Transcript Učenje_na_izvorima_znanja

Učenje na
izvorima znanja
Tanja Kolar Janković, prof. i dipl. knjižničarka
Josip Strija, prof. i dipl. knjižničar
Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara Virovitičko-podravske županije
Osnovna škola Gradina, 26. travnja 2012. godine
Ciljevi
• moraju biti jasno definirani
• usmjereni prema učenikovim postignućima, a ne
prema nastavnikovim zadaćama
• moraju biti mjerljivi
Pamtimo…
•
•
•
•
10 % od onoga što čitamo
20 % od onoga što slušamo
30 % od onoga što vidimo
50 % od onoga što vidimo i
čujemo
• 70 % od onoga što izgovorimo
• 90 % od onoga što izgovorimo i
napravimo
Uči(lo) se…
Nekada, u školama koje su bile
osmišljene kao institucije koje
pružaju obavijesti učenicima,
„korisnicima“ (Jensen, 2003),
nastava se temeljila dominantno
na predavanjima nastavnika, kao
primarnom načinu prenošenja
znanja (Woodlief, 2007).
Uči(l)o se…
U suvremenoj se nastavi napušta
verbalizam, a cjelokupan nastavni
proces usmjerava prema učeniku,
subjektu odgojno-obrazovnog procesa
(„learner-centered”), uz primjenu
različitih metoda poučavanja koje
potiču aktivan rad učenika, kritičko i
stvaralačko mišljenje, rješavanje
problema i upotrebu znanja u novim
situacijama
(Yaeger i Marra, 1999).
Knjižnica = informacijski centar
„STARI IZVORI”
„NOVI IZVORI”
knjižna građa i
periodika
novi mediji,
internet + stari
izvori na novim
medijima
Knjižnica = multimedijalni centar
• ti novi mediji postaju
najsuvremeniji izvori znanja i
sredstvo za brži, raznovrsniji
i učinkovitiji način učenja
• nude napredniji način obrade
sadržaja, interaktivni pristup
obrađenoj građi i nove
načine prezentiranja i
provjere znanja
Izvori znanja
Primarni
- autorski radovi; pisana duhovna ostvarenja
Sekundarni
- upućuju na primarne; donose informacije o primarnim
izvorima (bibliografije, katalozi, časopisi sažetaka,
kazala…)
Tercijarni
- informacije nastale obradom primarnih i sekundarnih
izvora (bibliografije bibliografija, enciklopedije, biografski i
drugi priručnici) – bez podataka o korištenim izvorima
Izvori znanja
Konvencionalni (referentna građa)
- bibliografski izvori – katalozi, bibliografije,
kazala…
- faktografski izvori – rječnici, atlasi,
enciklopedije…
Nekonvencionalni
- individualni stručnjaci; javni mediji, teletekst;
baze podataka
Priručna, referentna zbirka
- enciklopedije, leksikoni, rječnici, bibliografije…
- opće i specijalne
- točnost i pouzdanost
- bibliografija
- uredništvo
- korištenje jedne jedinice
po jednom korisniku
- recentnost
- statičnost i
nepromjenjivost
+
-
Sadržaj i „knjižničarski” sadržaj
Lektira (primarni izvor)
Sadržaj
„Knjižničarski sadržaj”
- likovi, tema, ideja, radnja,
priča, roman, poezija, drama…
- predgovori, pogovori, kritike,
recenzije… (sekundarni izvori)
- citiranje svih izvora i samoga
djela
- ostali sekundarni izvori
(referentna građa)
- korištenje svih izvora znanja,
snalaženje, pretraživanje
Sadržaj i „knjižničarski” sadržaj
Enciklopedija
(sekundarni izvor)
Sadržaj
„Knjižničarski sadržaj”
- natuknice, kazalo, sadržaj,
dodaci…
- natuknice, kazalo, sadržaj,
dodaci…
- korištenje i citiranje izvora
- snalaženje, pretraživanje,
vrjednovanje, korištenje
„NOVI IZVORI”
novi mediji, internet + stari izvori na novim
medijima
Novi mediji
• OPTIČKI MEDIJI (CD-ROM,CD-R, CD-RW, CD-I DVDVideo, DVD-Audio, DVD-ROM, DVD-R,DVD+R,DVDRW,DVD+RW…) enciklopedije, rječnici, časopisi,
edukacijski programi, učila…
-troše se
- uređaji za čitanje
- osjetljivost
+jednostavna primjena
+ pohrana podataka
+napredniji način obrade podataka
+interaktivni pristup
+novi način prezentiranja i provjere
znanja
•
Internet
SREDSTVO ZA EDUKACIJU

 prikupljanje informacija
 pružanje informacija
naučiti prikupiti informacije i upotrijebiti ih
ZNANJE
•
“golema banka podataka” Dudeney (2001)
•
"Što je impresivnije od piramida, ljepše od Michelangelova Davida i čovječanstvu
važnije od zadivljujućih izuma industrijske revolucije? Za obraćenike postoji samo jedan
odgovor: Internet, ta neobuzdana radikalna elektronička komunikacijska mreža koja
oblikuje naš svijet." A. Tillyer (1995)
Internet
SREDSTVO ZA EDUKACIJU
temeljna uloga Interneta - pronalaženje informacija
Danas se mogu pronaći:
 e- knjige
 cjeloviti znanstveni radovi
 rječnici
 enciklopedije
 maturalni, seminarski, diplomski radovi
Karakteristike
DOBRE - jednostavna promjena sadržaja i dogradnja,
proširenje knjižničnih zbirki, štednja prostora,
novca i vremena, dostupnost, mogućnost
višestrukog istodobnog korištenja
LOŠE - nestalnost, uredništvo?!, vjerodostojnost?!
