Transcript IZBORNO PRAVO I IZBORNI SUSTAVI - PREDAVANJA ZA KOLEGIJ [5,25 MiB]

Izborno pravo i
izborni sustavi
Prof.dr.sc. Robert Podolnjak
Katedra za ustavno pravo
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Važnost izbornog sustava
“Ukoliko se želi promijeniti priroda određene demokracije,
izborni sustav je vjerojatno najprikladniji i najučinkovitiji
instrument da se to postigne” (Arend Lijphart)
 „Zdravlje demokracija, bilo kojeg tipa i dosega, ovisi o
jednoj bijednoj tehničkoj pojedinosti: izbornoj proceduri. Sve
ostalo je od drugorazredne važnosti.” (José Ortega y Gasset)
 „Izborni zakon je, nakon ustava, najvažniji u
institucionalnom poretku” države (Luigi Sturzo)
 Izborni sustavi su „najmanipulativniji instrument politike”
(Giovanni Sartori)

IZBORNI SUSTAV KAO
VAŽAN USTAVNI IZBOR






Izborni sustav često nije formalno uključen u ustavni tekst ali predstavlja
suštinski dio funkcioniranja političkog sustava
Izbor izbornog sustava determinira pravila demokratskog natjecanja
Oblikuje političke stranke
 broj
 veličinu
 tip
Lijphart – izborni sustav kao jedan od dva najvažnija ustavna izbora
(drugi je predsjednički-parlamentarni sustav)
Izborni inženjering – podešavanje izbornih pravila u korist određene
političke opcije, stranke ili kategorije birača i/ili u svrhu postizanja
određenih političkih ciljeva
Izborni inženjering omogućen time što je izborni sustav u velikom broju
država reguliran zakonom, a ne ustavom (lakše mijenjati izborni sustav
nego druge aspekte ustavnog dizajna)
Definicija izbora i
izbornog sustava



Izbori: postupak kojim narod obavljanje funkcija
političke vlasti povjerava predstavničkim tijelima, a na
razini državne izvršne vlasti predsjedniku republike, a
lokalne izvršne vlasti općinskom načelniku,
gradonačelniku ili županu
Izborni sustav: pravnim propisima uređen skup
društvenih odnosa koji nastaju pri izboru
predstavničkih tijela, predsjednika republike, nositelja
lokalne izvršne vlasti (gradonačelnik, župan)
Izborni sustav u užem smislu – način prema kojem
birači glasovima izražavaju svoju preferenciju u
odnosu na stranke i/ili kandidate i prema kojemu se
ona prenosi u mandate
Demokratski izbori:
free and fair
Slobodni (free) izbori:







sloboda
sloboda
sloboda
sloboda
sloboda
sloboda
sloboda
govora,
udruživanja,
prijave birača, stranaka, kandidata,
od prisile,
pristupa biralištima,
tajnog glasanja,
žalbe.
Demokratski izbori:
free and fair
Pošteni (fair) izbori:

nepristrano vođenje izbora,
ustavna zaštita biračkog prava,
opće pravo glasa,
uravnoteženo izvještavanje medija,
ravnopravan pristup sredstvima za kampanju,

transparentno prebrojavanje glasova.




Izbor i razlozi promjene
izbornog sustava







Širenje općeg prava glasa
Promjena privrženosti birača strankama
Odsutnost stabilnog stranačkog sustava
Uvođenje kompetitivnih izbora
Promjena režima
Nacionalna nezavisnost
i…obična politička manipulacija
STRUKTURA IZBORNIH SUSTAVA

Nohlen – četiri tehnička elementa
 Podjela na izborne okruge
 Oblik kandidature
 Glasovanje
 Preračunavanje glasova
Podjela na izborne okruge


Veličina izbornog okruga odnosi se na broj mandata
koji se dodjeljuje a ne teritorij
Temeljna razlika:



jednomandatni okruzi
višemandatni okruzi (mali od 2 do 5, srednji od 6 do 9,
veliki s više od 10)
U višemandatnim okruzima birač u pravilu daje svoj
glas stranačkoj listi, u jednomandatnom izbornom
okrugu on bira između pojedinih kandidata
Podjela na izborne okruge



Temeljno pravilo: što je manji izborni okrug,
manji je razmjerni učinak izbornog sustava
(što je manje mandata u okrugu potreban je
veći postotak glasova da bi se dobio 1
mandat
Uska sveza s krojenjem izbornih okruga
prema političkim mjerilima
Gerrymandering
Oblik kandidiranja

U obliku kandidature temeljna razlika
između


Pojedinačne kandidature i
Kandidacijske liste – 3 oblika



Kruta lista
Slabo strukturirana lista
Slobodna lista
Oblik glasovanja




Temeljno razlikovanje
Glas za pojedinačnog kandidata
Glas za stranačku listu
Broj glasova ovisi o vrsti liste – kod krute
liste 1 glas, kod slabo strukturirane
najmanje 2 (za listu i za kandidata), kod
slobodne birač sam sastavlja listu
(panaširanje)
Značaj oblika kandidature i glasovanja sa
stajališta odnosa birača-zastupnika-stranke



