Transcript pogodnosti za navodnjavanje

IRRI – Projekt navodnjavanja
UDRUGA KORISNIKA
SUSTAVA ZA
NAVODNJAVANJE
OPATOVAC
UDRUGA
KORISNIKA ZA
NAVODNJAVANJE
TOMPOJEVCI
OPĆINA
ODŽAK
1
Zemljišta Odžaka i Šamca (pogodnosti za
navodnjavanje i odvodnjavanje);
uzimanje uzoraka i kontrola tla
Prof. dr Nezir Tanović
2

„NEMA LOŠEG ZEMLJIŠTA, MOŽE BITI
SAMO LOŠIH POLJOPRIVREDNIKA“
3

Zemljište može biti plodno i neplodno

Kvalitet zemljišta čine njegove fizičke i hemijske
svojstva

Prema fizičkim osobinama, u zavisnosti od
odnosa gline i pijeska, zemljišta mogu biti:
ilovasta, glinovita, pjeskovita laporasta i krečna.

Pri određivanju pogodnog zemljišta, potrebno je
poznavati njegov vodni režim, kao i visinu
podzemnih voda.
4
Zemljište
Zemljište je trofazni sistem, sastavljen od čvrstog, tečnog i
gasovitog dijela. Međusobne veze i uzajamno djelovanje tih
elemenata određuju kvalitet zemljišta. Osim vanjskih faktora, važan
uticaj na stvaranje i kvalitet zemljišta imaju i živi organizmi koji u
njemu žive. Pored mineralnog dijela (pijesak, ilovača, glina)
zemljište sadrži i organsku materiju.
Tekstura tla
teška tla,
ilovače,
pjeskovita tla.
Struktura tla
Struktura tla predstavlja skupine pojedinih strukturnih dijelova povezanih
međusobno. Najpogodnija je mrvičasta struktura tla, u kojoj dominiraju pore
ispunjene vazduhom i vodom.
5

Organske materije
Organske materije u zemljištu predstavljaju skupine mineralnih
dijelova koje prave savršen sistem organskog sadržaja – humus.
Ima osnovnu ulogu za rast biljaka i bitno utiče na:
 fizičke osobine zemljišta;
 hemijske osobine zemljišta;
 biološke osobine zemljišta.


