Transcript preuzmite powerpoint prezentaciju razgovorni stil

RAZGOVORNI STIL
RAZGOVOR
 bitna ljudska djelatnost
 izraz istinske čovjekove potrebe za drugim
čovjekom
 način na koji potvrđujemo svoju osobnost i
prihvaćamo osobnost drugoga
TKO SUDJELUJE U RAZGOVORU
 SUGOVORNICI = podjednako je bitno
govoriti i SLUŠATI
 Mark Twain- Da je Bog htio da više govorimo
nego što slušamo, stvorio bi nam dvoja usta, a
ne dva uha.
RAZGOVOR
ODREDNICE RAZGOVORA
 TEMA – o čemu razgovaramo
VRSTE RAZGOVORA
 SLUČAJNI, SPONTANI
 SVRHA – zašto razgovaramo
 NAČIN, STIL – kako
razgovaramo
 S KIM RAZGOVARAMO
 NAMJERAN,
PLANIRAN
 TELEFONSKI
 POSLOVNI
OSOBITOSTI RAZGOVORNOGA
JEZIKA
 neposrednost, prirodnost,




osobnost
sugovornici se rijetko
pridržavaju pravila
književnoga jezika
rečenice često ostaju
nezavršene
uobičajeno je udaljavanje
od glavne misli (digresija)
česte su tzv. poštapalice
Razgovorni jezik treba
zamjenjivati književnim u
onim situacijama kada se
od sugovornika očekuje
da govori književnim
jezikom: u školama,
uredima, javnim
mjestima, sredstvima
javnog priopćavanja
RAZGOVORNI STIL
 služi u svakodnevnoj komunikaciji (s obitelji,
prijateljima, na ulici…)
 česte su riječi koje ne pripadaju njegovanom
jeziku
DIJALEKTIZMI
 riječi svojstvene određenom narječju (dijalektu)
Kajkavizmi: gdo, kaj, nemrem spat, hiža
Čakavizmi: bija, oli, šugaman, doša
Štokavizmi: našo, kruv, ćuprija
LOKALIZMI
 riječi svojstvene govoru određenoga mjesta
(neki se pojam u različitim mjestima istoga
narječja imenuje drugim riječima)
ŽARGON
 argo, šatra, sleng
 pojam iz francuskoga jezika – pokvaren,
nerazumljiv, poseban jezik
 govor uže skupine govornika povezanih
zajedničkim poslom ili zanimanjem (jezik
mladih, liječnika, policajaca, umjetnika…)
OBILJEŽJA ŽARGONA
 pretjerivanje u izražavanju –




strašno hladno, super dobro,
umro od smijeha
česta uporaba prenesenog
značenja – maca, kolac,
komad
uporaba umanjenica i
uvećanica – ženskica,
frajerčina
neobične sprege riječi –
nemrem bilivit, ful
zastupljeno
nestalnost (kratkovječnost)
rječnika
KAKO NASTAJE ŽARGONSKI RJEČNIK
 prijenosom značenja –
spržiti, otkvačena, lik
 uporabom tuđica –
frend, surfati, stejdž
 kraćenjem riječi –
matka, profa, lega
 neobičnim tvorenjem
riječi – mobač, nogač,
nogoš, štrebati
 premetanjem riječi –
lima, vugla, blempro
ŽARGON U KNJIŽEVNOSTI
 ŽARGONIZAM – riječ preuzeta iz
žargona
 ne pripada književnom jeziku, osim u
književnoumjetničkim tekstovima kad
za nju postoji stilsko opravdanje –
stilsko sredstvo
VULGARIZMI
 prostačke, grube, nepristojne riječi – potpuno
neprikladne i neprimjerene u sporazumijevanju
RAZGOVORNI STIL
 način svakodnevnoga
sporazumijevanja osoba
koje se poznaju
 osim u govorenome
obliku, ostvaruje se i u
pisanome obliku
(poruke, bilješke,
pisma…)
 obilježja – neposrednost,
prirodnost, osobnost
 često se rabe dijalektizmi,
lokalizmi, žargonizmi
 treba ga izbjegavati u
školi, uredu, javnim
mjestima, sredstvima
javnog priopćavanja
IMA LI PITANJA?