Za odnos birača i kandidata/zastupnika
Za odnos kandidata/zastupnika i njihove
stranke
U pogledu mogućnosti stranaka da planiraju
sastav parlamentarnih klubova
Preračunavanje glasova –
izborna formula




Pravilo odlučivanja – metoda prema kojoj se u
izborima odlučuje o pobjedniku i gubitniku
Većinsko i razmjerno pravilo odlučivanja
Formula jednostavna kod većinskih izbora –
odlučuje relativna ili apsolutna većina
Kod razmjernih izbora postoji mnogo
postupaka za preračunavanje glasova u
mandate – 2 najvažnija su postupak
izbornog broja i postupak najvećeg broja
Preračunavanje glasova kod razmjernih
izbornih sustava – postupak izbornog broja



Ukupan broj danih glasova u izbornoj jedinici dijeli se s
brojem zastupnika koji se u toj jedinici biraju u
predstavničko tijelo; onoliko puta koliko se izborni broj
nalazi u broju dobivenih glasova toliko mandata pripada
svakoj od kandidacijskih lista; neiskorišteni glasovi pojedinih
lista se raspoređuju ovisno od broja preostalih mjesta u
predstavničkom tijelu u posebnom postupku
formula je 𝐇𝐚𝐫𝐞 𝒌𝒗𝒐𝒕𝒂 =
𝒃𝒓𝒐𝒋 𝒈𝒍𝒂𝒔𝒐𝒗𝒂
𝒃𝒓𝒐𝒋 𝒎𝒂𝒏𝒅𝒂𝒕𝒂
Postoji i Droop kvota, s nešto drukčijom formulom
𝒃𝒓𝒐𝒋 𝒈𝒍𝒂𝒔𝒐𝒗𝒂
𝐃𝐫𝐨𝐨𝐩 𝒌𝒗𝒐𝒕𝒂 =
+ 𝟏
𝒃𝒓𝒐𝒋 𝒎𝒂𝒏𝒅𝒂𝒕𝒂+𝟏

Obje se koriste i u sustavu jedinstvenog prenosivog glasa
Preračunavanje glasova kod razmjernih
izbornih sustava- postupak najvećeg broja





Naziva se i metoda djelitelja,
Najčešća primjena D’Hondtove ili Jeffersonove metode
Način izračuna: broj glasova svake liste (biračka masa) se
dijeli s brojevima 1,2,3 do broja koliko se bira zastupnika;
dobiveni rezultati se poredaju po veličini; pojedina lista
dobiva onoliko mandata koliko ima pojedinačno najvećih
rezultata dijeljenja do broja koliko se zastupnika bira u
izbornoj jedinici
Primjena od 1899. u Belgiji, danas najrasprostranjenija
metoda, primjena u Hrvatskoj od 1992.
Smatra se da više pogoduje većim strankama
Prohibitivna klauzula ili izborni prag





Lista ili koalicija mora osvojiti određeni udio (%) u
glasovima ili određeni broj izravnih mandata da bi imala
pravo sudjelovati u raspodjeli mandata
Moguća na nacionalnoj razini ili razini izbornih okruga
Nohlen – prohibitivna klauzula odnosi se samo na stranke,
ne na kandidate (djelomično netočno – franc. zakon
zahtijeva prag od 12,5% od ukupnog broja birača da bi
kandidat kao 3. ušao u 2. krug)
zakonska, umjetna prepreka za ulazak u parlament
Funkcija: isključivanje malih stranaka iz raspodjele mandata
kako bi se ostvario koncentracijski učinak u stranačkom
sustavu
TEMELJNA TIPOLOGIJA
IZBORNIH SUSTAVA

Podjela prema načelu predstavništva
1) Većinski izborni sustavi
 načelo većine
 Načelo ‘pobjednik uzima sve’ (winnertake-all)
2) Razmjerni izborni sustavi
 načelo razmjernosti
 načelo udjela u glasovima
DVA NAČELA
PREDSTAVNIŠTVA


Cilj u većinskim izborima je proizvesti
vladinu većinu jedne stranke ili jedne
koalicije stranaka
Cilj u razmjernim izborima je u
parlamentu vjerno preslikati društvene i
političke skupine koje postoje u biračkom
tijelu
Većinski izborni sustavipodjela



Temeljna značajka većinskog sustava – ‘winnertake-all’ (pobjednik uzima sve)
Tip izbornog okruga
 Glasovanje za pojedinačnog kandidata
 Glasovanje za listu
Zahtijevana većina za izbor
 Jednokružni većinski izborni sustav (izbor relativnom
većinom, plurality)
 Dvokružni većinski izborni sustav (apsolutna većina u
prvom krugu, relativna u drugom)
 Sustav alternativnog preferencijskog glasovanja
Većinski izborni sustavi
– tip izborne jedinice

Glasovanje za pojedinačnog kandidata



Uninominalna izborna jedinica – birač ima jedan glas i bira jednog
kandidata (primjer – Donji dom britanskog Parlamenta)
Plurinominalna izborna jedinica – (Primjer glasovanja za zastupnike
srpske nacionalne manjine: RH je izborna jedinica u kojoj se biraju
3 zastupnika; birač ima 3 glasa (može zaokružiti imena do 3
kandidata)
Glasovanje za listu


