Transcript Trening s optere*enjem kod djece i mladih sporta*a (za*to *da, a za

TRENING S OPTEREĆENJEM KOD DJECE I
MLADIH SPORTAŠA
ZAŠTO “DA”, A ZAŠTO “NE”?
Damir Sekulić
Kineziološki fakultet Split
[email protected]
Treninzi s opterećenjem (teretima):
• sustavi treninga koji se temelje na upotrebi
"vanjskog" opterećenja
• prvenstveni cilj  razvoj pojedinih dimenzija
snage  “trening snage”
Uobičajena razmišljanja…
•
•
Trening s opterećenjem ne preporuča se djeci i mladim
sportašima dok “solidno ne zagaze u pubertet”
Osnovni razlozi:
1.
2.
Nedostatna razina prirodnih anaboličkih hormona u organizmu
djece u predpubertetu i ranom pubertetu “ne omogućava”
napredak u dimenzijama snage
Trening s opterećenjem mogao bi uzrokovati ozljede i prerano
zatvaranje koštanih epifiza i negativno djelovati na rast i razvoj
Daljnje izlaganje temelji se na …
… rezultatima studija koje su uspoređivale E i K
skupine mladih sportaša (ponekad i djece)
– E skupina provodila je trening snage (trenažeri,
utezi,…)
– K skupina provodila je nekakav drugi trening ili
nije trenirala
Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportaša
Zašto “DA”?
1. Potencijalne opasnosti
1. Ozljede
2. Potencijalno negativni učinci na rast i razvoj
2. Pitanje efikasnosti treninga
Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportaša
Zašto “DA”?
1. Potencijalne opasnosti
1. Ozljede
2. Potencijalno negativni učinci na rast i razvoj
2. Pitanje efikasnosti treninga
Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportaša
Zašto “DA”?
Uočene ozljede kod treninga s teretom
(o/h/100 osoba)
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0
Trenažeri
Power lifting
Dizanje utega
Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportaša
Zašto “DA”?
1. Potencijalne opasnosti
1. Ozljede
2. Potencijalno negativni učinci na rast i razvoj
2. Pitanje efikasnosti treninga
Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportaša
Zašto “DA”?
Prirast u visini (u cm)
Kontrolna
Eksperimentalna
Siegel (3 mj)
Weltman (3 mj)
Ramsay (5 mj)
Sadres (21 mjesec)
0
1
2
3
4
5
Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportaša
Zašto “DA”?
1. Potencijalne opasnosti
1. Ozljede
2. Potencijalno negativni učinci na rast i razvoj
2. Pitanje efikasnosti treninga
Rezultati studija koje su ispitivale učinke treninga s
opterećenjem, a provedene su na ispitanicima
predpubertetskog uzrasta
Referenca
Ispitanici
Program
Rezultati
Zaključak
Faigenbaum i sur.
1996.
7-12 godina;
K=9; E=15
E: Trening na
spravama; 3
serije po 6 rep
(3x6); 5
vježbi; 8
tjedana
Ekstenzija potkoljenice: E:+53%; K:+6%;
Potisak ravni: E: 41%; K: 9%
Nisu uočene razlike u skoku u vis i
fleksibilnosti
Značajan napredak u
snazi pod
utjecajem
treninga snage
Ozmun i sur.
1994.
9-12 godina;
E=8; K=8
E: fleksija desne
podlaktice;
3x7-10;
3xtjedno; 8
tjedana
Izokinetička snaga: E:+28%; K:+15%
Izotonička snaga: E:+23%; K:+4%
Značajan porast
snage bez
promjena u
opsegu
nadlaktice
Sewall i Micheli,
1986
10-11 godina;
E=10; K=8
E: Nautilus: presa,
povlak i
potisak; 3x10;
3xtjedno; 10
tjedana
Prosječno: E:+43%; K:+9%
Značajan porast
snage
Blimkie i sur.
1989.
9-11 godina;
E=14;
K=13
E: Kružni trening
od 6 vježbi +
8 serija
dodatno na
75% 1RM;
3xtjedno; 10
tjedana
Apsolutno izometrijski: E:+24%; K:+0%
Relativno izometrijski: E:+19%; K:-4%
Značajan porast
izometrijske
(voljne)
komponente
Rezultati studija koje su ispitivale učinke treninga s opterećenjem, a
provedene su paralelno na ispitanicima predpubertetskog i
pubertetskog (ili starijeg) uzrasta
Referenca
Ispitanici
Program
Rezultati
Zaključak
Vrijens, 1978
E1=16 (10 g)
E2=12 (17 g)
Kružno; 8 vježbi;
8-12 rep;
75%1RM;
3xtjedno; 8
tjedana
E1: Neznatne promjene osim trbuh i
lumbalni (izometrija)
E2: Značajan napredak u svim
mjerama + napredak u
opsezima
Značajniji
napredak kod
starijih dječaka
i u mjerama
snage i u
morfološkim
mjerama
Pfeiffer i
Francis,
1986.
E1=15 (10 g)
E2=15 (13 g)
E3=15 (20 g)
Slobodni utezi; 4
osnovne + 5
dodatnih
vježbi;
3x10;
3xtjedno; 9
tjedana
E1: +29% (m.biceps 120º/s); +17%
(m.quadriceps 120º/s)
E2: +14% (biceps); +14%
(quadriceps)
E3: +10% (biceps); 0%
(quadriceps)
Varijabilni rezultati
u napretku po
uzrastima,
generalno veći
napredak kod
predpub.
uzrasta
Lillegard i sur.
1997.
E1=20 (11 g)
E2=16 (14 g)
Progresivni
trening;
3x10; 6vj;
3xtj; 12
tjedana
Obe skupine značajno napredovale
od incijalnog do finalnog
mjerenja
Podjednak
napredak obiju
dobnih skupina
Trening s opterećenjem kod djece i mladih sportaša
Zašto “DA”?
