Transcript Uvod, BLS 2011

“Prva pomoć” za studij medicine i
radiološke tehnologije
Mr.sc. Fred Zeidler:
Ispis dijapozitiva predavanja,
listopad 2011.
Kolegij “Prva pomoć”
Katedra za anesteziologiju,
reanimatologiju i intenzivno liječenje
Predstojnik katedre:
prof.dr.sc. Alan Šustić
Voditelj Kabineta vještina:
mr.sc. Fred Zeidler
“Prva pomoć”-predavanja
Tema
Mjesto održavanja
Broj sati
nastave
1
M.F. Predavaonica 2
Predavanje 1
Uvod. Životne funkcije i smrt. Osnovno održavanje života
(BLS)
Predavanje 2
Automatska vanjska defibrilacija (AED). Stabilni bočni
položaj. Prva pomoć kod gušenja.
1
M.F. Predavaonica 2
Predavanje 3
Procjena kritično oboljelog (ABCDE)
1
M.F. Predavaonica 2
Predavanje 4
Značaj, učestalost i prevencija ozljeđivanja. Mehanizmi
ozljeda.
1
M.F. Predavaonica 2
Predavanje 5
Pristup i postupak sa teško ozlijeđenom osobom. Posebne
situacije kod ozljeđivanja. Prva pomoć kod rana, krvarenja,
prijeloma kostiju
Prva pomoć pri drugim medicinskim hitnoćama (otrovanja)
1
M.F. Predavaonica 2
1
M.F. Predavaonica 2
Predavanje 7
Prva pomoć pri drugim medicinskim hitnoćama-opekline i
druga oštećenja toplinom)
1
M.F. Predavaonica 2
Predavanje 8
Prva pomoć pri drugim medicinskim hitnoćama –utapanje i
oštećenja hladnoćom
1
M.F. Predavaonica 2
Predavanje 6
“Prva pomoć”- vježbe
Tema
Broj sati nastave
Mjesto održavanja
V1
Osnovno održavanje života+testiranje
(kolokvij)
2
Kabinet vještina Sušak
V2
2
Kabinet vještina Sušak
V3
BLS nastavak,. Džepna maska.
Automatska vanjska defibrilacija. Stabilni
bočni položaj.
Hitna procjena pacijenta. Scenariji.
2
Kabinet vještina Sušak
V4
Postupak sa teško ozlijeđenim I.
2
Kabinet vještina Sušak
V5
Postupak s teško ozlijeđenim II.
2
Kabinet vještina Sušak
V6
Zaustavljanje krvarenja, imobilizacije
2
Kabinet vještina Sušak
“Prva pomoć” literatura i ispit
• Prva pomoć. Priručnik. Prijevod 9. izdanja
odobrenog priručnika St. John Ambulance,
St. Andrew’s Ambulance Association i
Britanskog Crvenog križa. Izdavač: Hrvatski
Crveni križ.
• Ispisi slajdova predavanja
• Kolokvij BLS sa video snimanjem i
statističkom evaluacijom rezultata postupka
oživljavanja
• Test: 100 pitanja/1 sat (neformalni rokovi ali
sa formalnim pravilima)
Što je to prva pomoć?
Skup početnih radnji i postupaka ili
pomoć koju se pruža iznenadno
oboljeloj ili ozlijeđenoj osobi do
dolaska zdravstvenih radnika
Uključuje i pomoć pri prijevozu u
bolnicu kao i psihosocijalnu pomoć
In God we trust. All other
must bring data.
Robert Hayden,
Plymouth State College
Clinical experience:
Making the same mistakes over
impressive number of years with
increasing confidence.
O'Donnel 1997.
Povijest prve pomoći
• 1859. godine bitka kod Solferina
• 1901. Henry Dunant – dobitnik prve
Nobelove nagrade za mir
• U mirno doba organiziranje društva
za pomoć koja bi radila na načelu
neutralnosti
• 1878. Zadar – prvo društvo
Crvenog križa
Opći i specifični ciljevi prve
pomoći
• Shvatiti vlastite sposobnosti i ograničenja
• Paziti na sigurnost i ostati smiren
• Brzo i mirno procijeniti situaciju i pozvati
odgovarajuću pomoć
• Pomoći unesrećenoj osobi i poduzeti odgovarajuće
mjere-činiti samo ono za što smo educirani
• Proslijediti bitne podatke zdravstvenim radnicima
• Najprije ne štetiti!
Oboljenja kardiovaskularnog
sustava (smrtnost u Europi)
• Oboljenja kardiovaskularnog sustava u Europi
odgovorna su za oko 40% svih smrti u osoba
mlađih od 75 godina.