Plurinominalna izborna jedinica – birač ima onoliko glasova koliko
se bira predstavnika u datoj izbornoj jedinici, ali nema pravo dati
više glasova jednom kandidatu (primjer izbora za španjolski Senat:
u svakoj pokrajini bira se neposredno 4 senatora, birači imaju 3
glasa koja mogu rasporediti različitim političkim opcijama)
Plurinominalna izborna jedinica – primjer glasovanja za listu
predsjedničkih elektora u nekoj od američkih država; svaki birač
ima jedan glas
Većinski izborni sustavi –
Jednokružni većinski izborni sustav





najjednostavniji izborni sustav
Za izbor potrebna relativna većina (više od bilo
kojeg drugog kandidata – ‘first past the post’)
Britanski Donji dom (House of Commons) – 650
zastupnika u 650 izbornih jedinica (tek od 1885.
jednomandatni izb.okruzi, a od 1984. pravilo)
SAD – Zastupnički dom (House of
Representatives) – 435 zastupnika u 435
izbornih jedinica
Zamišljen da stvori stabilan dvostranački sustav
UJEDINJENO KRALJEVSTVO
– DOMOVINA IZBORNOG
SUSTAVA RELATIVNE
VEĆINE
Izborni sustav relativne većine kao
temelj ‘westminsterskog’ modela


sustav relativne većine treba djelovati tako da
kontinuirano i očekivano 'proizvodi'
jednostranačku parlamentarnu većinu
nužno je ispunjavanje četiri temeljna preduvjeta




obeshrabriti birače da glasuju za treće stranke
dodijeliti tim trećim strankama vrlo malo parlamentarnih
mjesta u odnosu na broj njihovih glasova
dati 'bonus' u mjestima stranci s najvećim brojem
glasova i
dodijeliti taj 'bonus' na nepristran način
Parlamentarni izbori 2005. u UK










Laburisti 355 (35,2%)
Konzervativci 198 (32,4%)
Liberal. Demokrati 62 (22%)
Škotska nac. stranka 6
(1,5%)
Zeleni 0 (1%)
Sinn Fein 5
Demokratski unionisti 9
Plaid Cymru 3
Soc.demokrat i laburistička
stranka (Sj.Irska) 3
Bez mandata UKIP, BNP,
Zeleni
Parlamentarni izbori 2010. u UK










Konzervativci 306
(36,1%)
Laburisti 258 (29,0%)
Lib. Demokrati 57 (23%)
Škotska nac. stranka 6
(1,7%)
Zeleni 1 (0,9%)
Sinn Fein 5
Demokratski unionisti 8
Plaid Cymru 3
Soc.demokrat i
laburistička stranka
(Sj.Irska) 3
Bez mandata UKIP, BNP
Pluralitet izbornih sustava u UK
i posljedice po stranački sustav







Sustav relativne većine primjenjuje se u izborima za Donji dom
Parlamenta, ali se koriste i drugi izborni sustavi na nacionalnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini
Za Europski parlament razmjerni izbori s više izbornih jedinica
Za škotski parlament njemački model personaliziranih razmjernih izbora
Za izbor gradonačelnika preferencijalni većinski model dodatnog glasa
Različiti, a naročito razmjerni izbori te postojanje regija i regionalnih
stranaka omogućuju veći broj ‘parlamentarnih stranaka’ tako da UK
danas nema dvostranački sustav
Treće stranke dobivaju sve više glasova (oko 35% na izborima 2010.)
tako da je sve teže ostvariti parlamentarnu većinu jedne stranke, a ako
se ona i ostvari počiva na relativno malom % biračke potpore što
ozbiljno delegitimira sustav relativne većine
Izbori 2010. ne ‘proizvode’ pobjedničku stranku – posljedica koalicijska
vlada Konzervativaca i Liberalnih demokrata
UK referendum o sustavu
‘alternativnoga glasovanja’ 2010.





Sustav preferencijskog glasovanja
Birač dodjeljuje preferencije
kandidatima
Pobjeđuje kandidat koji osvaja
apsolutnu većinu 1. preferencija,
ukoliko nijedan nema takvu većinu ,
posljednji kandidat po broju 1.
preferencija se briše iz daljnje računice
a 2. preferencije birača koji su
glasovali za njega raspoređuju se
preostalim kandidatima i ponovno se
utvrđuje ima li tko apsolutnu većinu
glasova
Postupak se ponavlja tako dugo dok
jedan kandidat nema većinu palih
glasova
Prednost: većinski sustav koji teži
tome da izabrani kandidat ima potporu
većine, ali to postiže u jednom krugu
glasovanja
FRANCUSKI MODEL
DVOKRUŽNOG
VEĆINSKOG SUSTAVA
Dvokružni većinski izborni sustav





