Slide 1

Polazak u prvi razred
Pripremila:
Sanja Matanović
dipl.pedagog-psiholog


Slide 2

Polazak u prvi razred
S polaskom se u prvi razred djeca
nalaze u novoj situaciji: trebaju se snaći
u novoj skupini – među vršnjacima.
Uspješno uključivanje u razred utječe
na cjelokupno školovanje i
prilagođavanje djeteta.


Slide 3

Polazak u prvi razred
Djeca u prvom razredu trebaju savladati duže
odvajanje od roditelja, što je osobito teško
djeci koja nisu pohađala vrtić (i među onima
koja su ga pohađala ima djece koja su se
teško odvajala od roditelja).
Poteškoća je, za dosta djece, i dugo sjedenje
– skoro čitav sat. To nije teško samo u prvim
tjednima, već tijekom ukupnog školovanja.


Slide 4

Polazak u prvi razred
Polaskom u školu djeca ulaze u sredinu
u kojoj trebaju iskušavati i razvijati
brojne sposobnosti.
Polaskom se u školu djeca trebaju
samostalno snalaziti u brojnim
situacijama u kojima su im pomagali
roditelji.


Slide 5

Prvi susret sa školom
Već kod prvog ulaska u školu, pozdravljanja
s roditeljima i prelaskom u učionicu možemo
primijetiti vrlo različita ponašanja djece: neka
ulaze nasmijana, radosna, neka izgledaju
radoznalo, puna očekivanja, neka su
zbunjena, neka djeca izgledaju ravnodušno.
Kod neke djece opažamo i strah, i odbojnost,
ima tu i suza, poneko dijete se grčevito drži
roditelja i odbija ući.


Slide 6

Je li dijete spremno za
polazak u prvi razred?
Dobro pripremljeno dijete ima na početku
pozitivan stav prema školi koji treba
podržavati – jer sretna djeca uče lakše.
Ako i sami nemate baš najsretnija sjećanja
povezana sa školom, pouzdajte se u
promjene u školama i opustite se.
Ohrabrite dijete – školu prikažite kao mjesto
na kojem se može uživati i radovati, gdje se
može zadovoljiti radoznalost i žeđ za
znanjem.


Slide 7

Spremnost za školu
Iako mnogi kažu da bi škola ,u stvari, trebala
biti zrela za djecu, a ne djeca za školu,
možemo reći da škola pred djecu postavlja
zahtjeve koji traže određenu zrelost.
Danas govorimo u o spremnosti za polazak u
školu – ona znači tjelesnu, emocionalnu,
intelektualnu i socijalnu zrelost djeteta. Svi ovi
uvjeti spremnosti nisu jednaki kod djeteta i o
tim razlikama trebaju voditi računa i roditelji i
učitelji.


Slide 8

Spremnost za školu

Emocionalna
zrelost

Tjelesna zrelost

Intelektualna
zrelost
Socijalna zrelost


Slide 9

Tjelesna zrelost
Tjelesnu zrelost djeteta, pri pregledu za prvi
razred, ispituje liječnik.Dijete treba biti u
stanju izdržati nove tjelesne napore: nositi
torbu, duže pješačiti, sjediti u kupi, stoga
treba imati razvijenu tjelesnu muskulaturu. Za
pisanje mu je potrebna usklađenost
(koordinacija) velikoga broja mišića
nadlaktice, podlaktice i šake. Također se
ispituju vid i sluh.


Slide 10

Intelektualna zrelost
Intelektualna zrelost obuhvaća
razvoj govora i jezika, mogućnost
koncentracije (šestogodišnjak bi se
trebao moći koncentrirati 15 do 20
minuta), razvijenost opažanja i
pamćenja itd.


Slide 11

Emocionalna zrelost
Dovoljna emocionalna zrelost djeteta
za polazak u prvi razred znači da je
spremno odgoditi svoje potrebe, da
može razumjeti da ne uspijeva u svemu
i odmah, te da zbog neuspjeha neće
odustati, ili optuživati samo sebe, već
uložiti pojačani napor.


Slide 12

Socijalna zrelost
Socijalna zrelost znači,na primjer,da se
dijete može odvojiti od obitelji i
prilagoditi skupini vršnjaka. Ono treba
biti u stanju prihvatiti sustav vrijednosti u
svojoj okolini, sklapati i održavati
prijateljske odnose s vršnjacima.


