Transcript Glasovi i glasovne promjene

GLASOVI I GLASOVNE
PROMJENE
Ponavljanje gradiva
priredio: prof. Ante Bičanić
JEZIK I JEZIKOSLOVLJE
JEZIKOSLOVNE DISCIPLINE
GRAMATIKA
GLASOVI
PODJELA GLASOVA 1
PODJELA GLASOVA 2
SLOG
GLASOVNE PROMJENE
PALATALIZACIJA I SIBILARIZACIJA
JOTACIJA I NEPOSTOJANO A
JEDNAČENJE PO ZVUČNOSTI
JEDNAČENJE PO MJESTU TVORBE
ISPADANJE GLASOVA
OSTALE PROMJENE
SMJENJIVANJE IJE/J E/E/I
DULJENJE KRATKOGA JE, E, I
KRAĆENJE IJE U JE
JEZIK I JEZIKOSLOVLJE
Jezik je sredstvo sporazumijevanja i umjetničkoga
izražavanja. Ostvaruje se kao govor i pismo.
Proučavanjem jezika bave se jezikoslovne discipline.
JEZIKOSLOVNE DISCIPLINE
Jezikoslovlje ili lingvistika opća je znanost o
jeziku koja proučava i opisuje jezične pojave u
najširem smislu.
Gramatikom nazivamo:
• dio znanosti o jeziku koji proučava jezični sustav
i njegove zakonitosti
• knjigu ili priručnik koji opisuje jezični sustav i
njegove zakonitosti.
GRAMATIKA
Gramatika obuhvaća više jezikoslovnih disciplina:
• glasoslovlje/fonetika – glasovni sustav jezika –
i fonologija
• oblikotvorje/morfologija – vrste riječi i njihovi
oblici
• skladnja/sintaksa – slaganje i odnosi unutar
skupa riječi, rečenice i teksta
• tvorba riječi/rječotvorje – načini tvorbe riječi.
GLASOVI
• Glas je najmanja raspoznatljiva govorna
jedinica koja ima razlikovnu ulogu.
• Govorni organi dijelovi su tijela koji
sudjeluju u stvaranju glasa.
• Glasovi se dijele prema načinu i mjestu
nastanka te zvukovnim obilježjima.
PODJELA GLASOVA 1
• Osnovna je podjela prema otvoru
(otvorenost prolaza zračnoj struji iz pluća do
usana):
1. otvornici i, e, a, o, u, dvoglasnik ie –
otvoren prolaz
2. zatvornici – ostali glasovi – djelomično ili
potpuno zatvoren prolaz
PODJELA GLASOVA 2
• Druga je važna podjela po zvučnosti:
zvučni su svi otvornici i dio zatvornika (j, l, lj,
r, v, m, n, nj – djelomično sužen prolaz),
a ostali se zatvornici dijele po zvučnosti
u parove:
zvučni:
b d g z ž đ dž - - bezvučni: p t k s š ć č f c h
SLOG
• Slog je najmanja samostalna izgovorna cjelina
koja se sastoji od jednoga samoglasnika i jednoga
ili više suglasnika. Jezgra sloga je samoglasnik koji
je slogotvoran, a ponekad i sam čini cijeli slog:
vi-di-o.
• Suglasnik može biti ispred i iza samoglasnika:
je-dan, ki-šo-vit, a-u-to-mo-bil.
U nekim riječima u našemu jeziku slogotvorno
je i r: prst, kr-ti-ca.
GLASOVNE PROMJENE
To su promjene glasovnoga sastava riječi zbog
različitoga položaja glasova u novoj glasovnoj
okolini. Jedna glasovna promjena može
biti uzrokom druge glasovne promjene.
Neke glasovne promjene provode se i u pismu i u
govoru, a neke samo u govoru, npr.