1. Potencijalne opasnosti
1. Ozljede
2. Potencijalno negativni učinci na rast i razvoj
2. Pitanje efikasnosti treninga
EKSP: 9 mj. program judo škole
KONTR: 9 mj. program sportskih igara
POPUL: 9 mj. “samo” TZK
sve kod 7-god dječaka
*
70%
KONTROLNA
60%
EKSPERIMENTALNA
POPULACIJA
50%
40%
*
*
*
30%
*
20%
STATIČKA SNAGA
REPETITIVNA
SNAGA
BRZINA (20M)
EKSPL. SN.
(BACANJE)
EKSPL. SN. (SKOK
DALJ)
0%
KOORDINACIJA
10%
FLEKSIBILNOST
NAPREDAK U 9 MJ
80%
Konačno …
• Trening s opterećenjem je efikasan u pogledu razvoja snage
kod djece i mladih sportaša.
• Ne postoje dokazi da ova vrsta treninga na bilo koji način
remeti prirodni, biološki rast i razvoj djece.
• Trening je siguran i u eksperimentalnim studijama nisu
zabilježene ozbiljnije ozljede kao posljedica treninga s
teretima.
Međutim …
• Drugo je pitanje kada i koliko ga treba
primjenjivati jer …
– nerijetko se ova vrsta treninga koristi kao JEDINA
alternativa “pravom” treningu
– vrlo vjerojatno (ustvari sigurno) bi se sasvim
pristojni efekti u razvoju snage mogli dobiti i
primjenom nekih “nekonvencionalnih” oblika
treninga snage
Primjerice …
Prehrana i prehrambena suplementacija
u „stvarnom” svijetu sporta
Damir Sekulić
Kineziološki fakultet Split
[email protected]
19
Prehrana
• podmirenje potreba organizma za kalorijama,
proteinima, ugljikohidratima, mineralima i
vitaminima
20
Glavni smjerovi razvoja prehrambene filozofije…
1.
2.
3.
esencijalna prehrana za opstanak
esencijalna prehrana za postizanje
optimuma zdravstvenog stanja
esencijalna prehrana za “maksimalne”
sportske dosege
21
Glavni smjerovi razvoja prehrambene filozofije…
1.
2.
3.
esencijalna prehrana za opstanak
esencijalna prehrana za postizanje
optimuma zdravstvenog stanja
•
National Research Council (NRC) ustanovio 1943
esencijalna
prehrana
za
“maksimalne”
•
do danas promijenjene desetak puta (!)
sportske
dosege
•
Standardi:
•
Recommended Dietary Allowances
•
Estimated Safe and Adequate Daily Dietary
Iintake – ESADDI
•
Recomended Daily Intake- RDI
•
Daily Referent Values
22
Glavni smjerovi razvoja prehrambene filozofije…
1.
2.
3.
esencijalna prehrana za opstanak
esencijalna prehrana za postizanje
optimuma zdravstvenog stanja
esencijalna prehrana za “maksimalne”
sportske dosege
23
Glavni smjerovi razvoja prehrambene filozofije…
1.
2.
3.
esencijalna prehrana za opstanak
esencijalna prehrana za postizanje
optimuma zdravstvenog stanja
esencijalna prehrana za “maksimalne”
sportske dosege
?
24
Slijed primjera ...
25
Slijed primjera ...
• Uzmimo primjer klasičnog kalorijskog omjera u
RDA koji je...
U
52%
M
24%
B
24%
26
Slijed primjera ...
• Uzmimo primjer klasičnog kalorijskog omjera u
RDA koji je...
Plivač 80 kg
•
5 sati treninga dnevno
•
5000 kcal dnevno
•
1250 kcal bjelančevina
•
350 grama bjelančevina
•
4.5 g po kgTT (a preporuka RDA
U
52%
M
24%
B
24%
je 0.3 g/kgTT)
27
Masti...
Slijed• primjera
...
1250 kcal iz masti
•
140 g masti od ćega je 1/3 zasićenih
• Uzmimo primjer klasičnog
kalorijskog
omjera u
• 50 g zasićenih
masti
RDA koji je...
• ... 3 do 4 puta više od preporuke RDA
Plivač 80 kg
•
5 sati treninga dnevno
•
5000 kcal dnevno
•
1250 kcal bjelančevina
•
350 grama bjelančevina
•
4.5 g po kgTT (a preporuka RDA
U
52%
M
24%
B
24%
je 0.3 g/kgTT)
28
Masti...
Slijed• primjera
...
1250 kcal iz masti
•
140 g masti od ćega je 1/3 zasićenih
• Uzmimo primjer klasičnog
kalorijskog
omjera u
• 50 g zasićenih
masti
RDA koji je...
• ... 3 do 4 puta više od preporuke RDA
Plivač 80 kg
•
5 sati treninga dnevno
•
5000 kcal dnevno
•
1250 kcal bjelančevina
•
350 grama bjelančevina
•
4.5 g po kgTT (a preporuka RDA
M
15%
U
70%
B
15%
je 0.3 g/kgTT)
29
Zaključno o uvodu...