• Jedna trećina svih osoba u kojih se razvija
infarkt miokarda umre prije dovoza u bolnicu.
• EKG ritam koji je prisutan u većini tih
slučajeva je VF/VT.
• Kod srčanih zastoja u bolnici, češći ritam je
non-VF/VT.
Duljina preživljavanja bez
osnovnih energenata
• Bez hrane - tjednima
• Bez vode - danima
• Bez kisika - minutama
Tijek procesa umiranjaagonija
• U pravilu najprije zastaje jedna životna
funkcija; nastala hipoksemija dovodi do
zastoja i druge životne funkcije.
• Izolirani zastoj jedne životne funkcije
nalazimo kod uočenog zastoja
srca/disanja (češće u bolnici).
• Izvan bolnice, pacijenti su, zbog
odloženog dolaska ekipe HMP češće u
zastoju obje životne funkcije.
Mogućnost nadomještanja
zastalih životnih funkcija i funkcije
mozga
Funkcija
Mogućnost umjetnog Maksimalno
održavanja funkcija
trajanje umjetnog
medicinskim mjerama održavanja
Mogućnost
djelotvorne
transplantacije
Disanje
Umjetno disanje
Bez ograničenja
Postoji
Srce
Masaža srca
Vantjelesni krvotok
Nekoliko sati
Postoji
Mozak
Ne postoji
0
Ne postoji
Tijek umiranja kod primarnog
zastoja krvotoka
Znakovi
Vrijeme
pojavljivanja
Izostanak pulsa nad
karotidama
Smjesta
Gubitak svijesti
za 10-20 sek
Agonalno disanje/zastoj
za 15-30 sek
Široke, nereaktivne
zjenice
za 60-90 sek
Iz: Safar P. Cardiopulmonary cerebral resuscitation. 2nd ed.
Philadelphia, WB Saunders Co; 1988:83.
Tijek umiranja kod primarnog
zastoja disanja
Znakovi
Asfiksija (hipoksemija i
hiperkarbija) dovodi do
apneje i zastoja srca
Vrijeme
pojavljivanja
Za 5 do 10 minuta
Iz: Safar P. Cardiopulmonary cerebral resuscitation. 2nd ed.
Philadelphia, WB Saunders Co; 1988:21.
Srčani zastoj
Srčani zastoj je prestanak mehaničkog rada srca
kojeg utvrđujemo na osnovi odsustva pipljivog
pulsa na a. carotis ili a. femoralis, reakcije na
podražaje i disanja (uključujući i agonalno disanje).
O utvrđenom srčanom zastoju kod kojeg se
razmatra potreba za CPR govorimo kod svih onih
bolesnika bez reakcije, bez disanja i bez pulsa, za
koje je zatražena intervencija Hitne medicinske
pomoći (HMP) i kod kojih osoblje HMP pipanjem
pulsa mora utvrditi zastoj srca (“nema pulsa”).
Iz: Joint Task Force. Uniform Reporting of Data From Out-of-Hospital
Cardiac Arrest: The Utstein Style. Circulation 1991;84(2):960-975.
Klinička smrt
Klinička smrt je potencijalno izlječivi zastoj životnih
funkcija karakteriziran zastojem disanja/apnejom,
zastojem srca (krvotoka) i prestankom funkcije
mozga. Ovo je rani stadij smrti kod kojeg
optimalno provedena CPR može ponovno
uspostaviti funkcije svih vitalnih organskih sustava
uključujući i normalnu funkciju mozga.
Iz: Safar P. Cardiopulmonary cerebral resuscitation. 2nd ed.
Philadelphia, WB Saunders Co; 1988:161.
Uzroci zastoja srca i disanja
1. Abnormalnosti srca
Primarne
•
•
•
•
•
•
Ishemija
Infarkt miokarda
Hipertenzivna bolest srca
Oboljenje zalistaka
Lijekovi
Elektrolitni poremećaji
Sekundarne
•
•
•
•
Asfiksija
Hipoksemija
Gubitak krvi
Septički šok
Uzroci zastoja srca i zastoja disanja
2. Začepljenje dišnog puta
•
•
•
•
•
•
Poremećaj svijesti (depresija SŽS)
Krv, povraćeni sadržaj, strano tijelo
Ozljede (trauma)
Upala (infekcija)
Stisnuće grkljana (laringospazam)
Suženje bronhija (bronhospazam)
Uzroci zastoja srca i disanja
3. Poremećaji disanja
• Smanjen poticaj disanja
– depresija SŽS-a
• Smanjena snaga disanja
– neurološko oštećenje
– mišićna slabost
– restriktivni poremećaji prsnog koša
• Plućni poremećaji
– pneumotoraks, bolesti pluća
CP(C)R – Cardiopulmonary (Cerebral)
Resuscitation
-oživljavanje krvotoka/disanja (i mozga)
CP(C)R predstavlja zbir doktrinarnih
dijagnostičkih i terapijskih postupaka radi
ponovnog uspostavljanja ugaslih životnih
funkcija sa krajnjim ciljem ne samo pukog
preživljavanja već i postizanja kvalitete života
i integracije u društvo sve do nivoa koji je
postojao prije nastupa zastoja srca.
