Transcript Tehnologija proizvodnje junadi za tov u sustavu „krava-tele

MeĐunarodna konferencija i poslovni razgovori
„europski dani aGro i eko
inovaciJa“
05. svibnja 2011. – višnJica
Tehnologija proizvodnje
junadi za tov u sustavu
„krava-tele“ na prirodnim
travnjaČkim resursima
Dr. sc. Goran PerČulija
[email protected]
01-455-0042; 098-880-342
Production technology for fattening cattle
in the “cow-calf” system on natural
grassland resources
Nedostatak govedskog mesa u Hrvatskoj

rh ima dobre uvJete za razvoJ mesnoG Govedarstva, koJi Još niJe na naJbolJi način
iskorišten, naročito potencijal travnjačkih površina koJe predstavlJaJu osnovu za
uspJešni uzGoJ Goveda u sustavu krava-tele koji se temelji na jeftinoj voluminoznoj krmi
sa livada i pašnJaka.
Sustav krava-tele u EU



EU oko 36 % svih krava proizvodi unutar
sustava krava-tele
RH oko 6% ukupne populacije krava je u
sustavu krava tele
11000 krava
240 PG.
PROIZVODNJA GOVEĐEG
MESA U RH

MLIJEČNA STADA
 (>120 000 kG mliJeka GodišnJe)

SUSTAV KRAVA DOJILJA

(>120 000 kG mliJeka GodišnJe)
• SUSTAV KRAVA-TELE

UVOZ TELADI
Pravci proizvodnje mesa







1. ČistokrvnA stadA mesnih
pasmina GOVEDA
uzgoj temeljeN na proizvodnji rasplodnog materijala za
daljnju prodaju
2. KRIŽANA STADA mesnih I/ili
kombiniranih pasmina
(Angus, Limuzin, Hereford, Simentalac, Aubrac, Salers...),
kriŽanjem dobivaju telad dobrih karateristika za tov.
3. mlječna stada, gdje se dio
krava s ispod prosječnom
proizvodnJom pripušta pod bika
mesne Pasmine
dobiju SE križanci s izraženim heterozis efektom koji su po
dnevnim prirastima i kvaliteti mesa jednaki ili bolji od
samog bika mesne pasmine.
sustav “krava-tele”:

Namjenska proizvodnja teladi za
proizvodnju goveđeg mesa koja je
sadržana je u 3 sukcesivne faze
PASMINE




SIMENTALSKA
MESNE PASMINE
MLIJEČNE PASMINE
KRIŽANCI
tehnološko-tehničke faze
sustava “krava-tele”
1. TELENJE
- minimalna asistencija čovjeka
zimski i proljetni termin telenja
2. LAKTACIJA
- 4–8 mjeseci
- 1500 – 1800 l mlijeka/kravi
- mlijeko služi za othranu teleta
3. PRIPUST – OSJEMENJIVANJE
- prirodni pripust (licencirani bikovi)
U.O. (selekcija)
4. SUHOSTAJ
- započinje odbićem teleta
- uvod u suhostaj provodi se postupno
(kraJ pašne sezone)
završni proizvod:
tele za tov
proizvedeno u
sustavu «kravatele»
starost teleta:
4 do 8 mjeseci
tjelesna masa:
150-350 kg
Dnevni prirast teladi
do odbića 700 – 1000 g
zahtJevi za uspJešnu proizvodnJu
1.
2.
3.
4.
5.
LAKOĆA TELJENJA (porodna masa, muznost)
RAST (masa pri odbiću, dnevni prirast, masa GodišnJaka)
EFIKASNOST konzumacije (unos suhe tvari)
MAJČINSKE OSOBINE
kvaliteta mesa (masa polovica, deblJina masnoG tkiva, površina
MLD, mramoriranost, soČnost)
VeliČina farme
Osnovno stado sa podmlatkom za
obnovu

Prirodni i poluprirodni
travnjaci

Sijani travnjaci

Ratarske površine
farmA veliČine 100 krava
Krave:
100 kom.
Rasplodni bikovi: 2 kom.
Remont ( 15%):
- krave prvotelke 15 kom.
- breĐe junice
15 kom.
- junice
15 kom.
______________________________________
Ukupno grla: 147 kom.
120 – 150 ha (145ha).
(1,45 ha/krava)
SMJEŠTAJ
•Niža razina ulaganja u stajske objekte i drugu
infrastrukturu farme u usporedbi s ulaganjima u
druge vidove govedarske proizvodnje.
Organizacija napasivanja
400
300
200
100
mjesec
st
ud
en
i
lis
to
pa
d
ru
ja
n
ko
lo
vo
z
sr
pa
nj
lip
an
j
0
tra
va
nj
sv
ib
an
j
StoČna hrana mora biti iznad 85%
proizvedena na farmi, a maximalno 15 %
se kupuje na tržištu.
Porast zelene mase kg/ha na dan
ož
uj
ak
Sirovinsku osnovicu ove proizvodnje čine
travnjački resursi uz odgovarajuće
učešće voluminozne i koncentrirane krme
namjenski proizvedene na oraničnim
površinama farme.
Metode napasivanja
• Kontinuirano napasivanje
• Rotacijsko napasivanje
zašto uopĆe napasivati
ŽivotinJe na pašnJacima?






- dobrobit i zdravlje Životinja
- najjeftiniji naČin proizvodnje mesa i
mlijeka
(od ukupnih proizvodnih troškova u stoČarstvu
otpada na krmu oko 60%)
dobro za tlo i biljke
(ponovno vraČanje organske tvari, gnojenje, očuvanje
biorazlolikosti…)
kvaliteta mesa (masa polovica, debljina masnog
tkiva, površina mld, mramoriranost, sočnost)
Štalski
uzgoj
Pašni
uzgoj
Svrha prezentacije
ukazati na Činjenicu da
potencijalni investitor
raspolaŽe poljoprivrednim
resursima koje je spreman
staviti u funkciju programa
Tehnologije proizvodnje junadi
za tov u sustavu „krava-tele“
na prirodnim travnjačkim
resursima
UČINCI I KORISTI
 aktiviranJe neiskorištenoG zemlJišnoG
POTENCIJALA
 OSIGURANJE KVALITETnE PONUDE NA
DOMAĆEM TRŽištu
 SMANJENJE UVOZA
 OSIGURANJE kvota PRIJE ULASKA U EU
 ruralni razvoj
 ekološki uČINCI
 EKONOMSKI UČINCI

HVALA NA PAŽNJI !