Humus

Hranjivi humus je organska materija, tamne boje, nastao
procesima humifikacije i sintezom kompleksnih organskih
jedinjenja, koja se u zemljištu lako razgrađuju (korijenje, plodovi,
žetveni ostaci, zelenišno đubrivo itd.). Trajni humus se u odnosu
na hranjivi humus vrlo sporo razgrađuje. Sirovi humus je humus
kiselih zemljišta, manje obogaćen azotom. To su zapravo
6
organski slojevi na mineralnoj materiji.
Svojstvo tla
– osobina
Poboljšanje
Laka zemljišta
Zemljište je propusno lako za obradu, Mora mu se dodati organska masa i povećati
brzo se zagrijava i brzo se hladi
sadržaj humusa.
Srednje teška zemljišta
Bogata su sa hranivom, dobro
Ne zahtijevaju posebna poboljšanja.
propusna, zadržavaju vlagu i toplotu, Potrebno ih je redovno obrađivati i po
lako se obrađuju,
potrebi unositi organsko đubrivo.
Teška zemljišta
Slabo su prozračna, zadržavaju vodu i Mora im se dodavati humus, kako bi
hraniva. Teška su za obradu. U sušni popravili vodno–vazdušni režim u njima.
prave pukotine
Humusna strukturna zemljišta
To su vrlo tamna i rahla zemljišta, sa Voditi računa da se sačuva struktura
puno organske materije. Vrlo su zemljišta i redovno ga obrađivati.
7
zračna i topla, zadržavaju vodu.
Zemljišta Odžaka
Općina Odžak
Dystric Kambisol
Eugley
Eutric Kambisol
Fluvisol
Humofluvisol
Kalkokambisol
Luvisol
Pseudogley
Sava
Vertisol
Bosna
Površina u ha
347.38
1.121.23
740.49
1.746.36
6.040.23
331.72
1.838.77
3.978.34
424.60
279.16
8
67.67
9
PSEUDOGLEJ
Preporuke: Podesna su za sve kulture, kako
ratarske i povrtlarske, tako i za voćarstvo,
pod uslovom da se na vrijeme obavi
osnovna i dopunska obrada zemlkjišta.
Nepropustan horizont i prekomjerno
vlaženje
površinskim
vodama,
nedostatak kisika
HUMIFLUVISOL
Preporuke: Podesna su
za većinu
ratarskih kultura. Povoljnih su fizičko
hemijskih
osobina.
Dobre
su
vodopropusnosti. Za obradu su jako
zahtjevna. Nužno je podesiti termine
obrade kada je ljepljivost smanjena zbog
prekomjerne vlage. Sa hranivom su
10
bogata. Uglavnom su to oranice.
Općina Šamac
Tipovi tala po Nacionalnoj klasifikaciji
Eugley
Eutric Kambisol
Površina u ha
2.795.27
308.01
Fluvisol
1.338.82
Humofluvisol
9.702.13
Naselje
Pseudogley
Rijeka
81.94
3.730.66
205.27
11
PSEUDOGLEJ
Preporuke: Podesna su za sve kulture, kako
ratarske i povrtlarske, tako i za voćarstvo,
pod uslovom da se na vrijeme obavi
osnovna i dopunska obrada zemlkjišta.
Nepropustan horizont i prekomjerno
vlaženje
površinskim
vodama,
nedostatak kisika
HUMIFLUVISOL
Preporuke: Podesna su
za većinu
ratarskih kultura. Povoljnih su fizičko
hemijskih
osobina.
Dobre
su
vodopropusnosti. Za obradu su jako
zahtjevna. Nužno je podesiti termine
obrade kada je ljepljivost smanjena zbog
prekomjerne vlage. Sa hranivom su
12
bogata. Uglavnom su to oranice.
Kontrola tla
Šta obuhvata kontrolu plodnosti tla
Uzimanje uzoraka tla;
Analiza osnovnih hemijskih svojstava tla;
Komentar dobijenih rezultata mjerenih parametara i preporuka za gnojidbu,
Prosječani uzorak tla
Prosječan uzorak je sastavljen od više pojedinačnih uzoraka tla. Jedan prosječan
uzorak se sastoji obično od 20–25 pojedinačnih uzoraka tla (što zavisi od
proizvodne parcele).
Dubine uzimanja uzoraka
Dubine sa kojih se uzimaju prosječni uzorci ovise o vrsti kulture koja će se uzgajati
Ukoliko se planiraju uzgajati povrtlarske i ratarske kulture uzorci se uzimaju do
dubine oraničnog sloja, tj. S dubine od 0 – 30 cm.
Ako se radi o biljkama (kulturama) koje se dublje ukorjenjuju kao što su
(višegodišnje kulture ), npr. voćke i vinova loza, u ovom slučaju uzimaju se po dva
prosječna uzorka tla, s dubina od 0 – 30 i 30 – 60 cm sa porvršine koje su13gore
Pribor za uzimanje uzoraka
14
Na ceduljici se napišu slijedeći podaci:
1.Ime i prezime korisnika, adresa stanovanja i telefon;
2.Broj (oznaka) uzorka;
3.Naziv ili oznaka parcele s koje je uzet uzorak, broj katastarske
čestice (k.č.) i katastarska općina (K.O), površina parcele;
4.Dubina uzorkovanja,
5.Podaci o gnojidbi parcele, prethodna i kultura za koju će se vršiti
gnojidba, a po potrebi i drugi podaci koji su bitni i ističu neku
specifičnost;
6.U voćarsko-vinogradarskoj proizvodnji naglasiti da li je
voćnjak/vinograd u podizanju (zasnivanju) ili je već u rodu.
7.Datum uzimanja uzorka kao i ime osobe koja je izvršila
uzorkovanje.
15
HIDROMELIORACIJE TLA
(regulacija vodnog režima)
Definicija

Pod hidromelioracijama podrazumijevamo niz mjera
kojima nastojimo regulisati vodno-zračni režim u tlu
radi što boljeg rasta i razvoja biljaka (odvodnjavanje i
navodnjavanje).

Vodni režim tla je ustvari povećanje ili smanjenje
pristupačne vlage u tlu, koja stoji biljkama na
raspolaganju.

