zigovi post\. dipl\. 2014 [384,5 KiB]

Download Report

Transcript zigovi post\. dipl\. 2014 [384,5 KiB]

ŽIGOVI

Što je žig

• isključivo pravo priznato za znak koji služi za razlikovanje proizvoda i usluga u gospodarskom prometu • Odnos: proizvođač-proizvod-potrošač • Funkcije: OSNOVNA :označavanje podrijetla proizvoda /usluga + jamstvena(kvalitetna), marketinška(komunikacijska) instrument tržišnog natjecanja

Prosječna osoba dnevno vidi ili čuje više od 1500 žigova svaki dan • Što bi bio svijet bez žigova:

Osnovna načela

• Stjecanje : registracijom® (uporabom ™) pravo prvenstva (

first to file

) • Teritorijalno pravo: država daje monopol uz plaćanje naknade • ISKLJUČIVO PRAVO • Traje 10 godina, mogućnost produžavanja bez ograničenja (razlika patent, ind. dizajn) • Obveza uporabe • Žig se registrira u odnosu na proizvode i usluge (Niceanska klasifikacija)

Propisi Republika Hrvatska

• Zakon o žigu (NN 173/03, 76/07, 30/09 i 49/11) Pravilnik o žigu (NN 117/07 i 66/11) supsidijarna primjena ZUP-a

Zakon o zastupanju u području prava ind. vl. (NN 54/05 i 49/11) Zakon o upr. pristojbama u području prava int.vl. (NN 64/00, 160/04, 62/08, 30/09 i 49/11) Uredba o naknadama za posebne troškove i troškove za pružanje informacijskih usluga DZIV-a (NN 109/11)

POSTUPAK REGISTRACIJE I REGISTAR ŽIGOVA VODI DRŽAVNI ZAVOD ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO (DZIV) Žalbeno vijeće od 2008.

NACIONALNI ŽIG VRIJEDI NA TERITORIJU RH

Međ. ug. Republika Hrvatska

• Nicanski sporazum o međ. klasifikaciji roba i usluga u svrhu registriranja žigova (1957.) (45 razreda) • Madridski sporazum o međ. reg. žigova (1891.) i Protokol koji se odnosi na Madridski sporazum (1989.) • Ugovor o pravu žiga TLT (1994.), Nairobijski ug. o zaštiti olimpijskog simbola (1981.) • Pariška, TRIPS, WIPO konvencija

MEĐUNARODNA REGISTRACIJA

• Madridski Sporazum i Madridski Protokol • Jedinstveni postupak koji administrira WIPO • Preduvjet: nacionalna registracija po Sporazumu /prijava po Protokolu (međ. reg. je 5 god. ovisna o toj nac. reg.) prijava preko nac. ureda • Naznačuju se države koje se žele štititi (tzv.

dezignirane države) , moguća naknadna dezignacija, plaćaju se takse (ovisno o broju naznačenih država) • Neke države samo Sporazum, neke samo Protokol (UK, USA, EM)

UČINCI MEĐ. REG.

• Svaka naznačena drž. u roku 1 g. (po Sporazumu) 18 mj. (po Protokolu) može IR odbiti za svoje područje (inače vrijedi) • primjenjuju se nacionalni supstancijalni žigovni propisi • i dalje nacionalni žigovi (samo je postupak međ.) NE POSTOJI MEĐUNARODNI ŽIG + imaju jednaku pravnu snagu kao žigovi zaštićeni u nac. postupku • Žigovi u RH= nac. žigovi + IR za koje je zatraženo proširenje na RH po Madridu

PREDNOSTI – MANE MEĐ. REG.