Sustav apsolutne većine u jednomandatnim okruzima
U pravilu dva izborna kruga – u 1. krugu zahtijeva se 50% + 1 glas
za pobjedu, u 2. krugu glasovanja (balotaža) natječu se samo
kandidati s određenim % glasova ili samo 2 kandidata s najvećim
brojem glasova - pobjeđuje kandidat s najviše glasova – primjena
ne samo kod izbora predstavničkih tijela već često kod izbora
predsjednika država ili kod neposrednog izbora gradonačelnika
Primjer: Francuska, Hrvatska 1990.
Sustav dovodi do bipolarizacije - formiranja dva stranačka bloka, u
pravilu lijevi i desni
Sustav dominantan pri neposrednom izboru predsjednika država ili
lokalnih izvršnih dužnosnika (gradonačelnika), ali marginaliziran kod
izbora predstavničkih tijela
Značajke dvokružnog većinskog
izbornog sustava






Izbori se, u pravilu, provode u dva izborna kruga, budući da
kandidati rijetko u prvome krugu ostvaruju apsolutnu većinu glasova
U prvom krugu birači glasuju slobodno za onu političku opciju koja
im je najbliža, baš kao što to čine pri razmjernom izbornom sustavu
Logika glasovanja: u prvom krugu se bira, u drugom odstranjuje
Birači mogu svjesno preorijentirati svoj izbor na temelju rezultata
prvoga kruga i glasovati i nadalje za onu političku opciju za koju su
glas dali u prvom glasovanju ili, ukoliko njihov kandidat nije dobio
dovoljno glasova za ulazak u drugi krug, za kandidata koji je za njih
'drugo najbolje rješenje'.
Glasuje se, barem u određenoj mjeri, i za osobe, a ne samo za
stranke.
Izborni sustav doprinosi reduciranju fragmentacije stranačkog
sustava i prestrukturiranju političkog sustava u bipolarnom obliku i
time stvara učinak koji ostvaruje tipičan većinski sustav, ali ga
ostvaruje na finiji način, tj. utječući na birača da promijeni svoju
preferenciju zbog rezultata 1. izbornog kruga, a ne zbog
manipulacije samog izbornog sustava.
Najvažnija značajka – 2 kruga






U nizu specifičnosti dvokružnog izbornog sustava najizrazitija se ogleda
u tome da birač ima mogućnosti dva puta glasovati
Sartori - "svi drugi izborni sustavi pružaju samo jedan hitac. Dvokružni
sustav i samo dvokružni sustav, je sustav s dva hica"
Budući da je prvi krug odabiranje (selection), a ne izbor (osim ako neki
kandidat odmah ne postigne apsolutnu većinu), prvi krug je pomalo
funkcionalni ekvivalent preliminarnih izbora; on izdvaja kandidate kojima
je sklon najveći dio glasača
Drugi krug - na tom stupnju glasač je natjeran na 'strateško
glasovanje' za moguće pobjednike
krucijalni aspekt sustava – glasač koji je natjeran za svoj drugi ili
treći odabir (ili, u najgorem slučaju, za manje zlo) za to ograničenje ne
može okriviti izborni sustav; on mora za to okriviti iznad svega većinsku
volju drugih glasača, oni su ti koji su ga prinudili.
dvokružni izborni sustav tjera stranke, između prvog i drugog kruga, na
međusobno dogovaranje i povezivanje i stvaranje strateških
koalicija kako bi njihovi kandidati u pojedinim izbornim jedinicama
mogli ostvariti većinsku potporu
Dvokružni sustav u
Francuskoj





577 jednomandatnih izbornih okruga (11 u dijaspori)
Kandidat izabran u 1. kruga ako je dobio apsolutno većinu
glasova uz uvjet da je to najmanje 25% od ukupnog broja
birača
Ako nijedan kandidat nije osvoji tu većinu u 2. krugu pravo
sudjelovanja imaju automatski prva 2 kandidata po broju
glasova uz mogućnost trećeg kandidata ako je dobio
najmanje 12,5% glasova od ukupnog broja birača u
izbornom okrugu (triangulaire)
Prije 2. kruga obično dolazi do odustajanja trećih kandidata
u korist jednog od prve dvojice
U 2. krugu izabran kandidat koji je dobio većinu – u slučaju
istog broja glasova izabran je stariji kandidat
Izborni okruzi u Francuskoj
Izabrani u 1. krugu izbora 2012.
Vodeći u 1. krugu izbora 2012.
Izbori za Nacionalnu skupštinu
2012.

Rezultati 2.
kruga
izbora za
Nacionalnu
skupštinu
2012.
(većina
prema
općinama)
Francuski parlamentarni izbori 2012.
Dva bloka






Lijevi blok: socijalisti + zeleni, Radikalna stranka ljevice i
Građanski i republikanski blok
Desni blok: Savez za narodni pokret (UMP) i nekoliko
manjih desnih stranaka
Krajnja desnica: Nacionalni front
1. krug: socijalisti 29% a ljevica ukupno 40%;
desni centar oko 35%, a UMP 27%, Nacionalni
front 13,6% (samo 36 zastupnika izabrano u I.
krugu
2.krug: socijalisti 41 glasova% (48,5% MP), ostala
ljevica oko 9% MP; desni centar oko 40% MP (UMP
33,6% MP s oko 38% glasova); krajnja desnica
Nacionalni front 2 zastupnika (o,35%)
RAZMJERNI
IZBORNI
SUSTAVI
Razmjerni izborni sustavi