• u pismu i govoru: težak – teška, vrabac – vrapca
• u govoru:odšetati [otšetati], podcijeniti[potcijeniti]
PALATALIZACIJA I SIBILARIZACIJA
PALATALIZACIJA – zamjena k, g, h (c, z)
ispred e, i i nekih dometaka s č, ž, š:
učenik – učeniče, drug – druže, duh – duše,
stric – striče, knez – kneže
SIBILARIZACIJA – zamjena k, g, h ispred i s
c, z, s: učenik – učenici, knjiga – knjizi,
svrha – svrsi
– ne provodi se uvijek: baki, pjegi, psihi, točki,
Branki, Vukovarki, Zagrepčanki
– mogući su dvostruki oblici: juhi i jusi,
pripovijetki i pripovijetci
JOTACIJA I NEPOSTOJANO A
JOTACIJA – stapanje nenepčanika s glasom j
iza sebe u nepčanik:
(pis + -jem ) > pišem, (glad + -ju) > glađu
(brz + -ji) > brži, (žut + -ji) > žući
NEPOSTOJANO A – otvornik a koji se javlja
samo u nekim oblicima riječi:
momak – momka, sestra – sestara
sitan – sitniji, kakav – kakva
JEDNAČENJE PO ZVUČNOSTI
zvučni:
b d g z ž đ dž - - bezvučni: p t k s š ć č f c h
a) zvučni + bezvučni → dva bezvučna
vrabac – vrapca, sladak – slatki, slatka
b) bezvučni + zvučni → dva zvučna
svat + -ba > (svatba) > svadba
jednačiti – jednadžba
• ali: podcijeniti, podčiniti, gradski, ljudski
JEDNAČENJE PO MJESTU TVORBE
• s i z ispred palatala > š i ž:
nositi + -nja > nošnja, voziti – vožnja,
grozd + -je > (grozđe) > grožđe
• h ispred č i ć > š: orah + -čić > oraščić
• n ispred b i p > m: obraniti + -ben >
obramben, prehraniti – prehrambeni
• u pismu ima iznimaka: snježan, razljutiti,
jedanput
ISPADANJE GLASOVA
1. od dva ista zatvornika jedan ispada:
bez- + zvučni > bezvučni
od- + dahnuti > odahnuti
2. od dva slična zatvornika, jedan ispada:
d, t ispred c, č, ć i u nekim skupovima zatvornika:
otac – oca, sudac – suca, svetac – sveca
igralište – igrališni, kazalište – kazališni
iznimke u pismu i govoru:
ali: najjači, najjeftiniji, naddržavni ...
OSTALE PROMJENE
navezak – samoglasnici na kraju riječi: s/sa,
k/ka, kad/kada našeg/našega,
našem/našemu
zamjena l sa o: prevodilac – prevodioca,
prevodioci, prevodiocima
prijevoj – izmjena samoglasnika u osnovi
srodnih riječi: pleter, plot, preplitati
SMJENJIVANJE IJE/J E/E/I
• jat – otvornik iz staroslavenskoga jezika
• odrazi ili ostvaraji jata u hrvatskome jeziku:
ije/je/e/i
• osnovno načelo odraza jata:
u dugome slogu dolazi ije, a u kratkome
slogu je
DULJENJE KRATKOGA JE, E, I
• kratko je → dugo je:
djelo, mjera, sjena → G mn. djela, mjera, sjena
• kratko je → ije:
uspjeti → uspijevati, uspijevanje
odsjeći → odsijecati, odsijecanje
• e, i → ije: letjeti – lijetati, leći – lijegati,
liti – lijevati, dozreti – dozrijevati
• pre- → prije-: predložiti – prijedlog,
prelomiti – prijelom, preglasiti – prijeglas
KRAĆENJE IJE U JE
• u sklonidbi imenica: dijete → G jd. djeteta
snijeg → N mn. snjegovi
• u tvorbi imenica: bijel – bjelina,
blijed – bljedilo, slijep – sljepoća,
cvijet → cvjetić, mlijeko – mljekar
riješiti – rješenje, promijeniti – promjena
pripovijedati – pripovjedač, cijeniti – cjenik
KRAĆENJE IJE U JE
• u tvorbi glagola: ocijeniti – ocjenjivati,
riješiti – rješavati
• u tvorbi pridjeva: miješati – mješovit,
lijek – ljekovit, riječ – rječit
• u komparaciji pridjeva: svijetao – svjetliji,
bijel – bjelji, lijep – ljepši