Slide 13

Spremnost za polazak u školu
Je li dijete spremno za školu?
Može se ukratko reći: ako se može
koncentrirati (usredotočiti) na priču ili na
samostalan rad (na primjer crtanje) i odgoditi
vlastite želje – to su dobri preduvjeti za
školovanje.
Ako dijete može ispričati maštovitu priču,
točno prepričati priču – to su također dobri
preduvjeti za školovanje.
Nije nužno da zna čitati i pisati – ako je
dovoljno spremno, savladat će to u prvom
razredu.


Slide 14

Što trebaju učiniti roditelji?
Ako se dijete ne privikava lako razredu i nije
steklo prijatelje, to je normalno – neka djeca
trebaju više vremena da bi se navikla na
školsku svakodnevnicu. Ako se brinete zbog
toga, obratite se s povjerenjem učiteljici -možda već promjena mjesta sjedenja ili mali
razgovor ohrabrenja mogu pomoći. Ako to
ne pomaže, obratite se psihologu ili
pedagogu.
Iako će Vaše dijete najčešće pričati s
oduševljenjem o školi, moguća su i
razočaranja i frustracije. Saslušajte dijete
pažljivo i s razumijevanjem.


Slide 15

Što trebaju učiniti roditelji?
Također potražite pomoć ako dijete ima
dugotrajne poteškoće u koncentraciji i
praćenju nastave. Kod neke djece one
nestaju, dok se kod druge radi o teškoćama
koncentracije s ili bez hiperaktivnosti.
Neka djeca imaju velike poteškoće sa
savladavanjem slova – ponekad se radi o
poteškoćama čitanja i pisanja pa je potrebna
logopedska pomoć.
Kod svih je poteškoća bitno da roditelj
postupa sabrano i ne optužuje dijete upravo
kad ono treba puno podrške i razumijevanja.


Slide 16

Što trebaju učiniti roditelji?
Stvarati realan pogled na djetetove
sposobnosti – nitko ne može u svim
aktivnostima postizati dobre rezultate.
Prihvatiti dijete takvo kakvo jest – ne
pokušavati preko djeteta ostvarivati svoje
želje i ambicije. Ako u obitelji ima i starije
djece, ne tražiti od djeteta da ih, ni u čemu,
dostigne, ako su njegovi talenti drugačiji,
niti tražiti da «nadmaši» braću i sestre.


Slide 17

Što trebaju učiniti roditelji?
Naučiti gledati stvari očima djeteta – nešto
što smatramo «sitnicom»: svađa s
prijateljem, nesnalaženje u razredu ili drugo,
može biti doživljaj koji je njemu emocionalno
najbitniji.
Sudjelovati u školskom životu djeteta –
dolaskom u školu, sudjelovanjem u radu
škole, slušanjem onoga što dijete govori o
doživljajima u školi.
Surađivati s učiteljem / učiteljicom – učitelji i
roditelji trebaju biti suradnici, zajednički
ostvarivati obrazovne i odgojne zadatke.


Slide 18

Zadaće
Kada djeca počnu pisati zadaće, mnogi se
roditelji vide u ulozi pomagača i kontrolora.
To nije nužno – sama su djeca u osnovi
odgovorna za svoje zadaće. U prvom
razredu djeca trebaju potporu, ali ne takvu
u kojoj će roditelji preuzeti rad.
Ako je moguće, pratite dijete kod zadataka
čitanja kod kuće jer mu je potreban
slušatelj.
Posvetite se djetetu, podržite i pohvalite
napor – to će ga motivirati.


Slide 19

Zadaće
Nakon nekog vremena prvačići mogu sami
raditi zadaće – budite u blizini ako žele
postaviti pitanja.
Ponudite da ćete pogledati zadaću –
mnoga djeca se tom uraduju i mogu
opuštenija očekivati sljedeći školski dan.
Domaći rad ne bi trebao trajati duže od
pola sata.
Pripazite da se dijete po dolasku iz škole
odmori.


