Transcript prezentacija - Institut za javne financije

Konferencija:
Skrivena javna potrošnja - budućnost poreznih izdataka?
Institut za javne financije
POREZNI IZDACI I
EFIKASNOST POREZA NA
DODANU VRIJEDNOST
HRVATSKE
Petar Sopek
[email protected]
Zagreb, 10. veljače 2012.
SADRŽAJ PREZENTACIJE


Općenito o PDV-u u Hrvatskoj
Porezni izdaci u sustavu oporezivanja dodane
vrijednosti

Analiza efikasnosti PDV-a

Zaključak i preporuke
PDV U HRVATSKOJ




Primjenjuje se od 1. siječnja
1998.
Standardna stopa u
Hrvatskoj trenutno iznosi
23%, a planira se povećanje
na 25%.
Postoje dvije snižene stope:
0% i 10%.
PDV je drugi najznačajniji
prihod proračuna opće
države (odmah nakon
doprinosa).
Struktura prihoda proračuna
opće države u 2010.
Porezi na
međunarodnu
trgovinu i
transakcije
1%
Porezi na
Ostali porezi
imovinu
2%
1%
Ostali prihodi
11%
Ostali porezi na
dobra i usluge
11%
Porezi na
dohodak, dobit
i kapitalnu
dobit
13%
Socijalni
doprinosi
31%
Porez na
dodanu
vrijednost
30%
Izvor: Ministarstvo financija vremenske serije podataka
(www.mfin.hr)
POREZNI IZDACI U PDV-U

Snižene stope (uključujući i nultu) i tuzemne isporuke
oslobođene poreza.
Neoporezivanje izvoznih isporuka se ne smatra
poreznim izdatkom zbog načela destinacije.
Gubici proračuna zbog poreznih izdataka
Mlrd HRK

9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
Isporuke po stopi
od 0%
Oporezive isporuke
po stopi od 10%
Tuzemne isporuke
oslobođene poreza
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
Izvor: autorov izračun temeljem podataka Središnjeg ureda Porezne uprave
USKLAĐIVANJE S EU DIREKTIVOM

Hrvatski PDV je uglavnom usklađen s Direktivom
112/2006/EZ Europske Unije koja propisuje:
“...korištenje jedne standardne stope koja ne smije biti niža
od 15% te jedne ili dvije snižene stope, ali ne niže od 5%.”
Prije ulaska u EU Hrvatska će morati napustiti nulte
stope što će dovesti do povećanja prihoda od PDV-a
na razini opće države.
Potencijalni prihodi proračuna 2002-09.
3.0
1.2
2.5
1.0
2.0
0.8
1.5
0.6
1.0
0.4
0.5
0.2
0.0
0.0
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Izvor: autorov izračun temeljem podataka Središnjeg ureda Porezne uprave
Stopa 5%
(Mlrd HRK)
% BDP-a
Mlrd HRK

Stopa 10%
(Mlrd HRK)
Stopa 5%
(% BDP-a)
Stopa 10%
(% BDP-a)
USPOREDBA IZDATAKA S
ČLANICAMA EU

Primjenjena OECD metodologija, porezni izdaci su
definirani formulom:
% BDP-a
Procjena poreznih izdataka u 2010.
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0
Izvor: autorov izračun temeljem podataka Eurostata i European Commission
VEZA
POREZNIH IZDATAKA I PRAGA ZA
ULAZAK U SUSTAV PDV-A
Regresijskom analizom otkrivena je pozitivna veza između
udjela poreznih izdataka u BDP-u i pragova za ulazak u
sustav PDV-a.
Porezni izdaci (% BDP-a)

10
9
8
LT
RO
HU
7
6
4
HR
PO
SK
CZ
R² = 0,38
5
LV
SI
BG
EE
3
5
15
25
35
45
Prag za ulazak u sustav PDV-a (tisuće €)
Izvor: autorov izračun temeljem podataka Eurostata i European Commission
55
TRI MJERE EFIKASNOSTI PDV-A

Stopa efikasnosti ili stopa produktivnosti PDV-a
(efficiency ratio - ER):

Stope C-efikasnosti PDV-a (C-efficiency ratio - CER):

Stopa prihoda od PDV-a (VAT Revenue Ratio - VRR):
REZULTATI ANALIZE EFIKASNOSTI

Hrvatska je u 2010. imala najviše pokazatelje efikasnosti
od svih promatranih zemalja članica EU.
Stopa efikasnosti
Stopa C-efikasnosti
Stopa prihoda od PDV-a
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Izvor: autorov izračun temeljem podataka Eurostata i European Commission
ZAKLJUČCI I PREPORUKE





o
o
Gubici od sniženih stopa i tuzemnih isporuka oslobođenih
poreza iznosili su oko 8 Mlrd HRK u 2009.
Prilikom ukidanja nulte stope prihodi države mogli bi porasti
između 1,1 i 2,7 Mlrd HRK, odnosno 0,4-0,8% BDP-a.
Hrvatska je u 2010. imala udio poreznih izdataka u BDP-u u
iznosu od nepunih 4% - manji od udjela novih članica EU, kao
i dvostruko niži od prosjeka svih zemalja EU.
Analiza efikasnosti pokazala je da je Hrvatska u 2010. imala
najbolje pokazatelje efikasnosti od svih promatranih zemalja
članica EU.
Preporuča se:
Iniciranje provedbe detaljne analize adekvatnosti visine
hrvatskog praga za ulazak u sustav PDV-a s ciljem optimizacije
troškova i koristi sustava oporezivanja dodane vrijednosti.
U buduće analize efikasnosti uključiti sve troškove poput
administrativnih troškova oporezivanja, troškova poreznih
obveznika, kao i ostalih troškova izazvanih ekonomskim
poremećajima prouzročenim samom prirodom poreza.
Hvala
na
pažnji!