6 Novska – Upravljanje poljoprivrednim i sumskim

Download Report

Transcript 6 Novska – Upravljanje poljoprivrednim i sumskim

Raspolaganje državnim
poljoprivrednim i šumskim
zemljištem
autorica: Sonja Marohnić – Horvat, dipl. iur.
Grad Novska
Kratki osvrt na kronologiju raspolaganja državnim
poljoprivrednim zemljištem; Problemi JLS
prilikom pretvorbe državnog poljoprivrednog i
šumskog zemljišta; Potreba očuvanja proizvodno
tehnoloških cjelina poljoprivrednog zemljišta
Kronologija raspolaganja državnim poljoprivrednim
zemljištem od donošenja Zakona iz 1991. godine do danas
Razdoblje od 1991.- 2001. godine

Poljoprivredno zemljište u društvenom vlasništvu
proglašeno državnim poljoprivrednim zemljištem
Razdoblje od 2001.-2008. godine


Zakon se temelji na prethodno usvojenoj Strategiji kojom
se potiče privatizacija državnog poljoprivrednog zemljišta
JLS preuzima složen postupak izrade programa
raspolaganja zemljištem, te postupke raspolaganja
prodajom i zakupom.
Razdoblje od 2008.-2013.


Česte su izmjene Zakona, posebno u dijelu koji se odnosi
na kriterije izbora najpovoljnijih ponuditelja.
Ministar donosi Naredbu kojom zabranjuje daljnje
postupanje JLS po važećem Zakonu (od siječnja 2012.srpnja 2013. nema raspolaganja putem prodaje i zakupa)
Kronologija raspolaganja državnim poljoprivrednim
zemljištem od donošenja Zakona iz 1991. godine do danas
Razdoblje od 2013.

Potpuni zaokret u raspolaganju zemljištem i napuštanje koncepta
privatizacije zemljišta.

JLS više ne raspolaže zemljištem, ali zadržava evidencijske i
administrativne poslove s mogućnošću utjecaja na izbor najpovoljnije
ponude putem svojih predstavnika u povjerenstvu.

U posljednje vrijeme, suradnja Agencije i JLS na raspolaganju
zemljištem se intenzivira kroz izravne kontakte, organizirane tematske
sastanke, te redovnim izvještavanjem o promjenama u zakonodavstvu
od strane Agencije. Čini se da se razvija dobar partnerski odnos u cilju
učinkovitog raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.
Kronologija raspolaganja državnim poljoprivrednim
zemljištem od donošenja Zakona iz 1991. godine do danas
Može li se iz ovog kratkog kronološkog prikaza uočiti i
formulirati stav da je dosadašnje raspolaganje državnim
poljoprivrednim zemljištem bilo nedosljedno?
Postoji li definiran pravac koji bi proizlazio iz stručnog
promišljanja o razvoju poljoprivrede u našoj državi s
definiranim i prepoznatim učincima kroz vrijeme, a koji
pravac bi bio toliko dobar da niti jedna politika ne bi sebi
dopustila mijenjati ga?
Možda bi neka nova, pomno razrađena
Strategija
poljoprivrednog razvoja, usvojena u Saboru konsenzusom
svih političkih opcija, mogla riješiti uočeni problem?
Pretvorba državnog poljoprivrednog i šumskog zemljišta
Kako su JLS preko noći ostajale bez vlastitog zemljišta i
infrastrukturnih objekata (igrališta, parkova, javnih površina i dr.
zemljišta) koje su prethodno stekle naplatnim pravnim poslom?
“Općinska” imovina i imovina bivših Mjesnih zajednica postala je
državna radi:





loše evidencije u katastrima i gruntovnici
PP mnogih JLS nisu imali definirane granice građevinskog područja
otežanog snalaženja JLS u rješavanju pitanja uknjižbe vlastite imovine
nakon donošenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
radi nedovoljno preciznih zakonskih rješenja i bez cjelovitog uvida u
problematiku
općeprihvaćenog stava zakonodavca da većina javnih nekretnina treba
biti vlasništvo države.
Pretvorba državnog poljoprivrednog i šumskog zemljišta
U takvim okolnostima, postupak pretvorbe državnog poljoprivrednog i
šumskog zemljišta donio je probleme JLS.
Država je putem općinskih državnih odvjetništava, jednostavnim
prijedlozima za upis vlasništva RH u gruntovne knjige temeljem zakona,
postala vlasnik jednog dijela zemljišta koje pripada JLS , jet iako je ono
bilo upisano kao poljoprivredno ili šumsko, to u naravi nije bilo.