• Većina standarda koji vrijede u uobičajenim
okolnostima kod sportaša ne vrijede
• Sportska prehrana je
– Specifična za aktivnost
– Specifična za sport
– Specifična za sportaša - osobu
30
Neki praktični problemi prehrane u
sportaša
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih
sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata
3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije
4. Minerali i vitamini
5. Rehidracija
31
Neki praktični problemi prehrane u
sportu
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih
sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata
3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije
4. Minerali i vitamini
5. Rehidracija
32
“Food variety”
• Dva glavna faktora koji omogućuju adekvatnu
prehranu su
– Adekvatan kalorijski unos
– Food variety
» prema L. Burke - Australian Institute of Sport
33
Raznolikost hrana i prehrane
• Raznolikost hrane omogućava
iskorištavanje potencijalnog
interaktivnog djelovanja
nutrijenata (kofaktorsko
djelovanje)
• Izostanak raznolike prehrane kod
sportaša definiran je
– kulturološki i socijalno
– dezinformiranošću
– različitim opsesijama
34
Raznolikost hrana i prehrane
• Raznolikost hrane omogućava
iskorištavanje potencijalnog
interaktivnog djelovanja
nutrijenata (kofaktorsko
djelovanje)
• Izostanak raznolike prehrane kod
sportaša definiran je
– kulturološki i socijalno
– dezinformiranošću
– različitim opsesijama
35
Raznolikost hrana i prehrane
• Raznolikost hrane omogućava
iskorištavanje potencijalnog
interaktivnog djelovanja
nutrijenata (kofaktorsko
djelovanje)
• Izostanak raznolike prehrane kod
sportaša definiran je
– kulturološki i socijalno
– dezinformiranošću
– različitim opsesijama
36
Raznolikost hrana i prehrane
• Raznolikost hrane omogućava
iskorištavanje potencijalnog
interaktivnog djelovanja
nutrijenata (kofaktorsko
djelovanje)
• Izostanak raznolike prehrane kod
sportaša definiran je
– kulturološki i socijalno
– dezinformiranošću
– različitim opsesijama
37
Raznolikost hrana i prehrane
Moguća strategija
• Raznolikost hrane omogućava 1. U “nestresnim”
situacijama ubaciti “novu”
iskorištavanje potencijalnog
hranu
interaktivnog djelovanja
2. Manjak nutrijenta
nutrijenata (kofaktorsko
nadoknaditi suplementom
djelovanje)
3. Postupno smanjivati
• Izostanak raznolike prehrane kod
suplementaciju
sportaša definiran je
4. Paziti da se ne izgubi
– kulturološki i socijalno
povjerenje
– dezinformiranošću
– različitim opsesijama
38
Neki praktični problemi prehrane u
sportaša
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih
sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata
3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije
4. Minerali i vitamini
5. Rehidracija
39
Ugljikohidrati
• Unos ugljikohidrata u periodima čestih treninga i
natjecanja penje se na 7-10 g/kg TT
• 80 kg  700 g  3000 kcal
– Konvencionalnim prehranama ovo je vrlo teško ... Bolje
rečeno nije problem “povremeno”, ali problem je
“redovito”
• Dodatni problem  izrazita potreba za
ugljikohidratima nakon aktivnosti
40
Costill i Miller 1980
41
...
• Većina istraživanja pokazala je kako sportaši ne unose
dostatne količine ugljikohidrata
– Ovo potom rezultira smanjenjem glikogenskih potencijala, a
što konkretno u sportu (veslanju) uvjetuje smanjenu
mogućnost obavljanja anaerobnog laktatnog rada
– Dodatni problem je “kulturološke prirode” (cjelovite žitarice
kod nas praktički ne postoje u prehrani)
42
Unos ugljikohidrata nakon aktivnosti
• Problem resinteze glikogena
– Resinteza glikogena je najizraženija neposredno
nakon napora
– PITANJE: Koliko sportaša uzima ugljikohidratni
obrok nakon treninga/natjecanja?
43
Moguće strategije (1)...
•
Učiniti ugljikohidratnu hranu dostupnom
– Banane i sezonsko voće u svlačionici nakon T/N
– Staviti ugljikohidratnu hranu (sušeno ili svježe voće,
mrkva) na stol tijekom gledanja video snimke ili TV-a,...
– Zatražiti od hotelskih barova da nabave “sportska pića” s
povećanom koncentracijom ugljikohidrata, a da “kao
slučajno” baš kad ste vi tamo nestane nekih “gaziranih
pića”
– Obavezno predjelo od tjestenine i/ili riže – bez obzira na
eventualni švedski stol
44
Moguće strategije (2)...
•
Diskretno ih da natjerati da sami shvate koliko im je
važno ugljikohidratno “punjenje”
– Testiranja glikogenskih potencijala – anaerobnog
laktatnog rada (ponovljeni sprintevi na vrijeme) nakon što
su kroz jutro konzumirali UH obroke, i usporediti rezultate
s onima kada to nisu napravili
45
Korak dalje...
• Paziti na glikemijski indeks
– Ponuditi hranu visokog GI nakon T/N
– Ponuditi hranu niskog GI u drugim situacijama
(pogotovo prije T/N)
46
Po mom osobnom mišljenju...
• Najvažnije je razviti naviku za konzumiranjem
kvalitetne ugljikohidratne hrane
47
Neki praktični problemi prehrane u
sportu
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih
sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata
3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije
4. Minerali i vitamini
5. Rehidracija
48
Malo “otkrivanja tople vode”
• Gubitak tjelesne težine moguće je ostvariti:
– Restriktivnom dijetom
– Povećanom aktivnošću
49
Malo “otkrivanja tople vode”
• Gubitak tjelesne težine moguće je ostvariti:
– Restriktivnom dijetom
– Povećanom aktivnošću
Koliko aktivni sportaš može
objektivno uopće dodatno
povećati svoju aktivnost?
50
Malo “otkrivanja tople vode”
• Gubitak tjelesne težine moguće je ostvariti:
Osobno mislim da uopće ne može
– Restriktivnom
dijetom
ali je može modificirati
– Povećanom aktivnošću
Koliko aktivni sportaš može
objektivno uopće dodatno
povećati svoju aktivnost?
