Transcript V. Popovic
Optimalni stručni nalaz procene rizika – dragocen dokument kod sudsko medicinskog veštačenja oštećenja zdravlja zaposlenih Autori: Vladimir Popović Jadranka Radić Aleksandra Popović Uvod Optimalni stručni nalaz : razumljiv, detaljan, primenjiv i tačan. Zdravlje zaposlenih je direkto vezano za radne uslove, odnosno za opasnosti, štetnosti i napore koji se javljaju tokom obavljanja radnih zadataka. Opasnosti se svrstavaju u 3 grupe: mehaničke opasnosti, opasnosti koje se pojavljuju u vezi s karakteristikama radnog mesta i opasnosti koje se pojavljuju korišćenjem električne energije. Štetnosti koje nastaju ili se pojavljuju u procesu rada su: hemijske (prašina i dimovi), fizičke (buka i vibracije), biološke (infekcije, izlaganje mikroorganizmima i alergenima), nepovoljni mikroklimatski faktori (visoka i niska temperatura, vlažnost i brzina strujanja vazduha), neodgovarajuća osvetljenost, zračenja (toplotno, jonizujuće, lasersko i ultrazvučno), klimatski faktori (rad na otvorenom), štetnosti nastale pri korišćenju opasnih materija pri proizvodnji, transportu, pakovanju, skladištenju, i druge štetnosti koje mogu da prouzrokuju povrede i oboljenja (štetnosti koje proističu iz psihičkih i psihofizičkih napora, štetnosti vezane za organizaciju rada, itd). Cilj rada Cilj rada je da se ukaže na: veliki značaj tačne identifikacije opasnosti i štetnosti u radnoj okolini i na radnom mestu; pravilnu i stručnu interpretaciju dobijenih rezultata od strane multidisciplinarnog tima koji radi analizu; izdavanje optimalnog stručnog nalaza posle zavšene analize dobijenih nalaza od strane multidisciplinarnog tima stručnjaka. Metod rada laboratorije za ispitivanje radne okoline Validne rezultate ispitivanja radne okoline u cilju pravilnog veštačenja mogućeg uticaja profesionalnih štetnosti na zdravlje radnika može se očekivati jedino od strane akreditovane i licencirane laboratorije. Akreditaciju laboratorije obavlja Akreditaciono telo Srbije (ATS) po pravilima ATS a na osnovu prijave za akreditaciju koju podnosi organizacija, za obim za koji je smatrala da je kompetentna. Da bi ispitna laboratorija bila licencirana od strane Ministarstva rada i socijalne politike treba da ispuni sve uslove kao pravno lice za izdavanje licence za obavljanje poslova u oblasti bezbednosti (ćl. 56, stav 4 Zakona o bezbednosti i zdravlja na radu i Pravilnika za obavljanje poslova u oblasti bezbednosti). Akreditovana i licencirana laboratorija u svom sastavu mora da ima: - inženjera tehnologije, diplomiranog mašinskog inženjera, - specijalistu toksikološke hemije ili diplomiranog farmaceuta, - lekara specijalistu medicine rada i - diplomiranog inženjera zaštite na radu sa licencom za obavljanje ispitivanja uslova radne okoline u stalnom radnom odnosu, - da poseduje instrumente i uredjaje za ispitivanje i analize u skladu sa propisima u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, tehničkim propisima i standardima. Sadržina i obim ispitivanja Ispitivanja obuhvataju: 1. Mikroklimu (temperatura, brzina strujanja i relativna vlažnost vazduha); 2. Hemijske štetnosti (gasovi, pare, dimovi i prašina); 3. Fizičke štetnosti (buka, vibracije i štetna zračenja – osim jonizujućeg zračenja); 4. Osvetljenost 5. Biološke štetnosti Ispitivanja se obavljaju analizom svih elemenata uslova radne okoline tako da se daje jedinstvena ocena obavljenog ispitivanja. Ispitivanja se, po pravilu, vrše u uslovima kada rade svi tehnološki kapaciteti (oprema za rad, instalacije za klimatizaciju, provetravanje i sl.), što se posebno navodi u stručnom nalazu. STRUČNI NALAZ O IZVRŠENOM ISPITIVANJU USLOVA RADNE OKOLINE Registrovane