Slide 20

Čitanje
Potičite čitanje! Za poticanje čitanja važna su
ova obilježja života u roditeljskom domu:
pažnja i vrijednost koju odrasli pridaju
pismenosti i kulturi
vrijeme koje odrasli kao modeli provode u
čitanju
mnoštvo materijala za čitanje u kući
mnoštvo aktivnosti i igara u kojima su
osnova govorni i pisani jezik
pristupačnost materijala za čitanje djetetu


Slide 21

Čitanje
Mišljenje američke Komisije za čitanje:
"Roditelji igraju ulogu neprocjenjivog
značaja u stvaranju temelja za učenje
čitanja. Roditelji neformalno podučavaju
djecu o čitanju i pisanju čitajući im naglas,
diskutirajući s njima o pričama i
doživljajima, ohrabrujući ih da nauče
slova i riječi te učeći ih o svijetu oko njih.
Ovakvo postupanje priprema djecu za
uspješno čitanje." iz Dževdet Hadžiselimović:SPREMNOST ZA
UČENJE ČITANJA


Slide 22

Što trebaju učiniti učitelji?
Roditelje koji sami ne dolaze u školu
nazvati, pozvati pismeno – zamoliti da
dođu.
Kod djece uočiti ono što je dobro,
pozitivno, u čemu su uspješna i o tomu
također obavještavati roditelje pa i kad je
potrebno govoriti o onome što ne mogu,
reći i ono što mogu, što je pozitivno.
Uključiti roditelje u pripremanje i
održavanje razrednih proslava, priredbi,
izleta...


Slide 23

Što trebaju učiniti učitelji?
Uspostaviti komunikaciju s roditeljima što
prije, na samom početku školske godine.
Upoznati se s obitelji svakoga učenika.
Održavati komunikaciju tijekom cijele godine
– roditeljskim sastancima, informacijama,
telefonskim razgovorima, neformalnim
kontaktima, pismima...
Uključiti roditelje što više u rad odjela –
zajedničkim radionicama za djecu i roditelje,
predstavljanjem roditelja i njihovih zanimanja
– oni također mogu djecu podučiti.


Slide 24

I još malo odgojnih
savjeta...


Slide 25

Deset savjeta za odgoj u obitelji (vrijede i
tada, kada sve ne ide tako, kako bismo
željeli)
1. Bezuvjetno voljeti dijete
 Ljubav, toplina i sigurnost su osnovne
potrebe, kao i potreba za hranom i
tekućinom. Roditelji ne smiju po volji
djetetu uskraćivati ljubav, a zatim prema
potrebi i raspoloženju udjeljivati.
Pružanje ljubavi ne smije biti ovisno o
uspjehu ili poželjnom ponašanju. Samo
tada dijete može osjećati sigurnost i
povjerenje bez kojih i ne postoji zdrav
razvoj.


Slide 26

Deset savjeta za odgoj u obitelji (vrijede i
tada, kada sve ne ide tako, kako bismo
željeli)
2. Vjerovati u dijete
 Vjerovati da dijete ima puno dara u
različitim zanimljivim područjima i
pomoći mu da ih ostvari. Ohrabriti ga da
samo nalazi rješenje za različite
probleme i da samostalno misli.


Slide 27

Deset savjeta za odgoj u obitelji (vrijede i
tada, kada sve ne ide tako, kako bismo
željeli)
3. Pružati otpor
 Djeca cijene kada im se postavljaju
granice, jer im one pružaju oslonac. Tko
ne poznaje granice, ne može se nikada
osjećati slobodnim. Roditelji moraju reći
djetetu što smatraju dobrim, a što
pogrešnim. I to tada dosljedno zastupati
koliko je to god moguće.


Slide 28

Deset savjeta za odgoj u obitelji (vrijede i
tada, kada sve ne ide tako, kako bismo
željeli)
4. Ne glumiti slogu
 Djeci koristi spoznaja da i voljeni roditelji
često imaju različita mišljenja, želje i
strahove; da nisu uvijek istog mišljenja,
već da ponekad moraju naći
kompromise.


Slide 29

Deset savjeta za odgoj u obitelji (vrijede i
tada, kada sve ne ide tako, kako bismo
željeli)
5. Poticati aktivnosti
 Dobar obiteljski život ne znači da svi
uvijek rade nešto zajedno. Kada djeca
imaju svoj vlastiti hobi, dobivaju iskustvo
o uspjehu i neuspjehu. Uče kako
podnijeti razočaranje i uživati u
zadovoljenju potrebe.


Slide 30

Deset savjeta za odgoj u obitelji (vrijede i
tada, kada sve ne ide tako, kako bismo
željeli)
6. Pobrinuti se za sebe
 Tko zapušta svoje vlastite potrebe ne čini
uslugu djeci – na kraju krajeva ona ne žele
živjeti s nezadovoljnim roditeljima. Majka i
otac ne trebaju prestati biti par. Dijete tada
nije opterećeno time da je jedina osoba
koju majka i otac vole.