51
Malo “otkrivanja tople vode”
• Gubitak tjelesne težine moguće je ostvariti:
– Restriktivnom dijetom
– Povećanom aktivnošću
Ovo će vjerojatno dati rezultate
ali nosi rizike i nikako nije dobro
da to sportaš radi sam, a još je
manje dobro ako to “skriva”
!
52
Moguće strategije (1)...
• Planirati realan gubitak TT i ohrabriti sportaša
za svaki napredak
• Provjeriti koliko je moguće “modificirati”
prehranu
– Smanjiti kalorijski unos
– Reformulirati hranjive sastojke
– Promijeniti režim hranjenja
53
Moguće strategije (2)...
• Izbjegavati prigode u kojim se redovito previše
jede ili na te prigode “doći sit”
• Povećati unos vode tijekom dana – pratiti
nekakav režim (“bip” na satu svakih sat
vremena kao signal)
• Provjeriti koliko je moguće reformulirati
trening (prebaciti se na aerobni rad)
54
Neki praktični problemi prehrane u
sportu
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih
sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata
3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije
4. Minerali i vitamini
5. Rehidracija
55
Neki praktični problemi prehrane u
sportu
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih
sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata
3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije
4. Minerali i vitamini
5. Rehidracija
56
Neki praktični problemi prehrane u
sportu
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih
sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata
3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije
4. Minerali i vitamini
5. Rehidracija
57
Neki praktični problemi prehrane u
sportu
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih
sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata
3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije
4. Minerali (i vitamini)
5. Rehidracija
58
Željezo i nedostatak željeza
• Jedan od najčešćih deficita (Deakin 1994)
• Uvjetovano:
–
–
–
–
Povećanim zahtjevima za željezom
Neadekvatanim unosom željeza
Slabom bioraspoloživošću željeza
Kombinacijom navedenog
• U sportu (veslanju) najveći problem je kod žena i
adolescenata
59
Kalcij
• Izrazito osjetljivo pitanje kod sportašica i djece
u razvoju
• Dodatni rizični faktori: restriktivne dijete,
veganstvo, netolerancija na mliječne
proizvode
60
Moguće strategije
ŽELJEZO
• Izbjegavanje
vegetarijanstva
• Mesni proizvodi
redovito a ne
pretjerano + C
vitamin u istom
obroku
KALCIJ
• Mliječni proizvodi
• Posebno paziti na
veslačice ukoliko
nemaju redoviti ciklus
61
Moguće strategije
ŽELJEZO
• Izbjegavanje
vegetarijanstva
• Mesni proizvodi
redovito a ne
pretjerano + C
vitamin u istom
obroku
KALCIJ
• Mliječni proizvodi
• Posebno paziti na
veslačice ukoliko
nemaju redoviti ciklus
Suplementacija kvalitetnim mineralnim
preparatima izuzetno je prihvaćena
62
Neki praktični problemi prehrane u
sportu
1. Različitost (bogatstvo) prehrambenih
sastojaka i hrane – “food variety”
2. Postizanje visoke razine unosa ugljikohidrata
3. Gubitak masnog tkiva i restriktivne
prehrambene tehnologije
4. Minerali (i vitamini)
5. Rehidracija
63
Rehidracija – hidracija (1)
•
•
•
dvije trećine dnevnog unosa vode dolazi
kroz popijenu tekućinu (+ jedna trećina kroz
hranu)
mokrenje u režimu od cca jedan put u 1.5 2 sata dobar je pokazatelj stanja hidriranosti
tijekom dana najbolji pokazatelj stanja
hidriranosti je tjelesna težina
64
Rehidracija – hidracija (2)
•
•
pri trenažnim aktivnostima vrlo niskog
intenziteta gubitak tjelesne vode znojenjem
kreće se od 1 do 3 dl po satu
predlaže se:
– prije početka T/N uzeti 0.5 do 1 l
– unošenje 2 dl vode svakih 20 min tijekom
kontinuiranih aktivnosti
65
Rehidracija – hidracija (3)
•
Gubitak tjelesne težine tijekom aktivnosti
ustvari je isključivo gubitak vode (vaganje
prije  poslije)
66
Rehidracija – hidracija (3)
Dnevna energetska
potrošnja
Minimalni dnevni
unos vode
2000 kcal
2.0 do 2.5 litara
3000 kcal
3.2 do 3.6 litara
4000 kcal
4.1 do 4.5 litara
5000 kcal
5.1 do 5.7 litara
6000 kcal
6.0 do 6.6 litara
67
Rehidracija – hidracija (4)
• znojenjem se ne gubi “samo” tjelesna voda
već i elektroliti
• rehidracija nije potpuna ukoliko se elektroliti
ne nadoknade
• Moguća rješenja:
– 0.5 l prirodnog citrusnog soka + 0.5 l mineralne
vode + prstohvat soli
– kvalitetan elektrolitski napitak
68
Dehidracija – neki podaci
• Gubitak tjelesne vode od
– 1 litre (1kg)  pad performansi od cca 3%
– ... 2 litre  pad performansi od 7%
– ... 3 litre  pad performansi od 15 do 20%
69
Zaključno
• Kvalitetna prehrana u sportu (veslanju) nije
temeljni faktor uspjeha, ali uspjeha nema bez
nje
• Ključ je u stvaranju navike i prepoznavanju
problema
• Kad se problem prepozna treba ga rješavati
metodom “najmanjeg stresa”
70
Reference
•
•
•
•
•
•
Zanker, C.L. Sport nutrition in childhood: Meeting the metabolic demands of
growth and exercise (2006) Annales Nestle, 64 (2), pp. 63-76.
Blum, M., De Maria, G. Sport nutrition (2006) Agro Food Industry Hi-Tech, 17 (2),
pp. IV-V.
Bloomer, R.J., Goldfarb, A.H. Can nutritional supplements reduce exerciseinduced skeletal muscle damage? (2003) Strength and Conditioning Journal, 25
(5), pp. 30-37.