Alati za pretraživanje
• Imenici - mrežne stranice odabiru stručnjaci,
organizirani hijerarhijski, pregledavanje preko
kategorija, općenita pretraživanja (Yahoo!,
About.com, Librarian’s Indeks..)
• Tražilice - stranice sakupljaju “pauci”,
pretraživanje cjelokupnih tekstova mrežnih
stranica, korištenje ključnih riječi, dokumenti
nisu svrstani u kategorije, dobre ako točno
znamo što nas zanima (Google, Yahoo!,
Ask.com)
Alati za pretraživanje
• Metatražilice - istovremeno pretražuju nekoliko
tražilica, ali ne uključuju sve rezultate, nude samo
jednostavne tehnike pretraživanja, korisne za
uspoređivanje različitih tražilica i dobivanje
informacija postoji li na mreži išta o traženoj temi
(Dogpile pretražuje Google, Yahoo! i Bing,
Search.com….)
• Nevidljivi web - različite vrste mrežnih stranica
(baze podataka, knjižnični katalozi), sadrži
stručne i znanstvene informacije
Pretraživači
• izabrati najprimjereniji
• uspjeh ovisi o razumijevanju sintakse i
obuhvatu pretraživača
• procjena kvalitete izvora informacija
(autorstvo, kontakt, datum izdavanja, nakladnik,
namjena, stav, širina pokrivanja područja, stil, točnost
informacije, URL, poveznice)
Učenici
• najviše koriste Google
• procjena pouzdanosti izvora informacija
• brzopletost, nestrpljenje, naivnost, neznanje
potreba za edukacijom
KNJIŽNIČAR i njegova INFORMACIJSKA
VJEŠTINA
posrednik informacija
Korisne stranice
•
•
•
•
•
•
http://www.eudict.com/indexHr.php - nudi prevođenje s i na jezike zemalja
članica EU i onih koje će to tek postati. Naročito je praktična integracija u
internetski preglednik i trenutna dostupnost sa svake stranice. Prevodi s i na
hrvatski jezik.
http://hrcak.srce.hr/ portal znanstvenih časopisa RH
http://www.sanda-sutalo.from.hr/ stranice su namijenjene učenicima srednjih
strukovnih škola, ali mogu poslužiti i ostalima koji žele naučiti osnove računalstva.
http://www.seminarskirad.com/ možete naći primjere gotovih radova, savjete i
korisne linkove, prati novosti iz studentskog života u Bosni, Crnoj Gori, Srbiji i
Hrvatskoj, mogu se naći cjeloviti tekstovi diplomskih radova iz knjižničarstva koji
preko Digitalnog arhiva knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu nisu javno
dostupni, uz uvjet razmjene - želiš li čitati, moraš ponuditi nešto svoje.
http://dzs.ffzg.unizg.hr/popis.htm zbirka književnih djela na hrvatskome jeziku
http://hjp.novi-liber.hr/ Hrvatski jezični portal
Podučavamo…
- snalaženje u svim izvorima
informacija
- opisivanje (citiranje) informacija
- rad na različitim izvorima znanja
- vrjednovanje izvora
- korisne stranice i mrežni izvori
Literatura
Jensen, E. Super-nastava, nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje. Zagreb : Educa, 2003.
Mrežna sjedišta – popis poveznica na UDK02
http://www.knjiznicari.hr/UDK02/index.php/Mre%C5%BEna_sjedi%C5%A1ta (19.04.2012.)
3. Sečić, D. Informacijska služba u knjižnici. Rijeka : Naklada Benja, 1995.
4. Štefančić, S. Mjesto novih medija u knjižnici : nositelji informacije i sredstvo obrazovanja. // Zbornik radova /
Proljetna škola školskih knjižničara, Novi Vinodolski 2001. Zagreb : Ministarstvo prosvjete i športa
Republike Hrvatske ; Rijeka : Prva sušačka gimnazija, 2001. Str. 51-59.
5. Vrana, Radovan; Seljan, Sanja; Vučković, Kristina. Kriteriji za vrednovanje obrazovnih sadržaja na
internetu. // Zbornik radova / Proljetna škola školskih knjižničara, Novi Vinodolski 2001. Zagreb :
Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske ; Rijeka : Prva sušačka gimnazija, 2001. Str. 61-73.
6. Vučetić, Olga. Internet kao nastavno sredstvo.
http://web.ffos.hr/hdpl/zbornici2/Stolac%20et%20al%20ur%20Jezik%20u%20drustvenoj%20interakciji%204
9%20Vucetic.pdf (19.04.2012.)
7. Vučina, Željana. Pretraživanje i vrednovanje informacija na internetu. http://eduudzbenik.carnet.hr/2/udzbenik1.pdf (19.04.2012.)
8. Woodlief, A. M. Changing the Paradigm : Hypertext and Interactive, Student-Centered Learnin.
http://horizon.unc.edu/ (08.03.2012.)
9. Yaeger, P. M., Marra, R. M. Interactive Dynamics: Effects of Student-Centered Activities on Learning.
http://fie.engrng.pitt.edu/ (08.03.2012.)
10. Znanjem do znanja. Zagreb : Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2005.
1.
2.