Transcript Reproduktivne_stetnosti - Škola narodnog zdravlja "Andrija

REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE I RADNO
MJESTO
Milan Milošević, dr.med.
Zavod za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”
O čemu ćemo danas govoriti?



Najvažnijim čimbenicima reproduktivne i razvojne
toksikologije
Najčešćim kemijskim, biološkim i fizikalnim
profesionalnim štetnostima u profesiji zdravstvenih
radnika
Izvorima informacija koji će vam pomoći u
donošenju odluka
Reproduktivno zdravlje

Ljudska plodnost ima tri važne karakteristike:
 Relativno
nisku uspješnost: u normalnim uvjetima
vjerojatnost oplodnje po menstruacijskom ciklusu je
prosječno 25%
 Podložnost voljnoj kontroli: korištenjem kontraceptivnih
metoda
 Utjecaj psihosocijalnih čimbenika: u prethodna tri
desetljeća broj djece u obiteljima zapadnih zemalja se
smanjio od 2,9 na 1,8.
Reproduktivno zdravlje
Reproduktivno zdravlje?


Kongenitalni defekti su na
prvom mjestu mortaliteta u
novorođenčadi.
2-3% novorođene djece
ima kongenitalne
malformacije koje
zahtijevaju medicinsku
pozornost!
Neplodnost / otežana plodnost

Neplodnost - izostanak trudnoće unutar godinu
dana prilikom redovitih spolnih odnosa bez zaštite.
Dijelimo je na:
 Primarnu
neplodnost: izostanak ranije trudnoće uopće,
 Sekundarna neplodnost: neplodnost uz raniju uspješnu
trudnoću.
Reproduktivno zdravlje
Neplodnost / otežana plodnost

Prema podacima WHO:
 10-12%
parova reprodukcijske dobi neplodno protiv
svoje volje,
 10% nazočna umanjena plodnost.


U općoj populaciji raste udio neplodnih parova, a
njihova je prosječna dob sve viša.
WHO neželjenu neplodnost smatra bolešću!
Reproduktivno zdravlje
Reproduktivno zdravlje?



100.000 kemijskih tvari u
komercijalnoj upotrebi
3.000 testiranih na životinjama
Samo 50 adekvatno istraživanih za
učinke na humanu reprodukciju
Trends in
reproductive
health in
United States
BMJ volume
328, 2004.
Trends in
reproductive
health in
United States
BMJ volume
328, 2004.
Trends in
reproductive
health in
United States
BMJ volume
328, 2004.
Trends in
reproductive
health in
United States
BMJ volume
328, 2004.
Reproduktivno zdravlje
Što ovi termini znače?


Reproduktivna štetnost –
utječe na sposobnost
normalnog začetka
djeteta
Razvojna štetnost –
utječe na strukturu i
funkcije fetusa/embrija
Učestalost najčešćih reproduktivnih poremećaja
Poremećaj
Azoospermia
Učestalost (%)
1
Jedinica
Muškarci
Neplodnost
8-12
Parovi
Prepoznat spontani pobačaj
10-15
Trudnice
Porođajna težina <2500 g
Prijevremeni porod (≤37 wks)
Mrtvo rođeno
Novorođenačka smrt
4-7
Novorođenčad
14-18
Novorođenčad
2-4
1
Mrtvo i živo rođeni
Novorođenčad
Porođajni defekti
2-5
Živo rođeni
Kromosomske anomalije
0.2
Živo rođeni
Ozbiljna mentalna retardacija
0.4
Djeca <16 godina
(Prikupljeno iz više izvora: California Birth Defects Monitoring Program and Guidelines for
Studies of Human Populations Exposed to Mutagenic and Reproductive hazards, Bloom, ed.)
Krajnji ishodi


Bez djece
 Ne
može normalno začeti (12% svih parova)
 Ne
može donijeti dijete u terminu (20-25% parova)
Defekti u djece
 Anatomski
 Funkcionalni

Gubitak/poremećaj seksualnih funkcija
Specifični krajnji ishodi izloženosti reproduktivnim
toksinima

Smanjeni seksualni nagon (libido)

Neplodnost

Menstruacijski poremećaji

Spontani pobačaj (abortus)

Porođajni defekti

Mala porođajna težina

Funkcionalni deficiti
Mjesta najčešćih porođajnih defekata
Ključni koncept
Da bi postojao rizik, tri elementa MORAJU biti
prisutna:
+
+
Izvor
Put
=
Pacijent
Ako jedan od faktora nedostaje, NEMA rizika!
Što određuje učinak pojedine štetnosti?

Vrsta tvari: Koliko je toksična?


npr: X zrake vs. Radioaktivni jod
Put unosa:

Majka vs. Fetus

Doza: Koliko tvari je uneseno?

Genetski faktori roditelja i djeteta


npr: fetalni alkoholni sindrom
Najvažnija je gestacijska dob
djeteta prilikom ekspozicije!
Reproduktivno zdravlje
Kada je najveći rizik?

