Stvaranje i podjela glasova

Na koje se načine sporazumijevamo?

Gestama...

...mimikom...

...i govorom.

U čemu je razlika? Možemo li, primjerice, pjesmu izreći mimikom i gestom ili jezikom?

I pjeva: ‘Ja sam danas ispio sunce plamno.

I žilice su moje nabrekle ko potoci.

U utrobi mojoj ljuljuška more tamno.

Na leđima mi šuma, što nagli trgnu srh. Dvije stijene, dva obronka postaše moji boci, A glava – gorski vrh.’ (Vladimir Nazor: Cvrčak)

Od čega se sastoje riječi pjesme?

Riječi pjesme se sastoje od glasova. Dvije stijene, dva obronka postaše moji boci, A glava – gorski vrh.

Gdje počinje proces nastanka glasova?

= Mozak je hard disk ljudskom jeziku. impulsi prenose podražaje iz mozga do govornih organa koji se pokreću i Živčani izvršavaju zapovijed - proizvode zvuk, glas, govor.

1 2 5 6 7 10 9 3 4 8 9 10 11 12 1. nosna šupljina 2. tvrdo nepce 3. meko nepce 4. resica 5. gornji zubi 6. donji zubi 7. jezik 8. ždrijelna šupljina 9. glasnice 10.grkljan

11.dušnik 12.jednjak

13.pluća

Koji organi sudjeluju u izgovoru glasova?

1. udišemo zrak

2. Zračna struja iz pluća izlazi prema van prolazeći kroz dušnik.

3. Pluća su s ustima povezana dušnikom.

4. Na kraju dušnika nalazi se grkljan i u njemu su smještene glasnice.

5. Prošavši kroz grkljan i glasnice, zračna struja dolazi u ždrijelo koje vodi u usnu i nosnu šupljinu gdje se konačno oblikuje u određeni glas pokretima govornih organa u usnoj šupljini.

U usnoj šupljini nalazimo jezik, zube, desni, nepce i resicu.

Na izlazu iz usne šupljine nalaze se usnice.

tvrdo nepce meko nepce nos usne desni resica

Izdvojimo glas k . Koji organi sudjeluju pri njegovom nastanku?

Koji organi sudjeluju pri nastanku glasa v ?

Nastaju li glasovi k i v na različite načine?

Glasove dijelimo na više načina, s obzirom na to na koji način nastaju i prema tome na kojim se mjestima tvore.

Postoji li razlika u izgovoru glasova k i v i glasa o s obzirom na prolaz zračne struje?

pri izgovoru glasa o glasnice su otvorene pri izgovoru glasova k i v glasnice su zatvorene

Podjela glasova prema otvoru

zatvornici otvornici otvoreni govorni organi; zračna struja slobodno prolazi zovemo ih i vokalima: a, e, i, o, u, ie potpuno ili djelomično zatvoreni govorni organi zovemo ih i konsonantima: b, c, č, ć, d, đ, dž, f, g, h, j, k, l, lj, m, n, nj, p, r, s, š, t, v, z, ž

Zatvornici se dijele prema mjestu u usnoj šupljini na kojemu zračna struja nailazi na zapreku.

Podjela glasova prema mjestu tvorbe

dvousneni b, m, p usneni jezični usneno -zubni prednjo jezični v, f dentali: d, t, c, z, s, l, n zadnjo jezični palatali: dž, č, đ, ć, ž, š, lj, nj, r srednjo jezični velari: k, g, h

Zatvornici se dijele i prema načinu tvorbe, tj. prema vrsti zapreke koju govorni organi čine zračnoj struji pri njezinu prolasku kroz usnu šupljinu.

šumnici zapornici b, d, g, p, t, k tjesnačnici z, ž, s, š, f, h slivenici dž, đ, ć, č, c zvonačnici nosni m, n, nj usneni l, lj, r, j, v

Zatvornici se dijele i prema zvučnosti, a ova se podjela zove još i podjela zatvornika prema položaju i radu glasiljki. Zvučnost im osigurava titranje glasnica. Kada glasnice titraju, nastaju zvučnici, a kada ne titraju nastaju bezvučnici.

zvučni bezvučni b p t d g k z s dž č đ ć ž š f c h Zvučni i bezvučni parnjaci tvore se na isti način i na istom mjestu.

Zadatak - analiziraj glasove prema mjestu, načinu tvorbe i zvučnosti u stihovima: I pjeva: ‘Ja sam danas ispio sunce plamno.

I žilice su moje nabrekle ko potoci.

U utrobi mojoj ljuljuška more tamno.

Na leđima mi šuma, što nagli trgnu srh. Dvije stijene, dva obronka postaše moji boci, A glava – gorski vrh.’ (Vladimir Nazor: Cvrčak)