Transcript Ozljedjivanje- smrtnost, prevencija, mehanizmi 2011

Ozljeđivanje-sadržaj predavanja
• Smrtnost od ozljeđivanja u svijetu i u nas
• Prometne nezgode kao uzrok ozljeđivanja i smrti
• Prevencija ozljeđivanja u prometu
• Tipična vremena smrti zbog ozljeda
• Tipični mehanizmi nastajanja ozljeda:
• Neprobojne ozljede
• Probojne ozljede
1
2
3
4
5
6
Trauma causes greater loss of
potential life years than heart
disease and cancer combined.
(Ozljeđivanje dovodi do većeg gubitka
potencijalnih preostalih godina života
nego bolesti srca i zloćudni tumori
zajedno.)
Peters RM. Trauma causes greater loss of potential life years than heart
disease and cancer combined. J Trauma 1979;19(2):135.
7
Usporedba broja poginulih u prometnim
nezgodama u nekim europskim zemljama 1994.
Zemlja
Broj poginulih na
100.000 reg. vozila
Švedska
Italija
Njemačka
14
18
20
Austrija
Francuska
Madžarska
Slovenija
Hrvatska
36
36
63
66
?
Cerovac V, Rotim F, Mihoci F. Elementi strategije sigurnosti hrvatskog
cestovnog prometa. Suvremeni promet 1996;16:287/91.
8
Usporedba broja poginulih u prometnim
nezgodama u nekim europskim zemljama 1994.
Zemlja
Švedska
Italija
Njemačka
Austrija
Francuska
Madžarska
Slovenija
Hrvatska
Broj poginulih na
100.000 reg. vozila
14
18
20
36
36
63
66
97
Cerovac V, Rotim F, Mihoci F. Elementi strategije sigurnosti hrvatskog
cestovnog prometa. Suvremeni promet 1996;16:287/91.
9
Rizik u cestovnom prometu u 2003.
Švedska
Velika Britanija
Finska
Nizozemske
Norveška
Švicarska
Kanada
SAD
Njemačka
Francuska
Japan
Austrija
Hrvatska
Slovenia
Korea
Grčka
Češka
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
poginuli/1000000000 km
Hrvatske
Autoceste
2005.
10
Ciljevi nacionalnog programa
Pog.
Pog.-NP-2001
Pog-NP-2006
800
700
600
500
400
300
200
100
0
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Pog.
655
647
627
701
608
597
614
600
592
584
574
Pog.-NP-2001
655
625
595
565
535
505
475
445
415
385
355
597
565
533
501
469
437
Pog-NP-2006
11
Nekoliko činjenica o ozljedama
u prometnim nezgodama
• Osamdeset posto (80%) prometnih nezgoda
događa se u blizini kuće ili radnog mjesta pri
brzinama manjim od 56 km/h a to su brzine
pri kojima sigurnosni pojas pruža najveću
zaštitu.
• Statistike pokazuju da vezanje sigurnosnim
pojasem pruža 75%-tnu sigurnost u
sprečavanju smrtononosnih ozljeda te 30%
sigurnost sprečavanja bilo kakvih ozljeda.
12
Još nekoliko činjenica o ozljedama
u prometnim nezgodama
• Gotovo 50% svih teških ozljeda glave može
biti spriječeno korištenjem sigurnosnog
pojasa.
• Statistike ukazuju na to su osobe koje stalno
koriste sigurnosne pojaseve rjeđe sudionici
prometnih nezgoda.
• Odrasli koji nisu vezani sigurnosnim pojasem
i drže u svom krilu dijete, u sudaru pri brzini
od 48 km/h bivaju izbačeni prema naprijed
snagom od 1,5 tone.
13
Još nekoliko činjenica o ozljedama
u prometnim nezgodama
• Da bi osoba u vozilu koja nije vezana
sigurnosnim pojasem, bila u mogućnosti da se
pri sudaru učinkovito zaštiti odupirući se
rukama o armaturu vozila, trebala bi imati
snagu potrebnu da na “benchu” podigne ? kg.