Prvo tromjesečje
 Najveći
rizik s 4 do 9 tjedana gestacije
 Najosjetljiviji na fizikalne štetnosti
 Poremećeni normalni rast i razvoj

Od 4. mjeseca do rođenja
 Defekti
u razvoju mozga
 Mala porođajna težina
 Poremećaj razvoja mokraćnog i reproduktivnog sustava
Uzroci smanjene plodnosti u žena u općoj
populaciji









Dob
Stres
Loša i neadekvatna prehrana
Prekomjerna fizička aktivnost
Pothranjenost i prekomjerna debljina
Hormonski disbalans
Pušenje cigareta
Prekomjerna konzumacija alkohola
Infektivne bolesti
Uzroci smanjene plodnosti kod muškaraca u općoj
populaciji






Prekomjerno pijenje alkohola
Konzumacija tvari s hormonskim djelovanjem
Okolišni toksini (smog, oksidi sumpora i dušika, ozon)
Pušenje cigareta (kadmij i katran!)
Radioterapija / citostatici
Dob
Koji su potencijalno štetni agensi u profesionalnoj
izloženosti zdravstvenih radnika?

Anestetici (plinovi)

PCB

Citostatici

Organski spojevi žive

Ugljikov-monoksid

Derivati hormona

Olovo

Psihofizički napor (stres)

Zračenje

Otapala

Buka i vibracije

Infektivni čimbenici
Kemijske štetnosti
•
Kao značajne kemijske štetnosti mogu se izdvojiti:
–
–
–
–
–
–
Inhalacijski anestetici (halotan)
Kemijska sredstva za sterilizaciju (etilen oksid,
formaldehid)
Citostatici
Laboratorijski reagensi
Sredstva za dezinfekciju
Teški metali
Neki lijekovi koji utječu na reproduktivno zdravlje
















Aminopterin
Amitriptyline
Androgens; testosterone
Aspirin
Busulfan
Captopril and other angiotensinconverting enzyme inhibitors
Carbamazapine
Chlorambucil
Codeine
Coumadin
Cyclophosphamide
Cytarabine
Diazepam
Estrogens; diethylstilbestrol
Ethanol
5-Fluorouracil















Haloperidol
Iodine
Lithium
Mechlorethamine
Methimazole
Methotrexate
Penicillamine
Phenytoin
Progestagens; medroxyprogesterone
Propylthiouracil
Tetracycline and derivatives
Thalidomide
Trimethadione
Valproic acid
Vitamin A, 13-cis-retinoic acid and
etretinate
Ionizirajuće zračenje



Dopustivo ozračivanje osoba koje rade s izvorima
zračenja iznosi 100 mSv tijekom 5 uzastopnih
godina
Značajno je dugogodišnje izlaganje niskim dozama
Osim reproduktivnih poremećaja, mogu se javiti:
katarakta, radiodermatitis, krvne promjene
(citopenije), malignomi
Ionizirajuće zračenje

Mjere zaštite:
 Osnovne
mjere kontrole ispravnosti sredstava rada
 Nadzor stupnja izloženosti: dozimetrija
 Prethodni i periodični zdravstveni pregledi
 Edukacija zaposlenih
 Upotreba osobnih zaštitnih sredstava
Neionizirajuće zračenje




UV: sterilizacija zraka
Infracrveno zračenje i mikro valovi: fizioterapija
Laser: kirurgija
Elektromagneno zračenje (podaci nedovoljno
konzistentni)
Štetnosti koje utječu na smanjenu mušku plodnost pri
profesionalnoj izloženosti:
Štetnost
Način izloženosti
Metali
Olovo, Kadmij
Radno mjesto
Otopine
DBCP*
EDB*
Proizvodnja kemikalija
Otapala
Etilen glikol
Ugljikov disulfid
Antifriz, laboratorij
Tekstilna industrija
Lijekovi
Estrogeni, citostatici
Zdravstvo
Fizikalni agensi
Ionizirajuće zračenje
Vrućina
Occupational accidents
Occupational exposures
* DBCP = Dibromokloropropan, EDB = Etilenedibromid.
Štetnosti koje utječu na fetalnu smrt i spontani pobačaj
Štetnost
Način izloženosti
Zdravstvo
Citostatici
Anestetici (plinovi)
Etilen oksid
Onkologija
Operacijska sala
Sterilizacija
Metali
Olovo, kadmij
Radno mjesto
Otapala
Etilen glikol eteri
Poluvodiči
Kemijski spojevi
PCBs*
Kontaminacija hrane
Fizikalni uvjeti
Težak rad
Radno mjesto
* PCBs = Poliklorirani bifenili
Infektivni teratogeni
Uzročnik
Porođajni defekti
Rubela
Katarakta, glaukom, gluhoća
CMV
Mikrocefalija, sljepoća, mentalna retardacija
Herpes simplex
Retinalna displazija, mikrooftalmija,
mikrocefalija
Toxoplasma
Hidrocefalus, moždane kalcifikacije,
mikrooftalmija
Treponema
pallidum (Sifilis)
Mentalna retardacija, gluhoća
Herpes
(Varicella)
Kortikalna atropija, epilepsija, mikrooftalmija
Parvovirus B-19
Fetalna aplastična kriza, intrauterina smrt
Ostale profesionalne štetnosti u zdravstvenih djelatnika
koje utječu na reproduktivno zdravlje:







