Transcript 1. Značenje procjene radnog mjesta i zaštite zdravlja u

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU
Značenje procjene radnog mjesta i
zaštite zdravlja u djelatnosti zdravstvene
zaštite
Dr.sc. Bojana Knežević, dr.med.
spec. medicine rada i sporta
Zagreb, 3 - 5. lipnja 2013.
Zdrava radna mjesta za zaposlene u zdravstvu
SEWA 2013.
Procjena rizika radnog mjesta
• Identificirati opasnosti i štetnosti na radnom
mjestu
• Procijenti njihov moguć utjecaj na zdravlje
• Definirati mjere za prevenciju profesionalnih
bolesti i ozljeda na radu
• Zaštititi zdravlje radnika i smanjiti troškove
• Dokument Procjena opasnosti važan je za
implementaciju zaštite zdravlja i sigurnosti na
radu – OBVEZA POSLODAVCA
Procjena opasnosti na svakom radnom
mjestu
• Što se na tom mjestu radi?
• Kako se radi?
• Koja znanja, vještine, tjelesne i psihičke
osobine trebaju imati zaposleni?
• Koje su opasnosti i štetnosti prisutne?
• Kakvo oštećenje zdravlja može nastati?
• Koja je vjerojatnost ostvarenja opasnosti i/ili
štetnosti?
• Koja je razina rizika oštećenja zdravlja?
Zdravstvena djelatnost u RH
• Zaposleno više od 70 000 djelatnika
>12 000 liječnici
> 35 000 medicinskih sestara i tehničara
(SS, VSS)
• Oko ¾ u zdravstvenoj djelatnosti su žene
• Specifične radne zadaće
• Rizik za zdravlje
Opasnosti koje rezultiraju ozljedama u
zdravstvenoj djelatnosti
• Mehaničke
– Oštri predmeti
– Igle
– 22,6%
• Padovi i rušenja
– Kretanje i guranje pacijenata
– 26,4%
Opasnosti koje rezultiraju ozljedama
• Električna struja
– oprema
– 22,3%
• Nasilni pacijenti
– Sjedinjene američke države (40% )
– Europa (4%)
– Hrvatska – nema podataka
Ozljede na radu u zdravstvu
• U 2011. godini ukupno 13 817 priznatih ozljeda
na radu u RH.
– 1 236 - u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne
skrbi
• 816 (66 %) na mjestu rada
• 420 (34 %) na putu do posla ili s posla
• U 2012. bilo je 14 076 ozljeda na radu,
– 1 307 - u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne
skrbi
• 794 (60%) na mjestu rada
• 513 (40%) na putu do posla ili s posla
Izvor podataka: Analiza ozljeda na radu HZZZSR, prema
dostavljenim podacima HZZO.
Ozljede u zdravstvenoj djelatnosti
Izvor slike: Bogadi-Šare A.Risk assessment in healthcare. SEWA 2011.
Ozljede u zdravstvenoj djelatnosti
• 887 ozljeda zaposlenih u bolnicama su nastale kao ubodni
incidenti (UI): doticajem sa stranim tijelom ili predmetom koje
je prodrlo kroz kožu.
– Izvor podataka: Godišnje izvješće o sprečavanju i suzbijanju bolničkih
infekcija u bolnicama u Republici Hrvatskoj u 2011.godini Referentnog
centra za bolničke infekcije Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske
• 32 (3,6%) ubodna incidenta prijavljeno je kao ozljeda na radu.
– Izvor podataka: Analiza ozljeda na radu prema dostavljenim podacima
HZZO.