• Sigurnosna sjedala za djecu spase godišnje u
USA oko 160 života. Istovremeno ona mogu
spriječiti oko 52.600 ozljeda u djece.
14
Još nekoliko činjenica o ozljedama
u prometnim nezgodama
• Da bi osoba u vozilu koja nije vezana
sigurnosnim pojasem, bila u mogućnosti da se
pri sudaru učinkovito zaštiti odupirući se
rukama o armaturu vozila, trebala bi imati
snagu potrebnu da na “benchu” podigne
7.650 kg.
• Sigurnosna sjedala za djecu spase godišnje u
USA oko 160 života. Istovremeno ona mogu
spriječiti oko 52.600 ozljeda u djece
15
I još nekoliko činjenica o ozljedama
u prometnim nezgodama
• Osobe koje nisu vezane sigurnosnim pojasem
imaju 25 puta veće izglede da budu ozlijeđene
zbog ispadanja iz vozila od onih koje su
vezane.
• U sudaru pri brzini od oko 50 km/h, nevezani
putnik ili vozač udaraju u vjetrobran ili o neku
drugu površinu u vozilu jednakom snagom kao
da su pali s trećeg kata.
16
I još nekoliko činjenica o ozljedama
u prometnim nezgodama
• Pri većini smrtonosnih prometnih nezgoda
prisutan je najmanje jedan od sljedećih
čimbenika: brzina, alkohol i nekorištenje
sigurnosnih pojaseva.
• Većina smrtonosnih prometnih nezgoda
događa se na suhoj, ravnoj cesti izvan grada.
Izvedba prometnice i problemi okoliša su rjeđe
uzrok prometnih nezgoda sa smrtnim
ishodom.
17
Prevencija ozljeda
• Ozljede ne treba shvaćati kao «nesretne
slučajeve», jer ovaj izraz pretpostavlja
slučajnost koja dovodi do oštećenja. U stvari,
ozljede se pojavljuju u obrascima koji su
predvidivi i sprječivi.
• Postoje rizične skupine i rizične okolnosti. U
kombinaciji, oni izazivaju lančanu reakciju koja
rezultira ozljeđivanjem.
18
Prevencija
Može biti primarna, sekundarna i tercijarna.
• Primarna se prevencija odnosi na sprečavanje
ozljeđivanja prije nego se ono dogodilo. Primjer ove vrste
prevencije je stavljanje ograda oko bazena da netko u
njega ne padne.
• Sekundarna prevencija prihvaća mogućnost da se
ozljeđivanje dogodi, ali služi smanjivanju težine ozljeda
koje nastaju. Primjer za to je nošenje kacige na motoru i
biciklu ili pojasa u automobilu.
• Tercijarna prevencija služi smanjivanju posljedica traume
koja se već dogodila. Trauma centri, koordinirani sustavi
hitne medicine i integrirani sustav rehabilitacije služe
tercijarnoj prevenciji.
19
Četiri E u sprečavanju ozljeda
1.
2.
3.
4.
Education (edukacija)
Enforcement (provođenje zakona)
Engineering (tehnološka unaprjeđenja)
Economic incentives (ekonomska
podrška-npr. više premije osiguranja)
20
Prevencija je pravovremena
• Iako oni koji vole riskirati mogu biti
neprijemčivi na većinu preventivnih poruka,
mnogi ljudi ozlijeđeni zbog neznanja, nepažnje
ili privremenog gubitka kontrole mogu biti
prijemčivi za informacije i smanjiti mogućnost
ozljeđivanja u budućnosti. Svaki susret liječnikpacijent može biti prilika za izbjegavanje
budućeg ozljeđivanja.
21
Što činiti?
• Sigurno vozilo (upravljač, kočnice, gume)
• Korištenje sigurnosnih pomagala (kacige,
pojasevi (policija? instruktori auto škole?),
nasloni za glavu, airbag, side impact system)
• Poštivanje prometnih propisa
• Defanzivno ponašanje u prometu
• Prilagodba specifičnim prilikama u prometu
(meteorološkim, prometnim)
22
Kod teško ozlijeđenih,
preživljavanje je ovisno o
vremenu!