• Sve daljnje postupke (održavanje, promjene, prijenose, licence) WIPO s efektom za sve drž. odjednom • WIPO vodi Registar (izvatke ne izdaje DZIV, objavljuje Gazettu) • Jeftinije, jednostavnije • Duljina postupka

Pravna stečevina Europske unije

• Direktiva 2008/95/EC za usklađivanje pravnih propisa država članica koji se odnose na žigove - drž. moraju harmonizirati svoje žigovne propise - uglavnom supstancijalne odredbe (postupci mogu biti različito uređeni) za razliku od međ. ug na svjetskom nivou - Zakon o žigu usklađen

Žig Zajednice

• Žig Zajednice (

Community Trade Mark

ili CTM) • Dodjeljuju se na osnovi Uredbe (EC) 207/2009 o žigu Zajednice • samostalni ured OHIM (

Office for Harmonization in Internal Market

) Alicante, Španjolska • Jedinstveni karakter, vrijede na cijelom području EU • ispituju se u odnosu na sve drž. članice • Neovisno o nac. propisima i postupcima • Nac. žigovi i CTM postoje paralelno

Žig Zajednice i RH

• Od 1.7. imaju učinak u RH • Od 1.7. prijava se može podnijeti i na hravtskom jeziku • Vidi izmjene i dopune NN76/07 • Kao CTM sud određen Trgovački sud u Zagrebu • Svi žigovi Zajednice prijavljeni ili registrirani prije 1.7. proširili su svoj učinak na RH (850 000 žigova) • Može se zabraniti korištenje na teritoriju RH ako je u konfliktu s nekim ranijim nac. pravom u dobroj vjeri • Međuodnosi: senioritet i konverzija

UVJETI ZA REGISTRACIJU

• Ovisno o nac. sustavu (

cautionary notice system )

• Postupak registracije: provjerava se da li se podnesena prijava žiga može registrirati s obzirom na propisane uvjete: • Formalno uredna + plaćene takse (neke države samo to) • Apsolutni razlozi (ex offo) • Relativni razlozi (ex offo ili po prigovoru prije ili nakon registracije (npr. Njemačka) )

POSTUPAK (RH)

• Prijava • Ako formalno uredna i aps. razlozi OK • OBJAVA u Glasniku DZIV-a • Rok od 3 mjeseca za prigovor (rel. razlozi), mišljenje treće strane • Plaćanje takse • REGISTRACIJA ŽIGA Isti postupak provodi i OHIM za CTM -za međ. reg. formalne razloge provjerava WIPO objava u WIPO Gazetti od kada teče rok od 3 mjeseca za prigovor

Što može biti žig

• Svaki znak koji se može: 1. GRAFIČKI PRIKAZATI (formalni uvjet) 2. PRIKLADAN ZA RAZLIKOVANJE proizvoda ili usluga jednog poduzetnika od proizvoda ili usluga drugog poduzetnika (tzv. abstraktna razlikovnost, sadržajni uvjet)

Različite vrste žigova

• riječi (uključujući osobna imena)

VEGETA JANA

crteži (logo)

riječ + crtež

KONVENCIONALNI ŽIGOVI

Različite vrste žigova

• slova • brojke • oblici proizvoda ili njihova pakiranja • 3D oblici • Boje • kombinacije svih naprijed navedenih

Različite vrste žigova

• niti jedna kategorija znakova nije

a priori

isključena ( niti znakovi koji nisu vidljivi, presuda ECJ-a u predmetu Sieckmann ) NEKONVENCIONALNI ŽIGOVI • jedna boja • slogani

Različite vrste žigova

• zvučni žigovi ¸ • mirisni žigovi • žigovi koje čini pokret • hologramski žigovi • pozicijski žigovi • taktilni žigovi • okusni žigovi

GRAFIČKI PRIKAZ ZNAKOVA KOJI NISU VIDLJIVI

• strogi uvjeti koje grafički prikaz mora zadovoljiti: JASAN, PRECIZAN, SADRŽAN U SEBI, LAKO DOSTUPAN, ČITLJIV, TRAJAN I OBJEKTIVAN • Zvučni znak: presuda ECJ-a u predmetu Shield

APSOLUTNI UVJETI ZA REGISTRACIJU ŽIGA

• mora biti razlikovan • ne smije biti opisan • ostali apsolutni razlozi

NERAZLIKOVNOST

• Minimalna razlikovnost ”koji nema NIKAKAV razlikovni karakter”; • niti jedna vrsta znakova nije diskriminirana pri procjeni razlikovnosti, no neke vrste znakova potrošači nisu naučeni doživljavati kao žigove pa im je potreban veći stupanj razlikovnosti ( BOJA

per se,

TRODIMENZIONALNI OBLICI, SLOGANI, JEDNOSTAVNI ZNACI, GEOMETRIJSKI OBLICI, 1 SLOVO ILI BROJKA )

OPISNOST

Isključivo

sastoji od oznaka ili podataka koji...