Saris, W.H., Antoine, J.M., Brouns, F., Fogelholm, M., Gleeson, M., Hespel, P.,
Jeukendrup, A.E., Maughan, R.J., Pannemans, D., Stich, V. PASSCLAIM - Physical
performance and fitness. (2003) European journal of nutrition, 42 Suppl 1, pp.
I50-95.
Swirzinski, L., Latin, R.W., Berg, K., Grandjean, A. A Survey of Sport Nutrition
Supplements in High School Football Players (2000) Journal of Strength and
Conditioning Research, 14 (4), pp. 464-469.
Clarkson, P.M., Haymes, E.M. Exercise and mineral status of athletes: Calcium,
magnesium, phosphorus, and iron (1995) Medicine and Science in Sports and
Exercise, 27 (6), pp. 831-843.
71
72
Primjena monitoringa srčane frekvencije
u svrhu kontrole trenažnog procesa
Mladen Marinović
Funkcionalne i fiziološke
karakteristike (zone) opterećenja
Frekvencija srca Postotak od
max. FS
Fiziološki efekti
Zone
Tempo
Koncentracija
laktata
Ao –A1
18 - 22
2
23 – 25
130 - 150
65% -75%
Utilizacija (U - 2) masti
140 - 160
70% - 80%
Utilizacija (U - 1)
uglavnom glikogen
A2
Aerobno - anaerobni prag
Jačanje srčanog mišića
AP
Prijenos (Transportation)
Maksimiziranje
korištenja Vo2 max
AN 1
27 - 29
6
AN 2
30 – 33
8
R
34 - 40
max.
AN /AL
Sub/max
160 - 170
170 - 190
80% - 85%
85% – 95%
Tolerancija laktata
max
max
Anaerobni kapacitet
3
24 – 27
4
Karakteristike fiziološke prilagodbe
Mlječna % maks.
kiselina frekvencije
% VO2 max
srca
Trajanje
intervala
opterećenja
Termin
žargona
Sprint
> 9 mmol
Brzina i snaga
Razvoj ST i FT vlakana
Povećanje angažmana živ. Sus.
Poboljšanje krvnog pufera
Tolerancija na stres i kiselost
Brzina
Razvoj ST i FT vlakana
Poticaj poboljšanja rada živ. Sus.
Poticaj poboljšanja rada krvnog pufera
Poboljšanje glikolitičkih enzima
Izdržljivost (čvrstoća, otpornost)
Razvoj ST i IIa (FT)
Povećanje srčane komore
Povećanje udarnog volumena
Povećanje angažiranosti enzima
oksidativno/glikolitičkih procesa
Povećanje volumena krvi
Izdržljivost
Razvoj ST vlakana
Povećanje volumena krvi
Povećanje razvoja vezivnog tkiva
Povećanje mišićnog skladišta energije
Povećanje angažiranosti enzima
oksidativno/glikolitičkih procesa
Povećanje kapilarizacije
100
130
30 sec
kratki interval
Repeticija
8 mmol
8 mmol
95
95
7 mmol
100
100
VO2 max
2 min
2 min
Brzinska izdržljivost
98
Dugi interval
5 mmol
5 mmol
90
90
90
90
8 min
80
80
75
75
20 min
20 min
Tempo trening
4 mmol
3.5 mmol
3.5 mmol
Laktatni / ventilacijski
prag
Steady state
trening
Bazična izdržljivost
2 mmol
2 mmol
70
70
60
55
2 hr
Distance
intervalnog
treninga
Cooper test –
Cijena koštanja trčanja
tumačenje
(100 –rezultata
300 metara x min1)
= 0,2 ml O2 x kg-1 x min-1
Test u jesen
Test u proljeće
3500,00
3690,00
291,66
307,89
Relativni VO2 max
(ml O2 x kg–1 x min-1)
61,83
65,00
Tjelesna masa (kg)
80,00
76,00
Pretrčano u 12 minuta
Brzina (metara x min –1)
Apsolutni VO2 max
(litara O2 x min–1)
4,946
4,946
Tjelesna mast (%)
15,00
10,50
Tjelesna mast (kg)
12,00
8,00
Tjelesna bezmasna masa (kg)
68,00
68,00
Multistage fitness test - Shuttle run test - “BEEP”
test
(Leger, L.A., Lambert, J. (1982). A maximal multistage 20m shuttle run test to predict VO2max. European Journal of
Applied Physiology, 49: 1-5)
 Jednostavan za primjenu
(prostor 24 m dužinska, CD player ili kasetofon, papir i olovka)
 Primjenjljiv na ispitanike svih uzrasta i funkcionalnih sposobnosti
(bez
zagrijavanja, intenzitet gradiran od veoma laganog (20m/9sec) do (individualno) maksimalnog)
 Daje informaciju o VO2max za svakog ispitanika koji je (motivacijski)
pristupio izvođenju testa (usporedba podataka i povećanje motivacije ispitanika)
 Planetarna primjenjenost testa (primjenjen u mnogim zemljama Svijeta; na Internetu cca 600
WEB siteova, sastavni dio EUROFITA)
Primjenjeni instrumentarij
Zapis pulsmetra za vrijeme izvođenja “beep” testa
Fox SM, Naughton JP, Gorman PA. Physical activity and cardiovascular health: III.