23
Raspodjela vremena smrti poslije ozljeda
Broj umrlih
Neposredna smrt 45%
Rana smrt:
35%
Kasna: smrt:
20%
450
400
350
300
250
200
150
100
50
0
Nastup smrti:
Kasna
Rana
Neposr.
0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4 4.5 0
Sati
1
2
3
4
Tjedni
Iz: Trunkey D.D.: Trimodal distribution of trauma deaths.
Trauma Sci Am 1983 2492(>28/35.)
Smrt kao posljedica ozljeđivanja
nastupa u tri tipična vremena
• 1. nekoliko sekunda do nekoliko minuta
poslije ozljeđivanja
• 2. nekoliko minuta do nekoliko sati poslije
ozljeđivanja
• 3. nekoliko dana do nekoliko tjedana poslije
ozljede
Iz: Holliman J.: A Course on the Emergency Trauma Care/95
25
Smrt kao posljedica ozljeđivanja
nastupa u tri tipična vremena
Prvo tipično vrijeme smrti - nekoliko sekunda do
nekoliko minuta poslije ozljeđivanja
Uzroci:
• razdori mozga ili vratne kičmene moždine
• razdori srca ili velikih krvnih žila
• Samo se mali broj ozlijeđenih može spasiti
• Najbolje “liječenje” je sprečavanje
Iz: Holliman J.: A Course on the Emergency Trauma Care/95
26
Smrt kao posljedica ozljeđivanja
nastupa u tri tipična vremena
Drugo tipično vrijeme - nekoliko minuta do
nekoliko sati poslije ozljeđivanja
Uzroci:
• Subduralni ili epiduralni hematom
• Hemato ili pneumotoraks
• Razdor slezene ili jetre
• Prijelomi zdjelice
• Gubitak krvi iz drugih višestrukih prijeloma
Ove se bolesnike često može spasiti
pravilnom hitnom
intervencijom
Iz: Holliman
J.: A Course on the Emergency Trauma Care/95
27
Smrt kao posljedica ozljeđivanja
nastupa u tri tipična vremena
Treće tipično vrijeme - nekoliko dana do nekoliko
tjedana poslije ozljede
Uzroci:
• - teške ozljede glave
• - sepsa
• - sindrom višestrukog zatajenja organa
Pravilnom ranom intervencijom, neke od ovih
smrti mogu se izbjeći.
Iz: Holliman J.: A Course on the Emergency Trauma Care/95
28
Mehanizam nastanka ozljede
Prijenos energije prati zakone fizike
• Ozljede se pojavljuju po predvidivim obrascima
Velika energija može uzrokovati teške ozljede
• Smatraj osobu ozlijeđenom dok se ne dokaže
suprotno
Faktori koje treba uzeti u obzir:
• Smjer i brzina udarca, kretanje pacijenta i tjelesna
veličina, znakovi djelovanja energije
29
Osnovni mehanizmi ozljede
nastale uslijed kretanja
Tupe ozljede
• Naglo usporavanje
prema naprijed
• Naglo vertikalno
usporavanje
• Prijenos energije
sa tupih predmeta
Probojne ozljede
• Projektili
• Noževi
• Padovi na
učvršćene predmete
30
Sudar motornih vozila
Svaki sudar podrazumijeva tri uzastopna sudara
Sudar vozila
Sudar tijela
Sudar organa
31
Druge vrste sudara
Sekundarni sudari
• Neučvršćeni predmeti se
kreću kao projektili
brzinom kretanja vozila
Dodatni udari
• Vozilo udara u drugi objekt
• Druga vozila udaraju u prvo
vozilo
32
Predviđanje ozljeda
• Izobličenje vozila
• Koje su sile sudjelovale u sudaru?
• Izobličenja unutrašnjih struktura vozila
• U što je ozljeđenik udario?
• Izobličenje ili obrasci ozljede kod ozljeđenika
• Koji dijelovi tijela su zahvaćeni?