Slide 31

Deset savjeta za odgoj u obitelji (vrijede i
tada, kada sve ne ide tako, kako bismo
željeli)
7. Poštivati ritam i rituale
 Oni daju oslonac i orijentaciju,
strukturiraju svakodnevnicu. Stvorite
dobar obiteljski identitet: “U našoj je
obitelji to tako!”


Slide 32

Deset savjeta za odgoj u obitelji (vrijede i
tada, kada sve ne ide tako, kako bismo
željeli)
8. Stvorite bliskost
 Djeca iz obitelji u kojima postoji i
vrijeme za maženje i razgovor nisu
samo stabilnija i zdravija , već i
inteligentnija nego djeca koja nisu
doživjela takvu bliskost.


Slide 33

Deset savjeta za odgoj u obitelji (vrijede i
tada, kada sve ne ide tako, kako bismo
željeli)
9. Ne glumiti “najboljeg prijatelja”
 Djeca vole majku i oca kao roditelje
– ne kao najbolje prijatelje. Prijatelje
će radije pronaći među vršnjacima.


Slide 34

Deset savjeta za odgoj u obitelji (vrijede i
tada, kada sve ne ide tako, kako bismo
željeli)
10. Otvoriti dom
 Stabilan, pouzdan krug prijatelja je izvrsno
rasterećenje od svakodnevnice i obiteljskih
odnosa. I to za cijelu obitelj. Djeca uz to
uče kako se stječu i njeguju prijateljstva.
Prema: Die zehn besten Erziehungstipps (2003.) www.eltern.de


Slide 35

Literatura:









Bastašić, Z. (1990.), Lutka ima i srce i pamet, Zagreb, Školska knjiga
Čudina-Obradović, M. (1995.), Igrom do čitanja, Zagreb, Školska knjiga
Hadžiselimović, Dž. (1984.), Otkrivanje poremećaja u čitanju, Zagreb,
Školska knjiga
Hitrec, G. (1991.), Kako pripremiti dijete za školu, Zagreb, Školska
knjiga
Maleš, D.; Stričević, I. (1992.), Druženje djece i odraslih, Zagreb,
Školska knjiga
Miljević – Riđički, R.; Miljković, D.; Pavličević – Franić, D.; Rijavec, M.;
Vizek – Vidović, V.; Vlahović – Štetić, V.; Zarevski, P. (2000.), Učitelji
za učitelje: primjeri provedbe načela Aktivne/efikasne škole, Zagreb,
IEP
Sekulić – Majurec, A., Kako od prvaša učiniti đaka – veseljaka?, Zrno
6-7, god. V., kolovoz – rujan 1994.


Slide 36

Linkovi:


www.eltern.de
 www.elternforfamily.de
 www.school.discovery.com

Crteži:

- Corel clipart

Animacije:
www.4yeo.com
- www.aaaclipart.com
-


Slide 37

Preporučena literatura















Bastašić, Z. (1990.), Lutka ima i srce i pamet, Zagreb, Školska knjiga
Čudina-Obradović, M. (1995.), Igrom do čitanja, Zagreb, Školska knjiga
Diamond, M. i Hopson, J. (2002.), Čarobno drveće uma: Kako razviti
inteligenciju, kreativnost i zdrave emocije vašeg djeteta od rođenja do
adolescencije, Zagreb, Ostvarenje
Hicela, I. (2000.), Mogu više i bolje: radni listovi, Split, Marjantisak
Hitrec, G. (1991.), Kako pripremiti dijete za školu?, Zagreb, Školska knjiga
Kraljević-Kolbas, N., Emocionalna zrelost za školu, mojHThinet / Živjeti bolje /
Obitelj
Kraljević-Kolbas, N., Kad je dijete zrelo za školu, mojHThinet / Živjeti bolje /
Obitelj
Maleš, D.; Stričević, I. (1992.), Druženje djece i odraslih, Zagreb, Školska knjiga
Nikolić, S. (2002.), Svijet dječje psihe : medicinske osnove dječje psihologije,
Zagreb, Prosvjeta
Sekulić – Majurec, A., Kako od prvaša učiniti đaka – veseljaka?, Zrno 6-7, god.
V., kolovoz – rujan 1994.
www.eltern.de
www.elternforfamily.de
www.school.discovery.com