The exercise prescription: frequency and type of activity. Mod Concepts Cardiovasc Dis 1972; 41: 25-9
%FSmax = 0.7 (%VO2max) + 30
Primjer:
80%VO2max = 0.7 * 80 + 30 = 86% FS max
FSmax = 210 ot/min
80%VO2max = 180 ot/min
Usporedba podataka Fox - Kervonen
Formula Kervonena:
FSmax = frekvencija srca maksimalna
FSmir = frekvencija srca u mirovanju
FSrez = rezerva frekvencije srca = FSmax – Fsmir
FS %VO2max = % FSrez + FSmir
FSmax = 210
FSmir = 60
FSrez = 150
FS80%VO2max = 120 + 60 = 180
http://www.movescount.com/moves/move24007659
Kontrola treninga po pulsu i laktatima
1
Distribucija frekvencije srca tijekom meća
50 %
50 %
40 %
40 %
30 %
30 %
20 %
20 %
13. 1% 13. 4% 12. 3% 13. 8% 13. 8%
13: 45 14: 00 12: 55 14: 25 14: 25
6. 9%
7: 15
10 %
1. 9%
2: 00
2. 7% 2. 8%
2: 50 2: 55
3. 8%
4: 00
7. 6%
7: 55
7. 0%
7: 20
10 %
0. 9%
0: 55
0 %
0 %
40
60
80
100
120
140
160
180
200
Beat s per m inut e
Per son
I vana M ar oh
Dat e
24. 3. 2003
Hear t r at e aver134
age bpm
Exer cis e
M ali Lošinj - f inale
Tim e
10: 03: 33
Hear t r at e m ax183 bpm
Spor t
Tenis
Dur at ion
1: 44: 40. 0
Not e
Kont r ola m eèa: M ali Lošinj - NI KE f inale
Select ion
Lim it s 1
80 - 160
0: 00: 00 - 1: 44: 35 ( 1: 44: 35. 0)
Fox SM, Naughton JP, Gorman PA. Physical activity and cardiovascular health: III.
The exercise prescription: frequency and type of activity. Mod Concepts Cardiovasc
Dis 1972; 41: 25-9
% FSmax = .7 (% VO2 max) + 30%
Tjelesna
FSmax
%VO 2 max
208
AN1
A2
Ap
A1
A0
VO2 max
46,94
197
92,45
43,39
193
89,70
42,10
188
86,26
40,49
185
84,20
39,53
178
79,40
37,27
masa
58
minuta
205
195
185
175
165
155
145
135
125
115
105
95
85
l O2
84,20
39,53
0,92
2,109
77,34
36,30
7,32
15,412
70,47
33,08
14,40
27,626
63,60
29,85
14,40
24,933
56,73
26,63
12,90
19,924
49,86
23,41
13,98
18,978
42,99
20,18
13,73
16,071
36,13
16,96
7,90
7,770
29,26
13,73
3,98
3,170
22,39
10,51
2,90
1,768
15,52
7,29
Ukupno
2,82
95,25
10%
Bazalni metabolizam
104,78
1,192
138,954 694,7708362
2908,31072
764,2479198
3199,141792
21,269
106,347
445,1669723
Ukupno energetskog utroška:
801,117
3353,48
Cal
kJ
Cal
kJ
Cal
kJ
Cal
kJ
Graf frekvencije srca tijekom cjelodnevnog boravka na moru
192
186
Kiel – utorak, 23. lipnja 2009.g.
La ujutro = x,x mmol/L
La 23:10 = x,x mmol/L
2:07:14,2 / 948 Cal
3:13:53,1 / 1804 Cal
3:56:14,3 / 2072 Cal
5:14:35,9 / 3009 Cal
5:53:11,8 / 3334 Cal
6:52:22,9 / 4127 Cal
La= 1,4
mmol/l
Energetski utrošak boravka na moru
La= 1,1
mmol/l
La= 1,4
mmol/l
= 4290 Cal; samo tri regate = 2180
Cal
Ova analiza ukazuje na energetske zahtijevnosti tijekom ovako dugog regatnog dana. Premda je po laganom vjetru i manja
energetska zahtjevnost, vidljivo je da se od izlaska na more do starta treče regate utroši 3334 kalorije. Stoga je jako bitno
pravilno programirati način prehrane. Naravno, ovdje je upitno koliko je reakcija organizma uvjetovana višegodišnjim
programiranim treningom, kojim smo upravo težili što više podignuti anaerobni prag.
Split – ponedjeljak, 06. prosinca 2010.g.
La= 2,1
La= 3,2
La= 1,3
= 954 Cal (3994
Ukupan energetski utrošak
100 %
kJ)
100 %
86. 8%
52: 00
Ovaj trening je ukazao na znatne mogućnosti promjene aerobnog mehanizma Vinka.
Iako je tijekom treninga bio veoma discipliniran, i držao puls na zadatoj vrijednosti,
razina laktata se mijenjala. Od 2,1 mmol/L u mirovanju, što je korektna vrijednost u
tom stanju, na Institutu je dosegla relativno visoku vrijednost (3,2), koja je do kraja
pala na 1,3 mmol/L. To je dokaz da ovaj trening čisti organizam, i da na njemu treba
ustrajati u svrhu poboljšanja rekuperativne funkcije organizma.