33
Uobičajeni sudari
Uobičajene vrste
•
•
•
•
•
Frontalni
Bočni
Udarac straga
Prevrtanje
Rotiranje
34
Frontalni sudar
Ozljede prouzrokovane
vjetrobranskim staklom
• Mozak, ozljede mekih tkiva,
vratna kralježnica
Ozljede od upravljača
• Traumatska tetoaža kože
Ozljede prouzrokovane daskom
sa instrumentima
• Lice, mozak, vratna kralježnica,
zdjelica, kukovi, koljena
35
Bočni sudar
Sličan frontalnom ali sa
bočnom energijom
• Teško predvidiv
• Uzeti u obzir ozljede
organa
Na strani sudara provjeriti
• glavu, vrat, nadlakticu,
rame, prsni koš, trbuh,
zdjelicu, noge
36
Udar straga
•
Pomak putnika prema
natrag
• Naglo usporavanje je također
moguće
• Položaj naslona za
glavu
• Hiperekstenzija
• Oštećenje sprijeda i straga
• Ozljede uslijed naglog
usporavanja
37
Prevrtanje
Višestruki udari
• Različiti smjerovi udara
• Različite ozljede
Ozljede po osovini
• Ozljede kralježnice
Ispadanje iz vozila
• Rizik smrti povećava
se za 25 puta
38
Rotacijski sudar
Kombinacija frontalnog i
bočnog sudara
• Pretvara horizontalno
kretanje u vrtnju
Vjetrobransko staklo,
daska sa instrumetima,
upravljač, bočna strana
• Moguće ozljede od oba
mehanizma
39
Sigurnosni sustavi
Pojas na dvije točke
• Kopča uzrokuje efekt
preklopnog noža
• Trbuh
• Slabinski dio kralježnice
Zračni jastuci
• Samo za prvi udarac
• Uvijek “podigni i
pogledaj”
Pojas na tri točke
• Vratni dio kralježnice
• Prijelom ključnjače
40
Nesreće malih vozila
• Mala vozila
•
•
•
•
Motocikli
Terenska vozila
Vozila na vodi
Vozila na snijegu
• Čimbenici
• Zaštitna oprema
• Dodatni udari
41
Nezgode s traktorom
Trećina nesreća na selu
– Prevrtanje na stranu 85%
• Mogućnost izbacivanja
– Prevrtanje unazad 15%
• Mogućnost priklještenja ili
prignječenja
• Uobičajene ozljede
– Zgnječenja
– Termičke i kemijske opekline
42
Ozljede pješaka
Mehanizam
• Primarni udar
• Dodatni udari
Uobičajene ozljede
• Višestruke unutarnje
Ozljede i prijelomi
• Odrasli: obje noge,
koljeno
• Djeca: zdjelica, trup
43
Pedestrian Deaths by Impact Speed
100
90
80
70
Percent
60
Teichgräber, 1983
Ashton, 1982
50
Waltz et al., 1983
40
30
20
10
0
0
10
20
30
40
50
60
Speed at the collision. Km/h
70
80
90
44
Padovi
Naglo okomito zaustavljanje
• Visina pada
• Udareni dio tijela
• Površina na koju
se pada
45
Probojne ozljede
Težina ubodne rane nožem
• Dio tijela koji je uboden
• Ubodom u 4. međurebrane
prostor mogu biti zahvaćeni
prsni koš i abdomen
• Duljina oštrice
• Kut uboda
Učvrsti predmet kojim je osoba
ubodena
• Onemogući vanjske pokrete
46
Probojne ozljede
Vatreno oružje
• Vrsta oružja
• Mala početna brzina
• Velika početna brzina
• Kalibar
• Veličina projektila
• Konstrukcija zrna
• Vrtnja/vijuganje
• Prijeđena udaljenost
47
Eksplozivne ozljede
Primarne
• Početni zračni udar
Sekundarne
• Raspršeni materijal
Tercijarne
• Udarac o predmet
Kvarterne
• Raspršene opasne tvari
48