Iz: Safar P. Cardiopulmonary cerebral resuscitation. 2nd ed.
Philadelphia, WB Saunders Co; 1981.
Lanac preživljavanja
Iznenadna srčana smrtprognoza
Izgledi za preživljavanje ovise o
rano poduzetom oživljavanju i ranoj
defibrilaciji (elektrošoku kroz srce
radi sprečavanja treperenja
komora).
Značaj ranog oživljavanja,
rane defibrilacije i ALS-a
Početak CPR-a
(u min)
Početak ACLS-a
(u min)
Preživljavanje (%)
0-4 minute
0-8 minuta
43%
0-4 minute
16+ minuta
10
8-12 minuta
8-16 minuta
6
8-12 minuta
>16 minuta
0
JAMA .1979,241.1905-1907
OPALS (Ontario Prehospital
Advanced Life Support Study),
• Iako je poslije 1 godine samo 4% oživljenih
pacijenata još bilo živo, istraživači su utvrdili
da je većina preživjelih imala dobru kvalitetu
života, te da je laičko oživljavanje poduzeto
od građana bio jedini pojedinačni promjenjivi
čimbenik povezan s takvim ishodom.
• Autori stoga zaključuju da ovo istraživanje
“izričito naglašava značaj programa za
promidžbu postupka oživljavanja u
zajednici… i stoga treba odbaciti predrasudu
da pacijenti koji prežive zastoj srca izvan
bolnice ostaju teški doživotni invalidi.”
Osnovno održavanje života
(BLS-Basic Life Support)
i
Automatska vanjska defibrilacija
(AED-Automated External Defibrillation)
Pozadina
• Svakih 45 sekundi u Europi se dogodi
jedan srčani zastoj
• CPR koju izvode prisutni je po život
važan postupak do dolaska Hitne
medicinske pomoci
• Ranim oživljavanjem (CPR) i hitnom
defibrilacijom (unutar 1-2 minute) može
se postići preživljavanje u >60%
slučajeva
Razvoj standarda i smjernica za
kardiopulmonanu reanimaciju
• 1986. Američko kardiološko društvo (American Heart
Association – AHA) donosi standarde i smjernice za CPR
• 1992. II verzija smjernica AHA-e
• 1992. Europsko vijeće za oživljavanje (European
Resuscitation Council – ERC) donosi preporuke za CPR
• 1992. izdane Utsteinske preporuke
• 1992. Osnovano Međunarodno povjerenstvo za
usuglašavanje o postupku oživljavanja (International
Liaison Committee on Resuscitation – ILCOR)
• 2005. Nove smjernice ERC-a za CPR
• 2010. Nove smjernice ERC-a za CPR
Iz: Advisory Statement of the ILCOR. Circulation. 1997;95:2172-2173.
Ciljevi predavanja:
•
•
•
•
•
Po završetku ovog tečaja (predavanja i vježbe),
polaznici moraju znati prikazati:
pristup kolabiranoj žrtvi
izvođenje pritisaka na prsa i umjetnog disanja
(CPR)
razliku između laičkog i bolničkog oživljavanja
sigurno rukovanje automatskim vanjskim
defibrilatorom
postavljanje besvjesne, spontano dišuće žrtve u
stabilni bočni položaj.
Siguran pristup
Utvrdite sigurnost za spasioca i
žrtvu (“Okolina je sigurna?!”)
Rizici za spasioce-opća načela
• Izbjeći ili smanjiti rizik na minimum
• Sigurnost pri izvođenju postupaka
• Čuvati se opasnosti u okolini:
–promet, urušavanje, nasilje
–električna struja
–plin, vatra, mogućnost eksplozije
–voda
Rizici za spasioca-otrovi
• Cijanovodik ili hidrogen sulfid
– koristite masku i nepovratni ventil
• Korozivne tvari
– apsorbiraju se kroz kožu i
respiratorni trakt
– koristite zaštitnu odjeću
Rizici za spasioca-infekcija
• Zasada poznato samo 15 dokumentiranih
slučajeva infekcije u vezi s oživljavanjem uglavnom Neisseria meningitidis
• SARS
• Tuberkuloza
• Hepatitis B ili C, ili CMV
• 3 slučaja HIV-a poslije visoko rizičnog
prijenosa preko kože
Rizici za spasioca
Mjere za sprečavanje infekcije
• Rukavice i zaštita
očiju
• Iglojed
• Džepne maske za
umjetno disanje s
jednosmjernim
ventilom
• Modeli za vježbanje
- redovito čišćenje
Pristupite i provjerite reaktivnost
Protresite i vičite:
“Čujete li me?”