80 %
80 %
60 %
60 %
40 %
40 %
20 %
20 %
7. 1%
0. 3%
1. 4%
0: 10
0: 50
4. 5%
4: 15
2: 40
0%
0%
110
120
130
140
150
160
170
Beat s per minut e
Per son
Vinko Ur sić G lavanović
Dat e
6. 12. 2010
Hear t r at e aver age
144 bpm
Exer cise
Basic
Tim e
16: 11: 41
Hear t r at e max
154 bpm
Spor t
kar at e
Dur at ion
1: 02: 57. 4
Not e
Select ion
Zone 1
16: 14: 06 - 1: 02: 57 ( 0: 59: 50)
114 - 129
Zone opterećenja prema testiranju
Muškarci
Žene
10,82 (6 - 16)
4,88 (4,00 - 6,19)
10,43 (6,3 - 13,7)
4,13 (3,07 - 5,17)
197,00 (184 - 206)
197,18 (190 202)
V (m*s )
4,12 (3,38 - 5,15)
3,38 (2,74 - 3,98)
FS (ot*min-1 )
Fsmax (%)
186,32 (164 - 197)
94,78 (80,79 - 98,99)
190,73 (184 - 198)
96,66 (92,00 - 98,99)
V (m*s-1 )
3,55 (2,89 - 4,04)
2,93 (2,42 - 3,45)
176,9 (152 - 192)
89,85 (74,88 - 96,48)
186,00 (176 - 191)
94,01 (87,13 - 97,92)
V (m*s )
3,16 (2,53 - 3,76)
2,59 (2,22 - 3,11)
FS (ot*min-1 )
Fsmax (%)
165,68 (139 - 176)
84,31 (68,47 - 90,48)
173,80 (161 - 183)
87,85 (80,50 - 95,31)
V (m*s-1 )
2,53 (2,13 - 3,39)
2,35 (2,03 - 2,78)
141,74 (127 - 156)
72,15 (62,56 - 82,61)
147,00 (135 - 154)
74,22 (66,83 - 77,27)
La I. opt.
2,83 (1,3 - 4,1)
3,72 (2,70 - 5,20)
La mir
2,20 (1,0 - 3,1)
2,39 (1,2 - 3,9)
mmol*l-1
-1
La max
V (m*s )
-1
FS (ot*min )
-1
-1
8,0 mmol*l
5,0 mmol/l
-1
FS (ot*min )
Fsmax (%)
-1
3,5 mmol/l
2,0 mmol/l
-1
FS (ot*min )
Fsmax (%)
La= ?
La= 2,4
La= 8,0
La= 7,0
30 %
30 %
25 %
25 %
20. 9%
15: 34
20 %
20 %
15. 2%
11: 19
15 %
12. 6%
9: 24
13. 0%
9: 40
9. 8%
7: 18
10 %
15 %
8. 2%
6: 07
7. 8%
5: 46
8. 8%
6: 31
10 %
5 %
5 %
0. 2%
0: 11
1. 6%
1: 13
0. 5%
0: 23
0. 1%
0: 05
1. 1%
0: 49
0 %
0 %
60
70
80
90
100
110
120
130
140
150
160
170
180
190
200
Beat s per m in ut e
Per s on
I v an Knez ov iæ
Dat e
16. 2. 2010
Hear t
r at e av er 143
age bpm
Ex er c is e
m onit or in g t r enin ga
Tim e
14: 12: 57
Hear t
r at e m ax183 bpm
Spor t
nogom et
Dur at io n
1: 14: 22. 5
Not e
k ont r ola iz v r š enja t r enin ga NK Br anit elj - M os t ar
Sele c t io n
14: 12: 57 -
1: 14: 22 ( 1: 14: 22)
La= 2,4
La= ?
La= 3,1
La= 5,2
La= 2,2
La= 8,0
La= 2,8
La= 7,0
Hvala na pozornosti !
SINDROMI PRENAPREZANJA
U VESLANJU
dr med Oliver Kosović
Spec F.M.R
DEFINICIJA
Sindromi prenaprezanja sustava za kretanja
obuhvačaju različita KRONIČNA traumatska
zbivanja bilo kojeg dijela sustava za kretanje, a
koja su posljedica repetativnih pokreta ili
položaja pojedinih djelova tijela u dužem
vremenskom periodu.
Po svom načinu nastanka jasno se mogu
razlikovati od akutnih ozljeda sustava za
kretanje.
MEHANIZAM NASTANKA
REPETATIVNI POKRET
PRISILNI POLOŽAJ
ENDOGENI FAKTORI
EGZOGENI FAKTORI
* PRETHODNA OZLJEDA JE NAJVEČI
FAKTOR RIZIKA
ENDOGENI FAKTORI
ANATOMSKA ODSTUPANJA
MIŠIĆNO-TETIVNA NERAVNTEŽA
OSTALI FAKTORI
ENDOGENI FAKTORI
Anatomska odstupanja
Rezlika u dužini nogu
Anteverzija i retroverzija vrata i glave bedrene
kosti
Angularne deformacije koljena
(varum,valgum,recruvatum )
Promjene položaja patele ( alta,infera )
Povećan Q kut
Prekomjerna rotacija potkoljenice prema van ili
unutra
Spušteno stopalo ( pes planovalgus)
Izdubljeno stopalo ( pec cavus)...