Prekovremeni rad
Smjenski / noćni rad
Video terminali
Ponavljajuće podizanje predmeta
Dugotrajno stajanje
Emocionalna iscrpljenost
Temperatura
Temperatura unutar prostorije >35 C
 Trudnice mogu biti netolerantne

Okolišni estrogeni (ksenoestrogeni)
PRIRODNI
Fitoestrogeni (barem 20 spojeva/300 biljaka i
gljivica*)
kumestrol
daidzein
genistein
resveratrol
zearalenon*
PROIZVEDENI
Sintetizirane kemijske tvari (kont.)

Endokrini disruptori/estrogeni
Insekticidi: o,p'-DDT, endosulfan, dieldrin, metoksiklor,
Herbicidi: alaklor, atrazin, nitrofen;
Fungicidi:
benomil, mankozeb, tributil kositar;
Nematocidi: aldikarb, dibromokloropropan
• Proizvodi od plastičnih masa (bisfenol A, ftalati)
• Lijekovi (sintetski estrogeni, DES, cimetidin)
• Uobičajeni proizvodi u domaćinstvu
razgradni produkti detergenata i pridruženi surfaktanti:
- nonilfenol - NP i octilfenol - OP
• Industrijske kemijske tvari
poliklorirani bifenili - PCBi, dioksin, benzo(a)piren
•
Otrovni metali: olovo, živa, arsen, uran, kadmij 
METALOESTROGENI
Kadmij reprodukcijski otrov za
žene?

Sveprisutan otrovni metal: hrana (cerealije, zrnje, krumpir,
plodovi mora: mekušci i ribe); otpad; boje i plastika; cigaretni dim!!!

Kumulativan otrov
… nakuplja se tijekom života u unutarnjim organima, uključujući
reprodukcijske organe (jajnici, posteljica);

Žene imaju veći rizik za toksična djelovanja metala
- nakupe više kadmija u tijelu negoli muškarci (u bubrezima!);
- gravidne, laktirajuće i/ili s deficijentnom prehranom apsorbiraju i
zadržavaju više kadmija u organizmu;
- česte deficijencije esencijalnih elemenata (Fe,Ca) u generativnoj dobi.
Veća je izloženost ako…



Čest kontakt
Veća količina
Lako za udahnuti
 Sprejevi
 Zatvoreni
prostori, loša ventilacija
 Bez adekvatne zaštite

Laka dostupnost na kožu
 Apsorpcija

putem kože
Kontaminacija pića, hrane, duhana itd...
Kako smanjiti izloženost?

Izloženost se može smanjiti:
 Sigurnim
odlaganjem štetnosti,
 Primjerenom higijenom (pranje ruku, lica i sl.),
 Izbjegavanjem kontakta s kožom,
 Aktivnim sudjelovanjem u edukaciji za rad na siguran
način,
 Ispravnom upotrebom zaštitnih sredstava.
 Izbjegavanjem kontaminacije van radnog prostora:
 Ostavljanje
i pranje radne odjeće u sklopu radne
organizacije,
 Ne iznošenje kontaminiranih materijala, alata i sl.
Klinička evaluacija/Management
Što zdravstveni
djelatnici trebaju
napraviti?

Procijeniti rizik

Odrediti intervenciju
 Reducirati
 Osigurati

razinu ekspozicije
adekvatnu terapiju i praćenje
Educirati pacijenta i poslodavca
Kako procijeniti štetnosti?

Korak 1: Identifikacija
 Anamneza

Korak 2: Procjena izloženosti

Korak 3: Procjena opasnosti

Korak 4: Preporuke
 Promjena
radnog mjesta
 Upotreba
osobnih zaštitnih sredstava
 Bolovanje
Manjak informacija




Istraživanja reproduktivne toksičnosti su teško izvodiva,
Osjetljivost varira sa stupnjem razvoja,
Manjak osnovnih znanstvenih podataka utječe na mogućnost
izrade smjernica, standarda.
Malobrojna istraživanja utjecaja na reprodukciju ljudi:


Oskudnost primjene eksperimentalnih istraživanja:


CO, benzen, toluen, tetrakloretilen, vinil-klorid, stiren
TALIDOMID.
Poznati učinci, ali i dalje u primjeni:

olovo, živa, kadmij, pesticidi.
Stohastički efekti?
Umjesto završetka…

Što bi savjetovali:
 Zdravstvenoj
tehničarki koji rutinski sterilizira
instrumente etilen oksidom?
 Trudnoj specijalizantici anesteziologije koja u kirurškoj
sali ne koristi potrebnu zaštitnu opremu?
 Profesionalnom biciklistu koji dnevno na biciklu prođe
preko 120 km?
Children are 30% of the
world’s population,
but 100% of our future.
Pitanja?