Načelo da svaka politička stranka ili grupacija dobiva u
predstavničkom tijelu broj mandata razmjeran broju
glasova – načelo udjela
Primjena u većim izbornim okruzima (od 3 naviše –
primjer: Županijski dom Sabora po 3 zastupnika iz svake
županije)
Indeks razmjernosti – povećava se s brojem mandata u
izbornom okrugu
Izborni prag ili prohibitivna klauzula – minimalni %
glasova – djelovanje suprotno razmjernosti
Najizrazitija primjena u europskim zemljama – Benelux,
skandinavske države, SR Njemačka, Austrija
Nizozemski izborni sustav – primjer
čistog razmjernog sustava




150 mjesta u Zastupničkom domu, poluotvorene
stranačke liste
Izborni prag čini 1/150 (0,66% glasova), broj
glasova stranke podjeli se sa 150 i taj broj čini tzv.
Hareovu kvotu, odnosno broj glasova potreban za 1
zastupničko mjesto
2012. izbori - 9,424,235 glasova: 150 =62.828
(kvota), odnosno broj glasova za 1 zastupnika
Eventualna nedodijeljena mjesta raspoređuju se
temeljem D’Hondtove metode imajući u vidu
glasove stranaka koji nisu uračunati
Nizozemski izbori 2012.
Podjela mjesta u parlamentu (150)













Narodna stranka za slobodu i demokraciju (konzervativni liberali) – 41 (26,6%
glasova)
Laburisti – 38 (24,8%)
Stranka slobode (anti-islamistička, euroskeptična, desni populizam - Gerd Wilders) –
15 (10,1%)
Socijalistička stranka – 15 (9,7%)
Kršćansko-demokratski apel – 13 (8,5%)
Demokrati 66 (soc.liberali)– 12 (8%)
Kršćanska unija – 5 (3,1%)
Zelena ljevica – 4 (2,3%)
Reformska politička stranka (kršćanska desnica) – 3 (2,1%)
Stranka za (prava) životinja – 2 (1,9%)
50plus (stranka penzionera) – 2 (1,9%)
KOALICIJA


Nakon dvomjesečnih pregovora i izrade koalicijskog programa formirana vlada
liberala i laburista
Koalicija dvije najjače stranke (praktički velika koalicija), program vlade kompromis
dviju stranaka, birači ne utječu na proces formiranja vlade
Personalizirani razmjerni
sustav u Njemačkoj







Na prvi pogled mješavina većinskog i razmjernog sustava ali
zapravo razmjerni sustav
Podjela države na jednomandatne izb. jedinice (299) i
višemandatne izb. jed. (federalne pokrajine) u kojima se bira
299 zastupnika
Birač ima 2 glasa: jednim glasa za pojedinačnog kandidata, a
drugim za pokrajinsku (stranačku) listu
5% nacionalni izborni prag ili 3 pojedinačna mandata
Izračun broja mandata za svaku stranku temeljem 2. glasa
na državnoj razini
Od ukupnog broja mandata koji pripada svakoj pokrajinskoj
listi odbijaju se mandati koje su osvojili njeni pojedinačni
kandidati u jednomandatnim izbornim jedinicama temeljem
1. glasa
Mogućnost prekobrojnih mandata (tzv. ‘Überhangmandat’)
sve do novele izbornog zakona 2013.
Njemački izborni sustav


299 izbornih
okruga – bira
se 1
zastupnik
Savezne
pokrajine kao
izborne
jedinice –
pokrajinske
stranačke
liste
Glasački listić
za Bundestag




Birač ima dva glasa
Može različito
glasovati (za stranku
ali ne i njenog
kandidata i obratno)
Važniji 2. glas (za
stranke) iako birači
misle da je važniji
glas za kandidata
Dozvoljeno biti
kandidatom u
pojedinačnoj izbornoj
jedinici i na listi
stranke
Izbori 2009.
prvi glas
drugi glas
Rezultati 2009.
Stranka
CDU
CSU
FDP
SPD
Zeleni
Ljevica
Ukupno
Broj glasova
% gla- Direkt.
sova mandati
173
11.828.277 27,3
2.830.238
6.316.080
9.990.488
4.643.272
5.155.933
Prekobrojni
21
Ukupno
194
6,5
45
3
45
14,6
-
-
93
23,0
64
-
146
10,7
1
-
68
11,9
16
-
76
299
24
622
Način izračuna broja
zastupnika
1.
2.
3.
4.
U razdiobi mandata sudjeluju stranke koje su
osvojile najmanje 5% glasova na razini SRNJ ili 3
direktna mandata
Ukupan broj mandata utvrđuje se prema broju 2.
glasova
Broj mandata koji pripadaju stranci raspoređuje
se na pokrajine, s obzirom na udjel 2. glasova za
stranku u svakoj pokrajini
Utvrđuje se koliko je (ako je) stranka osvojila
direktnih mandata – ostatak mandata zastupnika
dolazi sa stranačke liste
Problemi izbornog sustava



u personaliziranim razmjernim izborima s pravom na dva glasa
može doći do cijepanja glasova ako kandidat kojega je birač
izabrao izravnim glasovanjem ne pripada izabranoj stranci
Cijepanje glasova može povećati prekomjernost mandata
Prekobrojni mandati – stranka u pokrajini osvoji više direktnih
mandata u jednočlanim izbornim jedinicama temeljem 1. glasa,
nego što joj pripada prema rezultatu stranačke liste (2.glas)