Mogu

služiti za označavanje...

• …vrste kakvoće, namjene, vrijednosti, zemljopisnog podrijetla ili proizvodnje ili pružanja usluge.

vremena

Mogu li se registrirati žigovi:

XS

za odjeću

X

PUMA

za obuću •

JAGUAR

za automobile   •

XTRA

za automobilske gume

X

GENERIČNOST

• Postali uobičajeni zaključuje se u pravilu u odnosu na krajnjeg potrošača, iznimno kod nekih proizvoda ili usluga posrednika, u trenutku registracije

STEČENA RAZLIKOVNOST

• znak je uporabom stekao razlikovnost u odnosu na proizvode i usluge • ne dokazuje se sama UPORABA, već da potrošači doživljavaju znak kao žig proizvođača • istraživanja tržišta, ulaganje u i intenzitet promidžbe, udio na tržištu, izjave struke, priznanja i nagrade • u trenutku prijave, znak kako je prijavljen i za proizvode i usluge za koje je prijavljen

OSTALI APSOLUTNI RAZLOZI

• Protivnost javnom interesu i moralnim načelima • Zabluda • Znakovi koji upućuju na zemljopisno podrijetlo – za vina i alkoholna pića, znakovi koji sadrže registriranu oznaku zemlj. Podrijetla ili oznaku izvornosti; • Rezervirani znakovi – 6ter Pariške

RELATIVNI UVJETI ZA REGISTRACIJU ŽIGA

• raniji žig • druga ranija prava

POSTOJANJE RANIJEG ŽIGA

• Ako kumulativno postoje: ISTOVJETNOST ZNAKOVA ISTOVJETNOST PROIZVODA I USLUGA • Ako kumulativno postoje 3 uvjeta: ISTOVJETNOST/SLIČNOST ZNAKOVA ISTOVJETNOST/SLIČNOST PROIZVODA I USLUGA VJEROJATNOST DOVOĐENJA U ZABLUDU (direktna) uključujući i vjerojatnost dovođenja u svezu (indirektna) presudan doživljaj prosječnog potrošača

Sličnost proizvoda i usluga

• U ocjeni sličnosti proizvoda i/ili usluga relevantni faktori koji se uzimaju u obzir su: • - priroda proizvoda i/ili usluga; • - svrha; • - način uporabe; • - komplementarnost proizvoda i/ili usluga, • - zamjenjivost proizvoda, • Dodatni faktori koji će se također uzeti u obzir su npr.

• -kanali distribucije, • -pozicija proizvoda, • -krajnji potrošači proizvoda i/ili usluga.

Sličnost znakova

Prilikom ocjene sličnosti znakova uzima se u obzir vizualna, auditivna i konceptualna sličnost znakova, koja se temelji na ukupnom dojmu koji znakovi ostavljaju, posebno uzimajući u obzir njihove razlikovne i dominantne dijelove .

RAZLIKOVNI dijelovi – koji nisu opisni, generički DOMINATNI dijelovi – čak i nerazlikovni dijelovi mogu biti dominanti Duljina znaka: kod kraćih je znakova obično lakše uočiti sve elemente, dok se kod duljih razlike teže uoče Početak znakova obično ima značajniji utjecaj na ukupni dojam

SLIČNOST/ISTOVJETNOST ZNAKOVA

PREMA NAČINU NA KOJI JE ŽIG: • pisan • izgleda

Bogaloo / Gobaloo

• zvuči

Extra for you /XTRA 4 U

• konceptualna sličnost (semantika)

HAI/SHARK

Vjerojatnost dovođenja u zabludu

• Percepcija žiga od strane prosječnog potrošača određenog proizvoda/usluge ima odlučujuću ulogu u ukupnoj ocjeni vjerojatnosti dovođenja u zabludu. Prosječni potrošač uobičajeno percipira žig u cjelini i ne analizira njegove pojedine dijelove. On znakovima pristupa na osnovi “nesavršenog prisjećanja” zbog čega se u obzir ne mogu uzimati detalji.