Danas JLS otežano pokušavaju vratiti svoju imovinu koja je
“pogreškom” postala vlasništvo države na dva načina:
podnošenjem prijedloga za mirno rješenje spora
Podnošenjem zahtjeva za darovanje zemljišta u AUDI, sada DUDI
Rezultat je da mirno rješenje spora obično ne uspije, a da se darovanje
čeka jako dugo.
Kako zaštititi “na terenu” formirane poljoprivredne tehnološke cjeline i
zabraniti naturalnu restituciju pojedinačnih katastarskih čestica zemljišta
bivšim vlasnicima u postupku povrata imovine?
Prikaz tzv. poljoprivrednog bloka u jednom od novljanskih naselja koje se
sastoji od nekoliko tabli. Blokove je formirao PPK prije 50 godina.
Kako zaštititi “na terenu” formirane poljoprivredne tehnološke
cjeline i zabraniti naturalnu restituciju pojedinačnih katastarskih
čestica zemljišta iz tih cjelina bivšim vlasnicima u postupku povrata
imovine? – PRIMJER IZ PRAKSE!!!
Tijekom 2004. godine Grad Novska inicirao je provođenje izmjere
poljoprivrednog zemljišta za tri k.o. ( Subocka, Plesmo i Brestača),
obuhvaćajući izmjerom ukupnu površinu od 850 ha poljoprivrednog
zemljišta.
Provedba prijavnih listova po izvršenoj izmjeri nije bila moguća prije
provedbe upisa prava vlasništva za korist RH na česticama koje su u
navedenim katastarskim općinama u vlasništvu fizičkih osoba.
Grad je pripremio svu dokumentaciju s dokazima o pravnom
sljedništvu države na spornom zemljištu i zatražio pokretanje
pojedinačnih ZK ispravnih postupaka koje je državno odvjetništvu za
sporno zemljište i pokrenulo, a sud pozitivno riješio.
Nakon toga, pojedinačne čestice su u postupku povrata imovine
vraćene bivšim vlasnicima.
Kako zaštititi “na terenu” formirane poljoprivredne tehnološke
cjeline i zabraniti naturalnu restituciju pojedinačnih katastarskih
čestica zemljišta iz tih cjelina bivšim vlasnicima u postupku povrata
imovine?
Postavlja se pitanje zašto se to dogodilo?
Možda u Fondu za isplatu naknade nije bilo dovoljno
sredstava, pa se „teoretski” moguća naturalna restitucija u
opisanim slučajevima provela, iako je to nesvrsishodno i
štetno, a gotovo i nemoguće provesti na terenu.
Posljedice?
 Utrošen je ogroman javni novac za rješavanje ZK
ispravnih postupaka te za izradu geodetskih elaborata, a
problem na koncu nije riješen.
 Vlasnik na papiru i dalje ne obrađuje zemljište jer fizički
ne može doći do njega.
 Nije poštivan strateški cilj – okrupnjavanje zemljišta.
Kako zaštititi “na terenu” formirane poljoprivredne tehnološke
cjeline i zabraniti naturalnu restituciju pojedinačnih katastarskih
čestica zemljišta iz tih cjelina bivšim vlasnicima, u postupku povrata
imovine?
Mogući načini rješavanja nastalog problema i spriječavanja
budućih istih problema?
 U nadležnim tijelima zauzeti čvrst stav da su “blokovi” tehnološke
cjeline koje treba očuvati pod svaku cijenu i zabraniti povrat
pojedinačnih čestica unutar njih.
 Nadležnim tijelima državne uprave koji vode postupke povrata
imovine i općinskim državnim odvjetništvima na teren poslati naputak
s iskazom takvog stava.
 Postojeće “pogreške” riješiti dogovorom s vlasnicima
zemljišta,
osiguranjem drugog odgovarajućeg zemljišta iz zemljišnog fonda ili
otkupiti česticu neposrednom pogodbom, a potom provesti Elaborate
koji na provedbu čekaju cijelo desetljeće.
Raspolaganje državnim poljoprivrednim i
šumskim zemljištem
ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI !!!