Rezultat taktičkog glasovanja birača
Paradoks: smanjenje potpore ‘narodnim strankama’ (CDU-CSU i
SDP) dovodi do porasta broja’prekobrojnih’ mandata
‘prekobrojni’ mandati počinju biti relevantni u smislu osiguravanja
parlamentarne većine
Nakon izbora 2009. apsolutni rekord – 24 ‘prekobrojna’ mandata
CDU-CSU
Primjer Bavarske – ‘prekobrojni mandati CSU
Primjer Bavarske – izbori 2009.



45 izbornih
jedinica + 45
mjesta sa
stranačkih
lista = 90
CSU osvaja
svih 45
izbornih
jedinica ali
dobiva 42,5%
2. glasova (za
stranačku
listu)
Temeljem
2.glasova CSU
ima pravo na
42 mandata –
3 su
‘prekobrojna’
Presude Ustavnog suda o neustavnosti
njemačkog izbornog zakona




Prva presuda iz 2008 – uzrokovana pojavom tzv. negativne težine glasa
(negatives stimmgewicht) a u svezi s mogućnošću ‘prekobrojnih’ mandata - ona
utječe na rezultat izbora jer omogućuju da glas građana za određenu stranku
dovede do toga da ona zbog toga izgubi parlamentarni mandat (slučaj Dresden
2005.)
učinak negativne glasovne težine krši načelo jednakosti izbora. Jednaki
doprinos prema uspjehu na izborima zahtijeva da doprinos svakoga glasa bude
jednak, bez obzira za koju je stranku dan. Izborni sustav koji je osmišljen da
dozvoljava da porast glasova dovodi do gubitka mandata ili da stranka ostvari
veći broj mandata ako privuče manje glasova vodi prema arbitrarnim
rezultatima i situaciji u kojoj se demokratsko natjecanje za pridobivanje
biračkog tijela čini paradoksalnim. Učinak negativne glasovne težine također
narušava jednakost izgleda za uspjeh glasova.
Vladajuća koalicija (CDU-CSU i FDP) donosi novelu izbornog zakona, bez
suglasja s opozicijskim strankama, koje upućuju ustavnu tužbu s obrazloženjem
da i novi zakon ne sprječava pojavu
Druga presuda 2012. – Ustavni sud ukida novi zakon, pritom daje
naputak zakonodavcu da izradi takav novi zakon koji neće dopustiti više
od 15 ‘prekobrojnih’ mandata
Novi izborni zakon za izbore 2013.






Presuda Ustavnog suda nalaže da ‘prekobrojni’ mandati
ne smiju narušiti temeljni karakter razmjernih
izbora
Ustavni sud nalaže da ih ne smije biti više od 15
Dogovor stranaka – ako koja stranka dobije ‘prekobrojne’
mandate oni će biti izravnani dodatnim mandatima za ostale
stranke u onom broju koji je potreban da bi se postigla
razmjernost broja mandata prema osvojenim 2. glasovima
(ausgleichmandaten)
U svibnju 2013. donesen novi zakon koji u slučaju
prekobrojnih mandata pojedinih stranaka predviđa
izjednačujuće mandate za ostale parlamentarne stranke
Zakonom se praktički propisuje nefiksni broj zastupnika
Zakonska reforma pogoduje manjim parlamentarnim
strankama koje ne osvajaju direktne mandate
Većinski dio
njemačkih
izbora 2013.

Relativna
većina
prvih
glasova u
izbornim
okruzima u
izborima
2013.
Rezultati njemačkih izbora 2013.
i moguće koalicije
Paradoksalna pobjeda



Najbolji rezultat CDU-CSU
(samo 5 mandata manje od
apsolutne većine) od
vremena kancelara
Adenauera koji je jedini 1957.
ostvario apsolutnu većinu u
Bundestagu
CDU-CSU ostao bez
koalicijskog partnera FDP prvi
puta u povijesti
Mogućnost blokade jer
stranke lijevog centra ne žele
„pomoći” vladi u kojoj će
dominirati CDU-CSU
Izbor Škotskog parlamenta –
uvoz njemačkog modela
TERITORIJALNI ASPEKT
IZBORNIH OKRUGA
Gerrymandering – političko
krojenje izbornih okruga





Ad hoc krojenje izbornih jedinica u smislu da se izborni okruzi
iscrtavaju tako da uključe, a time i proizvedu, pobjedničke
relativne većine
Manipulacija granicama izbornih jedinica koja teži stvoriti
unaprijed određene pobjednike
Naziv prema guverneru Masachussettsa Elbridgeu Gerryju (izbori
1812.)
Temeljna primjena u jednomandatnim izbornim okruzima (SAD,
V. Britanija)
Nakon svakog popisa stanovništva ustavna obveza iscrtavanje
novih granica kako bi okruzi imali jednaki broj stanovnika/birača
u skladu s načelom “jedan čovjek – jedan glas”
Gerrymander 1812.
Gerrymandering u SAD