Dio padavina ili vode dovedene irigacijom ili prirodnim
putem preko padavina se zadrži u tlu, zavisno od
retencionih svojstava tla, dio ode na evapotranspiraciju,
a dio se perkolira u dublje slojeve, nepovratno za biljke,
kada količina vode u tlu postane veća od kapaciteta tla
da primi i zadrži vodu.
16


Voda tla je najveći limitirajući
faktor u biljnoj proizvodnji
širom svijeta.
Samo oko 45% poljoprivrednih
površina širom svijeta dobiva
dovoljnu količinu vode za rast
biljaka.

Ako su prihodi vode veći od
rashoda javljaju se viškovi vode
i ako nema prirodnog oticaja
aktuelna je odvodnja.
17

Ako su rashodi veći od prihoda javljaju se
manjkovi vode i aktuelno je navodnjavanje.
18
Važnost vode i potreba održivog
upravljanja vodom

Od svih prirodnih resursa, koje čovjek koristi, voda
spada među najvažnije.

Voda je esencijalni faktor interakcije vrlo složenih
odnosa u svakom ekosistemu.

Ona je vitalni i ključni faktor poljoprivredne
proizvodnje i svake druge ekonomske aktivnosti
čovjeka
19

Posebnu važnost ima voda u biljnoj proizvodnji, u
proizvodnji hrane i sirovina.

Biljka mora potrošiti 400-500, pa čak i 1.000 litara
vode da bi proizvela jedan kilogram suhe tvari.

Nijednom agrotehničkom mjerom mi to stanje nismo u
stanju promijeniti.

Voda se u prirodi javlja u ograničenoj količini,
neravnomjerno raspoređena u vremenu i prostoru.
20
ELEMENTI VODNOG BILANSA I
METODE MJERENJA
21
Oborine
Transpiracija
Evaporacija
Navodnjavanje
Površinski oticaj
Efektivna zona
korjena
Perkolacija
Kapilarno
dizanje
22
Oborine

Sva voda, izuzev malih količina koje su vulkanskog
porijekla, na Zemlju dospijeva iz atmosfere, bilo direktno
ili indirektno.

Atmosfera sadrži vodenu paru zahvaljujući efektima
evaporacije i evapotranspiracije.

Gdjegod zračne mase dolaze u kontakt sa vodom ili
mokrom površinom postoji tendencija prelaska vodnih
molekula iz tekućeg u stanje vodene pare, koja se miješa
sa atmosferom.
23

Sudbina oborina koje dospiju na Zemlju je
različita.

Jedan dio se zadrži na biljkama i zovemo ga
intercepcija, odakle se evapotranspiracijom vraća
u atmosferu.

Dio koji dospije na tlo dijelom se zadržava na
površini tla, dijelom otječe po površini tla
(površinski otjecaj), a dijelom se infiltrira.

Onaj dio koji se infiltrira postaje voda tla, koja se iz
tla dijelom vraća u atmosferu ili se kao višak
perkolacijom kreće ka dubljim slojevima tla
obnavljajući tako podzemne vodne resurse.
24

Oborine su najvažniji, te prostorno i vremenski
najvarijabilniji segment vodnog bilansa.

Precizno utvrđivanje količine oborina, tipa
oborina ( kiša, snijeg, susnježica, slana, tuča, ,rosa,
inje ), porijekla oborina (cikIonalno, orografsko,
konvekcijsko), te saznanja o vremenskoj i
prostornoj distriibuciji oborina je od izuzetne
važnosti za proračun realnog vodnog bilansa. Kiša
i snijeg su najfrekventniji oblici oborina u našim
prostorima.

Oborine se mjere visinom stuba vode u
milimetrima ili zapreminom vode u litrama na
kvadratni metar.
25

Konverzija milimetarskih u zapreminske dimenzije se vrši
na sljedeći način:
1 mm = 1 litar/m2 = 10.000 litara/ha ili 10 m3/ha

Razllikujemo minutne, satne, dnevne, dekadne,
mjesečne. sezonske, godišnje i višegodišnje sume
oborina.

U bilansima se uglavnom koriste dnevne, dekadne,
mjesečne i godišnje vrijednosti.
26
Vodna rezerva tla (R)

Onog momenta kada se voda inflltrira u tlo ona postaje
voda tla i tako počinje formiranje vodnih rezervi tla.

