Transcript respiracijski sustav

Prof. dr. Zoran Valić
Katedra za fiziologiju
zašto dišemo?
2) koliko dišemo?
3) kako dišemo?
4) kako se prenose plinovi?
1)
Slabljenje podražajnog
učinka CO2
CO2 snažno podražuje dišni centar prvih
nekoliko sati, ali se nakon dan-dva
djelovanje smanjuje na 1/5 početnog
učinka
 posljedica djelovanja bubrega (povećana
razina HCO3-) – u krvi, cerebrospinalnom
likvoru i međustaničnoj tekućini

Aklimatizacija
dišni centar za 2-3 dana gubitak 4/5
osjetljivosti na promjene PCO2 i H+
 porast s 70% (akutno) na 400-500%
(kronično) porasta alveolarne ventilacije

Volumeni – spirometrija
respiracijski volumen ~ 500 mL
 inspiracijski rezervni volumen ~ 3000 mL
 ekspiracijski rezervni volumen ~ 1100 mL
 rezidualni volumen ~1200 mL


IC = VT + IRV; FRC = ERV + RV;
VC = IRV + VT + ERV; TLC = VC + RV
Minutni volumen disanja
umnožak VT i frekvencije disanja
 0,5 L x 12 ~ 6 L/min

Maksimalna minutna
ventilacija
maksimalan kapacitet disanja
 150-170 (200) L/min
 jedan od najvažnijih čimbenika je gustoća
zraka/smjese

Volumen mrtvog prostora
normalno iznosi 150 mL (nos, ždrijelo,
dušnik)
 s godinama se malo poveća
 anatomski i fiziološki mrtvi prostor
 minutna alveolarna ventilacija ~ 5,6 L/min

Pleura
tanka, sjajna serozna opna
 pokriva pluća, uvlači se između režnjeva i
pokriva pleuralne šupljine

 poplućnica – pleura pulmonalis
 porebrica – pleura parietalis

između dva lista virtualni prostori
Građa pluća
osnovna plućna jedinica – acinus (2-5 mm)
 oblika piramide, okružen vezivom
 baza okrenuta prema van, a na vrhu
acinusa ulazi terminalni bronhiol
 10-12 acinusa tvori plućni režnjić (lobulus)
 terminalni bronhiol  bronhioli alveolares
 ductuli alveolares  sacculus alveolares

Fiziologija disanja
inspiracijski mišići svojom aktivnošću
stvaraju još negativniji tlak u pleuralnom
prostoru (s -0,5 kPa na -0,75 kPa)
 to snižava alveolarni tlak (s 0 kPa na -0,1
kPa)  udisaj 0,5L zraka (~2 s)
 prekid
mišićne aktivnosti  povrat
pleuralnog tlaka (-0,5 kPa)  alveolarni
tlak raste na 0,1 kPa  izdisaj 0,5L zraka
(~2-3 s)

Elastične sile pluća

elastične sile plućnog tkiva
 vlakna elastina i kolagena
 1/3 elastičnosti

površinska napetost (ovisnost o polumjeru)
 privlačenje molekula vode – 2/3 elastičnosti
(luče ga stanice
fosfolipida, bjelančevina i iona)
 dipalmitoil-fosfaditilkolin
 surfaktant
tipa
II;
smjesa
Rad pri disanju

na suhom ekspirij pasivan proces
1) rad za rastezanje (savladavanje elastičnosti)
2) rad za savladavanje tkivnog otpora
3) rad za savladavanje otpora u dišnim putovima
normalno disanje – 3-5% ukupne energije
 u naporu do 50 puta veća – ograničenje
samog rada

Funkcija krvi