fizičke i hemijske štetnosti iznad dozvoljenih nivoa ili koncentracija, nedovoljna osvetljenost i mikroklima izvan zone konfora i rizici po zdravlje zaposlenih 1. Štetnost: 2. Merna mesta gde je utvrđena štetnost iznad referentnih vrednosti: 3. Rizik od nastajanja oštećenja zdravlja ili oboljenja: a)Vrsta oboljenja (oštećenja): b)Verovatnoća nastanka oboljenja (oštećenja): vrlo mala, retka, postoji pod određenim okolnostima, povećana i izrazito velika c)Težina oboljenja (oštećenja): bez vidljivih posledica, posledice ne utiču bitno na radnu sposobnost, trajne posledice koje uzrokuju gubitak radne sposobnosti, znatno ograničena životna aktivnost ili smrtni ishod. 4. Način i mere za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika: a) Eliminacija rizika: b) Supstitucija: c) Primena tehničkih mera zaštite: d) Administrativne (organizacione mere: e) Mere lične zaštite (lična zaštitna sredstva): f) Zdravstvene mere: - Posebni zdravstveni uslovi koje moraju ispunjavati zaposleni za obavljanje određenih poslova u radnoj okolini (određuje služba medicine radau okviru izrade Akta o proceni rizika) - Prethodni i periodični lekarski pregledi (lekarski pregledi se obavljaju od strane službe medicine rada koja ima propisanu opremu, prostorije i stručni kadar) prema Pravilniku o prethodnim i periodičnim pregledima, SG RS dopune br.93/2008 - vremenski interval pregleda:se određuje posebnim zdravstvenim uslovima u okviru akta o proceni rizka - Privremeno izmenjena (narušeno) psihofizičko ili zdravstveno stanje radnika: 5. Preporuke: Održavanje u ispravnom stanju i vršenje pregleda i i spitivanja sredstava za rad (vremenski interval): Obezbeđivanje propisanih uslova za bezbedan i zdrav rad u radnoj okolini: Osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav rad: Obezbeđivanje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu, njihovo održavanje i ispitivanje: Upućivanje zaposlenih na prethodne i periodične lekarske preglede u skladu sa ocenom službe medicine rada Mogući propusti specijaliste medicine rada u okviru tima procenjivača rizika u radnoj okolini U toku pisanja izveštaja tima ocenjivača specijalista medicine rada može napraviti propuste u smislu: - površne, nepotpune ili netačne identifikacije opasnosti i (ili) štetnosti; - neprecizne karakterizacije utvrdjene štetnosti,opasnosti i nerealnog sagledavanja mogućih uticaja na zdravlje zaposlenih; - nepotpunog navodjenja mogućih kontraindikacija za rad na ovom radnom mestu; - neadekvatnog predloga zdravstvenih mera za sprečavanje, otklanjanje, smanjenje i kontrolu rizika po zdravlje zaposlenih; Zaključci 1. Rezultat ispitivanja radne sredine je ključni sudski dokument kod procenjivanja stepena uticaja profesionalnih štetnosti na zdravlje zaposlenih; 2. Samo optimalni nalaz ispitivanja radne sredine je validan dokument za sudsko medicinsko veštačenje kod nastanka oštećenja zdravlja kod zaposlenih; 3. Ispitivanje radne sredine može stručno da obavi samo multidisciplinarni tim stručnjaka akreditovane i licencirane laboratorije; 4. Uloga specijaliste medicine rada u interpretaciji dobijenih rezultata je od velikog značaja i može mnogo pomoći sudskom veštaku, odnosno sudiji da odgovori na pitanje u kojoj je meri neka profesionalna opasnost ili štetnost mogla da utiče na oštećenje zdravlja zaposlenog; 5. Eventualni propusti specijaliste medicine rada kao člana multidisciplinarnog tima u identifikaciji opasnosti i štetnosti kao i pogrešan način interpretacije delovanja štetnosti na ljudski organizam, može dovesti sudskog veštaka u zabludu kod veštačenja materijalne i nematerijalne štete nastale kao posledica oštećenja zdravlja zaposlenih.