnog krivičnog
prava na konkretne slučajeve.
5. Krivično procesno pravo i pravo
izvršenja krivičnih sankcija.
 “Primjena kazne odnosno druge zakonske mjere” u
krivičnom postupku ne znači da se određena osoba u
tom postupku i stvarno podvrgava izvršenju kazne.
Stvarno izvršenje kazne potpada pod sistem normi koji
se naziva pravo izvršenja krivičnih sankcija.
IV Krivični postupak i drugi
kazneni postupci

1.
2.
3.
4.
Uobičajena podjela kažnjivih djela jeste na:
Krivična/kaznena djela;
Privredne prijestupe;
Prekršaje; i
Disciplinske krivice.

1.
2.
3.
4.
Obzirom na navedenu podjelu kažnjivih djela
razlikujemo:
Krivični/kazneni postupak;
Postupak za privredne prijestupe;
Prekršajni postupak; i
Disciplinski postupak.
1. Sličnosti

1.
2.
3.
Sličnosti:
Procesna načela (načelo istine, javnosti i druga);
Dokazne radnje (npr. saslušavanje osoba);
Određene sankcije ( npr. novčana kazna) itd.
2. Razlike

1.
2.
Razlike:
Nadležni organi odnosno tijela;
Stupanj pravne uređenosti.
V Izvori krivičnog procesnog prava
BiH i FBiH
 Izvori krivičnog procesnog prava u materijalnom
smislu su društveni odnosi u jednoj državi koji
uvjetuju nastanak krivičnog procesnog prava, a
formalni izvori krivičnog procesnog prava su oblici ili
forme u kojima su sadržana pravila krivičnog
procesnog prava kojima se pravno uređuju ti društveni
odnosi.1
1. Krapac, D., 2003., str. 35; Pavišić, B., op. Cit., str. 6.
 Formalni izvori krivičnog procesnog prava mogu se
promatrati kao:
1. unutrašnji i
2. međunarodni.

Unutrašnji izvori su zakonski propisi unutrašnjeg
krivičnog procesnog prava i dijele se na:
a) osnovne (ZKP BiH, ZKP FBiH, Ustavni
dokumenti...) i
b) dopunske (Zakon o Sudu BiH, Zakon o Tužilaštvu
BiH...).

Međunarodni izvori krivičnog procesnog prava su
multilateralni i bilateralni ugovori koje je ratificirala
Bosna i Hercegovina.
Osnovna literatura:
 SIJERČIĆ-ČOLIĆ,
H.: Krivično procesno pravo, Knjiga I
Krivičnoprocesni subjekti i krivičnoprocesne radnje, Pravni Fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.
 SIJERČIĆ-ČOLIĆ, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga II Tok redovnog
krivičnog postupka i posebni postupci, Pravni Fakultet Univerziteta u
Sarajevu, Sarajevo, 2008.
 Zakon o krivičnom postupku BiH (Službeni glasnik Bosne i
Hercegovine, br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06,
76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09).