Nakon toga dolazi do redistribucije vode u profilu tla.

Dio vode što je tlo može zadržati svojim opnenim i
kapilarnim silama ostaje u rizosfernom sloju profila tla i
služi za vodoopskrbu biljaka vodom, a dio se pod
utjecajem gravitacije perkolacijom cijedi u dublje slojeve
i služi za snabdijevanje izvorišta vodnih tokova i
podzemnih voda.
27

Kad je riječ o vodnim rezervama tla obično se u
hidrološkom smislu misli na zalihe slobodne, gravitaciono
pokretljive vode, koju nazivamo podzemna voda, koja se
pomoću crpki koristi u različite svrhe za vodoopskrbu.

Međutim, s poljoprivrednog i ekološkog gledišta od
posebne je važnosti ova druga kategorija vode ili vlage
tla koja ima vitalnu ulogu u životu biljke.

Ona ne podliježe djelovanju gravitacije, jer je tlo kao
"spužvasti sustav" drži silama jačim od sile gravitacije, ali
je korijenski sustav biljke u stanju koristiti za ishranu i
transport hranjiva snagom sukcije koja se za većinu
biljaka ocjenjuje na oko 15 bara.
28

Količina vodne rezerve tla koja biljkama stoji na
raspolaganju je limitirana svojstvima tla:
–
–
–
–
teksturnim sastavom,
dubinom,
zapreminskom gustinom i
dubinom korijenske zone (rizosfere).

Ta rezerva nije konstantna. Ova rezerva se ritmički
tijekom godine prazni i puni.

Procesima evapotranspiracije se smanjuje, a oborinama i
infiltracijom obnavlja.
29
Ovdje treba razlikovati:

ukupno pristupačnu vodu (UPV) tla u mm, koja se dobije
kao razlika između poljskog vodnog ili retencionog
kapaciteta (PVK) i vlažnosti trajnog venjenja (VTV) i

lako pristupačnu vodu (LPV) tla koja predstavlja dio
ukupno pristupačne vode koju korijen biljke može lako
crpiti iz tla sve dok voda ne postane limitirajući faktor
razvoja biljke.
30
Vodne konstante tla
31

Kvantitativni značaj i važnost vodno-zemljišnog
rezervoara za vodoopskrbu biljaka najbolje se može
ilustrirati primjerom vodnog bilansa za BiH.

Od prosječne godišnje sume 1.200 mm oborinskog
prihoda BiH oko 600 mm odlazi na otjecaj prema
morima, a 600 mm se preko tla potroši na
evapotranspiraciju. Izvrši li se konverzija tih 600 mm ET
u zapreminske dimenzije na ukupan prostor BiH, dobije
se zapremina od 30,8 milijardi m3 vode.

To znači da vegetacija BiH, preko vodne rezerve tla,
prosječno godišnje potroši 8 puta veću zapreminu nego
što je zapremina svih hidroakumulacija u BiH.
32
Utvrđivanje i konverzija
vodne rezerve tla

Sadržaj vode (vlage) tla se utvrđuje vaganjem, sušenjem
na 105 °C i ponovnim vaganjem.

Razlika u težini prije i poslije sušenja je sadržaj vode
(vlage) koji se izražava u težinskim procentima.

Množenjem težinskih procenata sa zapreminskom
gustinom tla dobiju se zapreminski procenti sadržaja
vode.

Ako neko tlo sadrži 20 zapreminskih % vode (vlage) to
znači da u sloju tla debljine 10 cm sadrži 20 mm vode ili
20 litara po 1 m2 ili 200 m3/ha.
33

U sloju tla debljine 50 cm takvo tlo će sadržavati 100
mm ili 100 l/m2 odnosno 1000 m3/ha vode.

To u znatnom broju slučajeva po veličini odgovara
ukupnom sadržaju lako pristupačne vode u sloju tla
debljine 50 cm.

Najveći promet vode tijekom godine se odvija kroz
površinski sloj tla debljine 50 cm, pa se u bilansi tla
najčešće koristi vrijednost 100 mm kao standardna
vrijednost lako pristupačne vlage tla.

Međutim, ako se radi o plićim ili pjeskovitim tlima ili
povrtlarskim kulturama, ta vrijednost može biti i manja,
pa iznositi samo 50 mm ili čak 25 mm.