Ukoliko žrtva reagira
• Ostavite ju kako ste ju pronašli.
• Utvrdite što se dogodilo
• Redovito ponavljajte procjenu
Ukoliko žrtva NE reagira?
• Zatražite pomoć iz okoline:
“Molim vas, pomozite mi?”
• Otvorite dišni put
• Provjerite disanje
Otvaranje dišnog puta
• Zabacite glavu
• Podignite bradu
• Kod sumnje na
ozljedu vratne
kralješnice:
– samo izvlačite
donju čeljust
Provjera usne šupljine
• Čistite usta prstom
(samo ako vidite
strano tijelo)
Provjera disanja
• Gledajte pokrete prsnog
koša
• Slušajte šumove disanja
• Osjetite izdahnuti zrak
• Procjenjujte10 sekundi
prije zaključka o zastoju
disanja
Istovremena provjera disanja i
pulsa (“bolničko oživljavanje”)
• Jagodicom kažiprsta
napipajte Adamovu
jabučicu
• Dodajte dva prsta i
skliznite u prostor
između grkljana i
mišića okretača glave
• Provjera <= 10 sec
Ukoliko žrtva diše (i ima puls)
• Ako nema podataka o ozljedi, postavite
žrtvu u stabilni bočni položaj
• Telefonom pozovite pomoć
• Povremeno ponavljajte procjenu
Ukoliko žrtva NE diše?
•
•
•
•
Telefonom pozovite pomoć (112) i jasno
navedite:
svoje ime, prezime i telefonski broj
mjesto događaja (točna adresa) i
što se dogodilo (“ne diše i nema pulsa”)
započnite s pritiscima na prsa (vanjska
masaža srca)
Pritisci na prsa:
Postavite ruke jednu na
drugu na sredinu prsnog
koša, pritisnite 30 puta
Pritisci na prsa
Utiskujte sternum za
5-6 cm
Učestalost: 100120/min
Jednak omjer pritiska
i opuštanja
Izmjena spasilaca
svake 2 min.
Umjetno disanje (poslije 30
pritisaka) 2 ventilacije izdahnutim
zrakom):
• začepite nos žrtve
• normalno udahnite
• priljubite čvrsto usta
na usta žrtve
• upuhujte 1 sekundu
• pustite da pacijent
izdahne
• ponovite
Gledajte kako se prsa spuštaju
Odnos između pritisaka na prsa i
umjetnog disanja
• 30 pritisaka : 2 upuhivanja
Oživljavanje treba nastaviti
sve dok:
• žrtva ne počne spontano disati
• ne stigne stručna pomoć koja
preuzima oživljavanje ili
• se ne iscrpite
Učinkovitost oživljavanja
Smjesta provedeno oživljavanje
može udvostručiti ili čak utrostručiti
preživljavanje od iznenadnog
srčanog zastoja sa treperenjem
(fibrilacijom) komora.
•
•
•
•
•
•
1. Larsen MP, Eisenberg MS, Cummins RO, Hallstrom AP. Predicting survival from out-of-hospital cardiac arrest: a graphic model. Ann
Emerg Med 1993;22:1652—8.
Valenzuela TD, Roe DJ, Cretin S, Spaite DW, Larsen MP. Estimating effectiveness of cardiac arrest interventions:
a logistic regression survival model. Circulation 1997;96:3308—13.
2. Holmberg M, Holmberg S, Herlitz J. Factors modifying the effect of bystander cardiopulmonary resuscitation on survival in out-of-hospital
cardiac arrest patients in Sweden. Eur Heart J 2001;22:511—9.
3. Holmberg M, Holmberg S, Herlitz J, Gardelov B. Survival after cardiac arrest outside hospital in Sweden. Swedish Cardiac Arrest
Registry. Resuscitation 1998;36:29—36.
4. Waalewijn RA, De Vos R, Tijssen JGP, Koster RW. Survival models for out-of-hospital cardiopulmonary resuscitation from the
perspectives of the bystander, the first responder, and the paramedic. Resuscitation 2001;51:113—22.