U 44 od američkih 50 država o granicama izbornih okruga za House of
Representatives odlučuju zakonodavna tijela, a ne nezavisne komisije, iako
granice izbornih okruga za državnu legislaturu većinom određuju nezavisne
komisije
2011. godina usklađivanja granica izbornih okruga s popisom stanovništva
Prijedlog 77 2005.u Californiji da građani na referendumu odluče žele li da
ubuduće granice izbornih okruga definira komisija koju će činiti umirovljeni suci
umjesto zakonodavca – prijedlog odbijen, ali 2008. i 2010. prihvaćeni prijedlozi
da to čini komisija sastavljena od 14 osoba (5 Rep., 5 Dem. i 4 nez.) a odluke
se donose prihvaćanjem od većine iz sve tri sastavnice
U SAD sudovi sankcionirali tehniku gerrymanderinga kao legitimno sredstvo
osiguravanja predstavljenosti manjina (naročito afroameričke i latinoameričke),
iako postoje i novije sudske odluke da je rasno pogodovani gerrymandering
neustavan (Shaw v. Hunt 1995, Vrhovni sud SAD; Hunt v. Cromartie, 1999)
Suvremeni gerrymandering –
primjer



17. kongresni okrug u
Illinoisu (ZEC NA
SKATEBOARDU)
“Bizarna konfiguracija je
tradicionalna
karakteristika političkog
gerrymandera” (sudac
John Paul Stevens, Hunt
v. Cromartie, Vrhovni sud
SAD 1999)
Rezultat međustranačkog
dogovora (koncentracija
glasača pojedine stranke)
Suvremeni gerrymandering – izborni
okrug 320 km uz obalu
Gerrymandering u V.Britaniji – novi Zakon o
parlamentarnim izborima i izbornim okruzima




Nova konzervativno-liberalna vlada donijela novi zakon o
parlamentarnim izborima i izbornim okruzima za House of
Commons – smanjivanje broja zastupnika sa 650 na 600 (+
referendum o sustavu alternativnog glasa)
Službeni razlog – eliminiranje razlike u broju birača tako da
svi okruzi imaju cca 76.000 birača (sada u Walesu oko
56.000, a u Engleskoj 72.000)
neslužbeni – smanjiti za 20 broj sigurnih okruga za
Laburiste, bez obzira što granice predlažu neovisni stručnjaci
Zbog zahtjeva za jednakim brojem birača nemoguće je
poštivati tradicionalne administrativne granice izbornih
okruga
POLITIČKE
POSLJEDICE
IZBORNIH
ZAKONA
Duvergerovi zakoni (1946.)


Izborni sustav odlučno utječe na politički život neke
zemlje posredstvom političkih stranaka (izborni
sustav-stranački sustav-politički sustav)
Tri hipoteze:



Razmjerni izborni sustav potiče višestranački sustav
Dvokružni većinski izborni sustav potiče višestranački
sustav usmjeren prema stvaranju koalicija
Jednokružni većinski izborni sustav potiče stranački
dualizam (blokada uspona trećih stranaka i njihovo
potiskivanje iz političkog života, potpredstavljenost ‘treće’
stranke) – za Duvergera “jedini istinski sociološki zakon”
Političke posljedice izbornih
zakona – Douglas Rae 1967.






Relativna prednost jakih stranaka nad slabijim prisutna u svim
izbornim sustavima nastoji biti većom kod većinskih izbora
(relativne i apsolutne većine) nego kod sustava razmjernog
predstavništva
Većinski izborni sustavi nastoje dati veću prednost najjačoj stranci
nego razmjerni sustavi
Jednokružni većinski izborni sustav uzrokuje dvostranački sustav
Većinski izborni sustavi nastoje uskratiti predstavništvo većeg
broja manjih stranaka nego što to čine razmjerni izborni sustavi
Razmjerni izborni sustavi više su povezani s razmrvljenim
parlamentarnim stranačkim sustavom nego većinski izb. Sustavi
Većinski izborni sustavi nastoje uvećati promjene u potpori birača
strankama kod raspodjele predstavničkih mjesta, a razmjerni
sustavi nemaju takav učinak
Tendencijski učinci izbornih sustava
na makrorazini političkog sustava

Većinski izbori






Dvostranački sustav
Jednostranačka većina u
parlamentu
Jednostranačka vlada
Prevlast vlade nad
parlamentom
Jaka uloga premijera
Većinska demokracija
(Westminsterski model)

Razmjerni izbori





Višestranački sustav
Pravedno političko
predstavništvo
Koalicijska vlada
Približna ravnoteža
između vlade i
parlamenta
Konsenzualna
demokracija
IZBORNI
INŽENJERING
VRSTE IZBORNOG INŽENJERINGA



Mijenjanje izbornog sustava (pretvaranje
glasova u mandate)
Krojenje izbornih okruga (gerrymandering)
Mijenjanje broja zastupnika koji se biraju u
izbornom okrugu (veličina izborne jedinice) tullymandering - nastojanje da se u razmjernom
izbornom sustavu u Irskoj pogoduje vladajućoj
koalicije putem određivanja broja zastupnika
koji se biraju u izbornom okrugu
Novi talijanski izborni zakon kao
par excellence izborni inženjering