Vjerojatnost dovođenja u zabludu mora se utvrditi uzimajući u obzir sve okolnosti određenog slučaja. Ona obuhvaća određenu međuovisnost relevantnih faktora, posebice sličnost znakova i sličnost proizvoda i usluga.

Što je veća razlikovnost ranijeg žiga veći je rizik dovođenja u zabludu. Znakovi koji imaju izrazit razlikovni karakter kao takvi ili zbog ugleda koji imaju na tržištu uživaju širu zaštitu od znakova sa manje razlikovnim karakterom.

SLIČNOST

KOJI STUPANJ SLIČNOSTI SE TRAŽI?

• JAKI žigovi pružaju širu zaštitu • SLABI žigovi pružaju slabiju zaštitu Verbalni žigovi u pravilu pružaju najširu zaštitu

POSTOJANJE RANIJEG ŽIGA SA UGLEDOM

• REGISTRIRANI ŽIG SA REPUTACIJOM • SLIČNOST • NEPOŠTENO ISKORIŠTAVA ILI OŠTEĆUJE RAZLIKOVNI KARAKTER ILI UGLED RANIJEG ŽIGA • IZOSTANAK OPRAVDANOG RAZLOGA (argument obrane) • Tada se opseg zaštite proširuje i na proizvode i usluge koji nisu slični

ŠTO JE RANIJI ŽIG

• Raniji registrirani žigovi nacionalni, međ. registracije za RH od 1.7. i raniji CTM-ovi • Ranije prijave žigova • Raniji neregistrirani dobro poznati (WELL KNOWN) žigovi (6bis Pariške) razlika u odnosu na žigove s reputacijom!

RANIJA TVRTKA

• tvrtka ili bitan dio tvrtke istovjetni/slični prijavljenom znaku • proizvodi i usluge za koje je prijavljen znak istovjetni/slični djelatnosti tvrtke, • osim ako je podnositelj prijave imao u trenutku prijave istovjetnu ili sličnu tvrtku • ako postoji neregistrirani žig ili znak koji nositelju daje pravo zabraniti uporabu kasnijeg žiga

RANIJE PRAVO NA OSOBNO IME, SLIKU, AUT. PRAVO I PRAVA IND.VL.

• Ta prava procjenjuju se prema propisu kojim su uređena ne opsegom zaštite žiga

TKO MOŽE BITI NOSITELJ ŽIGA

• PRAVNA ili FIZIČKA OSOBA • STRANCI preko zastupnika • INDIVIDUALNI ŽIG • JAMSTVENI ŽIG (pod nadzorom nositelja) • ZAJEDNIČKI ŽIG (zajedničko označavanje članova ili partnera) osnova je ugovor

PROMJENE NA ŽIGU

• UPIS U REGISTAR (učinak prema 3.) • ŽIG MOŽE BITI PREDMETOM: PRIJENOSA LICENCIJE ZALOGA OVRHE STEČAJA

PRESTANAK ŽIGA

• PONIŠTAJ: apsolutni ili relativni razlozi Učinak EX TUNC • OPOZIV: postao generičan, dovodi u zabludu ili se ne koristi u periodu 5 godina Učinak EX NUNC • ODRICANJE Učinak od dana izjave • NEODRŽAVANJE : 10 g. + 6mj. uz duplu taksu

GRAĐANSKO PRAVNA ZAŠTITA

• Utvrđenje i prestanak povrede • Oduzimanje i uništenje predmeta • Naknada štete, uobičajena naknada i koristi stečene bez osnove • Objava presude • Dostava podataka • PRIVREMENE MJERE zbog povrede žiga i za osiguranje dokaza • NADLEŽNOST: Trg. Sud u ZG, RI, OS i ST

OPSEG ZAŠTITE

SUD NE ODLUČUJE O VALJANOSTI ŽIGA

- REGISTRIRANI ŽIG se može koristiti - mora se poništiti kod DZIV-a •

ISCRPLJENJE PRAVA

STAVLJANJEM U PROMET U RH/EU

OSTALO

• PREKRŠAJNE ODREDBE Zakona o žigu • KAZNENA DJELA prema KZ • Carinska uredba • DZIV ne sudjeluje • Privatna prava: nositelj treba pratiti i braniti od sličnih žigova i od povreda, od postanka generikom