Opasnosti i štetnosti u zdravstvenoj djelatnosti
koje mogu rezultirati profesionalnim bolestima
• Biološki agensi
– Kontakt s bolesnim pacijentima,
krvlju i izlučevinama
• Kemikalije
–
–
–
–
–
–
Inhalacijski anestetici
U laboratoriju
Citostatici
Lijekovi
Dezinficijensi
Letex
Opasnosti i štetnosti u zdravstvenoj djelatnosti
koje mogu rezultirati profesionalnim bolestima
• Fizikalni agensi
– Ionizirajuće zračenje
– Neionizirajuće zračenje
– Vibracije
Opasnosti i štetnosti u zdravstvenoj djelatnosti
koje mogu rezultirati bolestima vezanim uz rad
• Statodinamički napori
– Podizanje i prenošenje pacijenata
– Guranje kreveta i kolica
– Dugotrajno sjedenje i stajanje
– Nepravilan položaj tijela
• Psihofiziološki napori
– Stres na radu
Opasnosti i štetnosti u zdravstvenoj djelatnosti
koje mogu rezultirati bolestima vezanim uz rad
• Psihosocijalni i organizacijski faktori
– Prekovremeni, smjenski i noćni rad
– Odgovornost za tuđe zdravlje i život,
donošenje odluka
– Visoka očekivanja
– Hitna stanja
– Kontakt s bolesnim ljudima
– Suočavanje s tuđom boli, neizlječivim pacijentima,
umirućim ljudima
– Doživljavanje nasilja od strane pacijenata i rodbine
pacijenata
Profesionalne bolesti
• Registar profesionalnih bolesti, za potrebe Ministarstva
zdravlja vodi Hrvatski zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost
(HZZZSR)
• Registar prati priznate profesionalne bolesti i daje temelj za
preventivne akcije u području zaštite zdravlja radno aktivne
populacije.
• Analiziraju se: uzroci nastanka, karakteristike oboljelih (dob,
spol, radni staž, stručna sprema), gospodarstvene
djelatnosti i zanimanja kao uzročnici profesionalnih bolesti
• Provodi se analiza štetnih uvjeta odnosno vrsta štetnosti
koje su uzrokovale profesionalnu bolest.
www.hzzzsr.hr
Profesionalne bolesti u RH
Ukupan broj
Profesionalne bolesti u zdravstevnoj
djelatnosti
• Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi je
na 4. po broju profesionalnih bolesti i ozljeda
na radu.
• U 2010. godini – prosječna stopa prof. bol. je
15,8/100 000 (1,2 – 63,4/100 000).
• U djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
stopa prof. bolesti - iznosi 12,8/100 000.
Profesionalne bolesti u
zdrav.djelatnosti
Prof. bolesti u zdravstvenoj djelatnosti
u 2010. godini
• 238 ukupno priznatih prof. bolesti u
– 12 ih je bilo u zdravstvenoj djelatnosti.
• zarazne bolesti (10/12) - zdravstveni djelatnici te
pomoćno osoblje,
• sindromi prenaprezanja (2/12)- uredski službenici u
bolnici.
Prof. bolesti u zdravstvenoj djelatnosti
u 2011. godini
• 488 ukupno priznatih prof. bolesti,
– 15 prof.bolesti je iz djelatnosti zdravstvene zaštite:
• zarazne bolesti (12/15),
• alergijski dermatitisi (2/15)
• astma (1/15)
Zarazne u 2011.
Prof. bolesti u zdravstvenoj djelatnosti
u 2012. godini
• 305 ukupno priznatih prof. bolesti,
– 14 profesionalnih bolesti je iz djelatnosti
zdravstvene zaštite:
• zarazne bolesti (11/14),
• sindromi prenaprezanja (2/14)
• neoplazma (1/14).
Zarazne u 2012.
Prof.bolesti u RH u zdravstvenoj djelatnosti
od 2002. do 2010.
% zaraznih bolesti u zdravstvenoj
djelatnosti




Hrvatska: 66%
Francuska: 40%
Njemačka: 33%
Švedska: 10%
Izvor slike: Bogadi-Šare A.Risk assessment in healthcare. SEWA 2011.
Prof.bolesti u zdravstvenoj djelatnosti
HR i EU
35
30
25
20
15
10
5
0
2002
2003
2004
Croatia
2005
2006
2007
2008
2009
Health care sector
Izvor slike: Bogadi-Šare A.Risk assessment in healthcare. SEWA 2011.
2010
Zaštita zdravlja i sigurnost na radu osoba
zaposlenih u djelatnosti zdavstvene zaštite
• Temeljni zakoni: Zakon o zaštiti na radu i Zakon
o zdravstvenoj zaštiti (NN, 150/08, 71/10,
139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 35,12,
70/12,144/12).
• Prevencija i liječenje ozljeda na radu i
profesionalnih bolesti osigurani su unutar
obveznog zdravstvenog osiguranja.