Naprotiv. ako se radi o dubljim, težim tlima, dubljoj
rizosferi voćarskih, vinogradarskih i šumskih kultura te
vrijednosti mogu ići i do 200 mm.
34
Kontinuitet prenosa vodne
rezerve tla

Pod pretpostavkom da se bilans radi u mjesečnim
intervalima, tada bilans određenog mjeseca zavisi od
stanja vodne rezerve tla na kraju prethodnog mjeseca.

Prema tome, mjesečni bilansi moraju biti vezani jedni za
druge ne samo unutar jedne godine nego i tijekom cijele
referentne višegodišnje serije u kontinuitetu.

Da bi se mogla svaka godina tretirati nezavisno treba biti
siguran u datumu potpune obnove vodne rezerve tla (to
je zimski period u umjerenom klimatu, a kraj sezone kiša
u tropskom klimatu) ili pak potpunog pražnjenja vodne
rezerve tla ( kod nas obično kolovoz).
35

U našem klimatu je mnogo sigurniji zimski datum
obnove, nego ljetni datum potpunog pražnjenja vodne
rezerve tla.

Stoga bilans obično počinjemo 1. siječnja
pretpostavljajući da je krajem prethodnog prosinca
vodna rezerva tla obnovljena.

U dosadašnjem radu na vodnim bilansima nismo naišli
na slučaj da vodna rezerva tla krajem prosinca nije bila
obnovljena.

Obzirom da su bilansi rada u kontinuitetu, čak ni
inicijalna greška u startu nema bitnog utjecaja na finalni
rezultat.
36
Otjecaj ili višak vode (V)

Dio oborina koje tlo ne može infiltrirati ni u svojem profilu
zadržati odlazi na otjecaj ili višak. Kod tog razlikujemo
površinski oticaj (runoff), podpovršinski ili hipodermički
(interflow) i podzemni ili temeljni (baseflow, ground water)
otjecaj.

Površinski otjecaj nastaje kad je ritam ili intenzitet oborina
veći nego što je ritam infiltracije vode u tlu.

Tada se voda dijelom zadržava na površini, a dijelom
odlazi na površinski otjecaj krećući se u pravca pada
terena, negdje brže, negdje sporije zavisno od nagiba i
konfiguracije terena.
37

Na taj način se vodom hrane površinski vodotoci.

Otjecaj može nastupiti i prilikom otapanja snijega ako je
tlo smrznuto ili zasićeno vodom.

Količina površinskog otjecaja zavisi od inicijalnog stanja
vlažnosti tla u početku padanja kiše, ritma infiltracije i
intenziteta kiše.

Treba imati na umu da sva voda, koja površinski otječe je
eroziono opasna, jer može izazvati odnošenje tla.

Podpovršinski ili hipodermički otjecaj (interflow) se javlja
kad oborinska voda infiltrirana u tlu naiđe na prvu
vodonepropusnu barijeru blizu površine tla.
38

To u nekim oraničnim tlima može biti plužni taban, a u
drugim prirodno zbijeni, vodonepropusni sloj ili matični
supstrat.

Po tom sloju se voda usporeno kreće do prvog kanala,
cijevnog drena, jaruge ili terenske depresije gdje ponovo
izlazi na površinu ili se ulijeva u vodotok.

Podzemni ili temeljni otjecaj (baseflow) se javlja kad dio
vode tla djelovanjem gravitacije perkolacijom ili cijeđenjem
otječe u dublje slojeve dok ne naiđe na nepropusnu
podlogu.

Tu se voda zadržava i počinje popunjavati pore tla
stvarajući tako podzemnu vodu, akvifer ili vodnu izdan.
39

Koliko vode od ukupnog otjecaja ili viška odlazi na
površinski, a koliko na podzemni otjecaj teško je bez
individualnih mjerenja utvrditi.

Zato se u agrohidrološkim bilansima i ne koriste termini
površinskog, podpovršinskog i podzemnog otjecaja, nego
se sveukupni višak tretira kao ukupni ili potencijalni
otjecaj.

On se računski dobiva tako da se od prihodovanih oborina
podmiri vodna rezerva tla i potencijalna evapotranspiracija,
a preostali dio oborina se registrira kao višak .
40