ENDOGENI FAKTORI
Mišićno tetivna neravnoteža
Razlike u fleksibilnosti
Razlike u snazi
Razlike u osjetu,propriocepciji i kinesteziji
Motoričko planiranje i izvedba pokreta (
CNS-PNS-mišićno/tetivni spoj )
ENDOGENI FAKTORI
Ostalo
Rast
Poremećaji menstruacijskog ciklusa
EGZOGENI FAKTORI
POGREŠKE U TRENINGU
PODLOGA
SPORTSKA OBUĆA
SPORTSKA OPREMA
EGZOGENI FAKTORI
Pogreške u treningu
NAGLE PROMJENE u
intezitetu,učestlost,trajanje treninga(
PLANIRANJE ! )
Loša treniranost ( smanjena utreniranost i
“ pretreniranost “
Loša tehnika
EGZOGENI FAKTORI
Podloga, sportska oprema
Tvrda i neravna podloga
Loša prilagođenost čamca veslaču-rigging
Neprimjerena obuća
ETIOPATOGENEZA
Faze upalnog procesa
FAZA PROLIFERACIJE
- Stanična mobilizacija ( upalni odgovor )-prvih 48 sati
- Proliferacija osnovne tvari-3 do 4 dan od ozljede.Pretvaranje
nezrelog kolagena u zreli
- Stvaranje kolagena- 5 dan. Od 6-14 dana postepeno povećanje
zrelog kolagena
FORMATIVNA FAZA
- Završna organizacija tkiva-usmjeravanje kolagenskih niti pod
djelovanjem mišićne kontrakcije.Po završetku ove faze tetiva
postaje sposobna za opterečenje
CILJ:
- Agresivno spriječavanje upale u akutnoj fazi ( RICE protokol )
- Prekinuti upalnu reakciju prije petog dana od ozljede
ANATOMSKE LOKACIJE
Miotetivni aparat (miotendinitis,tendinitis,paratenonitis,entezitis )
Mišić ( istegnuća,ruptura,degenerativne promjene u građi mišića i
vrst vlakana )
Zglobna čahura (istegnuca,ruptura,degenerativne promjene )
Ligament ( istegnuca,ruptura, degeneracija)
Sluzne vreće u okolici zglobova i mišića ( akutne i kronične upalne
promjene )
Živci ( kanalikularni sindromi zbog kompresije na živac )
Kost ( stress frakture, )
Hrskavica ( akutne i kronične promjene )
Krvne žile ( kompresijski sindromi npr TOS, kompresija radijalne ili
ulnarne arterija,... )
Vrijeme pojave boli i sposobnost bavljenja sportom
( Curwin i Stanish)
STADIJ
POJAVA BOLI
SPOSOBNOST BAVLJENJA
SPORTOM
Stadij 1
ne
normalna
Stadij 2
Ekstremna opterećenja
normalna
Stadij 3
Na početku i nakon sportske
aktivnosti
Normalna ili neznatno
smanjena
Stadij 4
U toku i nakon sportske
aktivnosti
Neznatno smanjena
Stadij 5
U toku sportske aktivnosti.
Prisiljava na prekid
Znatno smanjena
Stadij 6
U toku normalnih dnevnih
aktivnosti
Nemoguće bavljenje sportom
Klinička slika –simptomi po
redosljedu nastanka
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
Osjećaj zatezanja
Bol u dijelu ili cijelom miotenzijskom aparatu
pri pasivnom ili aktivnom pokretanju
Bol pri kontrakciji mišića protiv otpora
Bol pri normalnoj kontrakciji mišića bez otpora
Bol na palpaciju
Otok
Spontana bol u mirovanju
DIJAGNOSTIČKE METODE
Radiološka dijagnostika
CT i MR
Scintigrafija
Ultrazvučna dijagnostika
Termografija
artroskopija
LIJEČENJE
NEOPERATIVNO
OPERATIVNO
SINDROMI PRENAPREZANJA U
VESLANJU
NAJČEŠĆI SINDROMI
PRENAPREZANJA
Sindromi prenaprezanja lumbalne
kralježnice
Stress fraktura rebara
TFL-ITB sindrom
Tendinitis m. quadriceps femoris
Veslačka podlaktica
LOW BACK PAIN
BOLNI LUMBALNI SINDROM
ANATOMSKA ODSTUPANJA
STRESS FRAKTURA REBARA
PIRAMIDA POKRETA
OPTIMALNI NALAZ
DOMINACIJA FUNKCIONALNOG
POKRETA
DOMINACIJA BAZIČNOG
POKRETA
NEDOSTATAK SPECIFIČNOG
POKRETA
ETIOLOGIJA
TRAUMATSKI OŠTEĆEN ZGLOB
KINEMATIKA ZGLOBA-PICR
RAMENI ZGLOB- PICR
KUK PICR/DSM
ATROFIJA MIŠIĆA
SARKOMERA SHEMATSKI
PRIKAZ
KINEZIOPATOLOŠKI MODEL
S. Sahrmann
Ponavljani pokret dovodi
do oštećenja tkiva
Posturalna nepravilnost
Zglob razvija DSM
Odstupanje od PICR
Najslabija karika u lancu
unutar višezglobnih
sistema
Disocijacija krivulje
napetost –snaga sinergisti
Cilj je detektirati i tretirati
DSM
Elongirani mišić
povećava broj sarkomera
i koje se serijski spajaju i
razvija“strech weaknes”
zbog pomicanja krivulje
napetost -snaga u desno
Skraćeni mišić gubi
sarkomere,nadopunjuje
se vezivnim tkivom i
razvija “ aktivnu
isuficijenciju zbog
pomaka krivulje napetost
snaga u- lijevo
Krivulja disocijacije
NEUROMUSKULARNI MODEL
Janda
Uska povezanost u funkcioniranju
CNS i sustava za kretanje
Optimalna propriocepcija je uvijet
funkcije
Specifični i predvidivi mišićni
disbalansi koji utječu na sve
elemente sustava za kretanje (
zglob,zglobna čahura,...)
Povezanost promjene tzv.
Disfunkcije zgloba i predvidivih
mišićnih reakcija
Izliječenje se postiže
normalizacijom funkcije svih
perifernih struktura-položaj zgloba
utječe na propriocepciju i
postizanjem balansa izmeču
pojedinih mišićnih skupina
Reprogramiranje pokreta
Disfunkcionalan mišić se ponaša
vrlo slično modelu na koji se
ponaša mišićni sustav kod
centralnog oštećenja CNS-a
Intrizični i ekstrizični utjecaji
sistemski djeluju na cijeli sustav
za kretanje po refleksnom obrascu
Mišićni disbalans je glavni uzrok
kroničnih bolova u sustavu za
kretanje- Mišići se djele na
hipertonične i hipotonične
Postojanje karakterističnih
mišičnih sindroma
( ukriženi,gornji,donji... )
EVALUACIJA POKRETA JE
VAŽNIJA OD DETEKCIJE
DISBALANSA IZOLIRANOG
MIŠIĆA ILI MIŠIĆNE SKUPINE
FMS-faktori rizika?
Primjeri iz prakse