Procjena opasnosti
• Prema EU i HR standardima poslodavac je odgovoran za
sigurnost i zaštitu zdravlja prilikom obavljanja poslova na
mjestu rada.
• Zadatak poslodavca je osigurati ZDRAVO RADNO MJESTO,
tj. mjesto rada bez štetnosti za zdravlje radnika.
– U tu je svrhu poslodavac dužan izraditi procjenu opasnosti
kojom se utvrđuje rizik za oštećenje zdravlja na pojedinom
radnom mjestu i pri izloženosti pojedinoj štetnosti ili skupini
štetnosti.
– Ova obveza je u Hrvatskoj uređena i provodi se prema
Pravilniku o izradi procjene opasnosti (NN 48/97, 114/02,
126/09 i 144/09).
Procjena opasnosti
• Pravilnik o izradi procjene opasnosti definira
procjenu opasnosti kao:
• „postupak kojim se utvrđuje razina rizika za
nastanak ozljede na radu, profesionalne
bolesti, bolesti u svezi s radom te poremećaja
u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne
posljedice po sigurnost i zdravlje radnika“.
Rizik
• Rizik je rezultanta vjerojatnosti (V) nastanka
štetnog događaja i težine posljedice (P) tog
istog štetnog događaja u obliku ozljede,
bolesti ili štete na imovini i okolišu.
• R=V*P
• Rizik predstavlja razinu vjerojatnosti da opasna
situacija rezultira ozljedom, bolešću ili štetom na
• imovini i okolišu.
Procjena rizika ozljede na radu
Težina i karakteristike ozljede
Procjena rizika za profesionalne bolesti
i bolesti vezane uz rad
Klasifikacija težine bolesti
•
A = bolest bez ikakvih posljedica
•
B = bolest čije posljedice ne mogu bitno utjecati na
radnu sposobnost
•
C = bolest čije posljedice mogu ograničiti radnu
sposobnost
•
D = bolest s trajnim posljedicama koje uzrokuju gubitak
radne sposobnosti ili koje dijelom ograničavaju životnu
aktivnost, bolest progresivne prirode
•
E = bolest koja značajno ograničuje životnu aktivnost,
smrtna bolest
Procjena rizika
Praktična smjernica za procjenu rizika na radu
• http://www.hzzzsr.hr/?what=content&do=read&ID=76&id_news=742
Primjer izračuna razreda rizika za radna
mjesta na kirurgiji
PREGLED IZRAČUNA RAZREDA RIZIKA PO RADNIM MJESTIMA
3
3
Liječnik specijalist kirurg
3
1
1
3
3
4
Odjelna medicinska sestra - tehničar - instrumentarka
2
2
1
2
3
5
Medicinska sestra - tehničar - voditelj operacijske sale
2
2
1
3
3
6
Medicinska sestra - instrumentarka
2
2
1
3
3
7
Inženjer medicinske radiologije
1
2
2
8
Medicinska sestra - tehničar - perfuzionist
2
2
2
3
3
2
2
1
2
3
3
3
9
Medicinska sestra - tehničar
10
Administrator - daktilograf
11
Pomoćni djelatnik u zdravstvu
2
2
1
2
3
12
Spremačica
2
2
1
2
3
1
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
Drugi štetni napori
2
Psihofiziološki napori
1
Nefiziloški položaj tijela
1
Pretjerani fizički napori
2
Neodgovarajuća rasvjeta
Odjelna medicinska sestra - tehničar
Mikroklimatski uvjeti
2
Štetno zračenje
3
Vibracije
3
Prašina
1
Buka
1
Hladne tvari
Biološke tvari
3
Vruće tvari
Kemijske tvari
Pročelnik Operacijskog odjela
RADNO MJESTO
Požari i eksplozije
Električna struja
1
Redni broj
Padovi i rušenja
Klinika za kirurgiju - Operacijski odjel
Kontrolni broj
RAZRED RIZIKA ZA DEFINIRANE OPASNOSTI NA RADNOM MJESTU
Mehaničke ozljede
NAZIV DIJELA TEHNOLOŠKOG PROCESA
Primjer izračuna razreda rizika za radna
mjesta na zavodu za anesteziologiju
PREGLED IZRAČUNA RAZREDA RIZIKA PO RADNIM MJESTIMA
2
3
1
2
3
5
Liječnik specijalist anesteziolog
2
1
1
3
3
6
Viša medicinska sestra - tehničar voditelj smjene
2
2
1
2
3
7
Medicinska sestra - tehničar
2
2
1
2
3
8
Medicinska sestra - tehničar na anesteziji
2
2
1
3
3
1
2
1
9
Viši fizioterapeut
10
Administrator - daktilograf
2
11
Pomoćni djelatnik u zdravstvu
2
2
1
2
3
12
Spremačica
2
2
1
2
3
1
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
Drugi štetni napori
1
1
Psihofiziološki napori
1
Nefiziloški položaj tijela
2
Vod. Sl. za postoperativnu terapiju kardiokirur. bolesnika 2
Pretjerani fizički napori
Voditelj službe za anesteziologiju
4
Neodgovarajuća rasvjeta
3
Mikroklimatski uvjeti
3
Štetno zračenje
3
2
Vibracije
3
1
Prašina
1
1
Buka
1
2
Hladne tvari
Biološke tvari
2
Odjelna medicinska sestra
Vruće tvari
Kemijske tvari
Pročelnik Zavoda
2
RADNO MJESTO
Požari i eksplozije
Električna struja
1
Redni broj
Padovi i rušenja
Klinika za kirurgiju - Zavod za anesteziologiju i
Kontrolni broj
intezivno liječenje
RAZRED RIZIKA ZA DEFINIRANE OPASNOSTI NA RADNOM MJESTU
Mehaničke ozljede
NAZIV DIJELA TEHNOLOŠKOG PROCESA
Istrumenti za ispitivanje stresa na radu i
indeksa radne sposobnosti u zdravstvenoj
djelatnosti
• Upitnik o stresorima na radnom mjestu bolničkih
zdravstvenih djelatnika
– Validiran i standardiziran
• Upitnik za određivanje indeksa radne sposobnosti,
engl. Work Ability Index (WAI) Questionnaire
– Standardizirani upitnik Finskog instituta za medicinu rada
Upitnici korišteni u izradi disertacije:
Knežević Bojana. Stres na radu i radna sposbnost zdravstvenih djelatnika u bolnici, 2010.
Temeljem dokumenta procjene opasnosti provode se
mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu
Potrebno je mjerama:
• povećati ukupnu razinu zdravlja osoba zaposlenih u
djelatnosti zdravstvene zaštite uz smanjenje čimbenika
rizika za zdravlje
– provedbom programa promocije zdravlja,
• smanjiti pobol, smrtnost i invalidnost od bolesti, ozljeda i
stanja
– preventivnim mjerama i učinkovitom zdravstvenom zaštitom,
• provoditi posebnu skrbi za unapređenje zdravlja osoba pod
povećanim rizikom.
Mjere
•
Mjere koje provode specijalisti medicine rada u
ordinaciji medicine rada
•
•
Mjere promocije zdravlja koje se obavljaju
timski u prostoru poslodavca
•
•
Zdravstveni pregledi osoba zaposlenih u djelatnosti
zdravstvene zaštite s obzirom na radne uvjete te
opasnosti, štetnosti i napore pri obavljanju poslova
Savjetovanje, edukacija radnika i obilazak radnih
mjesta
Ostale mjere na primarnoj razini
•
Npr. obvezno cijepljenje protiv hepatitisa B, ...
Prevencija ozljeda na radu, prof.bolesti
i bolesti vezanih uz rad
• Do sada samo oko 10 % radnika u zdravstvu
redovito kontrolira zdravstveno stanje (poslovi s
posebnim uvjetima rada)
• Radnici su osigurani unutar obveznog zdravstvenog
osiguranja iz doprinosa poslodavaca za ovu
namjenu (0,5 % doprinos na bruto iznos plaće).
• Poslodavci ne plaćaju izravno preventivne preglede
svojih radnika izloženih povećanim rizicima po
zdravlje na radnom mjestu.
Procjena opasnosti
• Temelj zaštite zdravlja zaposlenih u
zdravstvenoj djelatnosti
• Važna je pravilno izrađena procjena opsanosti
kako bi se mogle poduzeti odgovarajuće mjere
zaštite zdravlja na radu
Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu
Radoslava Cimermana 64a, Zagreb
www.hzzzsr.hr
e-mail: [email protected]
43