Zakon iz 2005. (nekoliko mjeseci prije izbora) uvodi
sustav razmjernog predstavništva s dodatnim
bonusom za relativno najjaču stranku ili koaliciju
(premio di maggioranza) i mijenja raniji mješoviti
većinsko – razmjerni sustav iz 1993. (G. Pasquino –
depersonalizirani razmjerni sustav s većinskim
bonusom)
Vladajuća Berlusconijeva koalicija želi na izborima
2006. maksimalizirati svoj izborni rezultat i umanjiti
očekivanu pobjedu koalicije lijevog centra
HRVATSKI IZBORNI
INŽINJERING 1990-TIH



Promjene izbornog sustava prije svakih
izbora (većinski, različite kombinacije
mješovitog većinsko-razmjernog sustava,
razmjerni sustav)
Posebna izborna jedinica za dijasporu 1995.
(12 zastupnika)
Izborne jedinice za izbor zastupnika 1999.
(gerrymandering u razmjernom izbornom
sustavu)
SUVREMENI HRVATSKI IZBORNI
INŽENJERING

Način izbora zastupnika “dijaspore”
- druge države u Europi sa rezerviranim mjestima u parlamentu za
dijasporu imaju sustav podjele svijeta na izborne okruge, a Hrvatska
izbor putem liste (omogućuje izbor dijaspore iz jedne države)

Način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine
– specifičan oblik većinskog sustava s maksimalnom premijom za
relativnog pobjednika

Prekrajanje granica 10 izbornih jedinica za izbor 140
zastupnika
- omogućeno opredjeljenjem da se u svim izbornim jedinicama
bira jednaki broj zastupnika (14) pa se one moraju “krojiti” kako
bi se broj birača izjednačio u skladu s načelom jednakosti glasa
Kodeks dobre prakse u izbornim
stvarima, Venecijanska komisija, 2002.

Stabilnost izbornog prava – točka 2.b
“Fundamentalni elementi izbornog prava,
naročito sam izborni sustav, članstvo izbornih
komisija i iscrtavanje granica izbornih okruga,
ne bi smjelo biti otvoreno za izmjene manje od
godinu dana prije izbora ili bi trebalo biti
zapisano u ustavu ili na razini višoj od običnog
zakona”
(Code of good practice in electoral matters – Guidelines
and explanatory report, u Electoral law, Council of Europe
Publ.,2008, s. 21)
PRAVNA ZAŠTITA OD IZBORNOG
INŽENJERINGA U HRVATSKOJ



Izborni zakoni kao organski zakoni (većina svih zastupnika za donošenje)
– ovisi o jedinstvu koalicije
Ustavni zakon za provedbu Ustava – čl. 5 propisuje da zakoni kojima se
uređuje izbor zastupnika moraju biti donijeti najkasnije godinu dana prije
redovitih izbora
Ustavni sud – izvješće od 8.12.2010. problematično iz 2 razloga:
 a) tvrdnja da UZPU/10 nije ustavni zakon po pravnoj snazi i
 b) da se rok iz čl. 5 odnosi isključivo na izborne promjene koje
proizlaze iz Promjene Ustava 2010 (što dovodi do apsurda: Zakon o
izborima zastupnika se što se tiče XI. IJ mora uskladiti godinu dana
prije izbora, ali se način izbora za I-X IJ može mijenjati i nakon toga
roka)
ONEMOGUĆAVANJE IZBORNOG
INŽENJERINGA


Konstitucionalizacija izbornog sustava ugraditi temeljna načela izbornog sustava u
ustavni tekst, koji je u pravilu teško mijenjati
bez suglasnosti najvažnijih političkih opcija
(primjeri: Portugal Belgija, Danska, Švedska,
Poljska, Češka, Slovenija)
Izborni zakon – donošenje 2/3 većinom
(primjer Slovenije)
NEPOSREDNI
PREDSJEDNIČKI
IZBORI
Načini izbora šefa države




Izbor od parlamenta
Izbor od određenog izbornog kolegija kojeg
čine članovi parlamenta i zastupnici
regionalnih ili pokrajinskih skupština Njemačka, Italija
Izbor od elektorskog kolegija – kvazineposredni izbori u SAD
Neposredni izbor
Modeli neposrednog izbora




Dvokružni većinski sustav, nužno 50% + 1 glas u
prvom krugu (sve europske države, ali trend i u
Latin.Americi –Brazil, Kolumbija, Ekvador, Nikaragva,
Urugvaj), u 2. krugu relativna većina
Kvalificirana relativna većina u 1. krugu (npr.
45% u Argentini ili 40% s najmanje 10% prednosti nad
drugim natjecateljem)
Relativna većina (Venecuela)
Apsolutna većina, a ako je nema nijedan kandidat
parlament bira između 3 s najviše glasova (Bolivija)
Neposredni izbor predsjednika



Weimarski ustav 1919. prvi predviđa neposredni
izbor predsjednika
Nakon 2.svj.rata trend započinje s Ustavom V.
francuske republike - ustavni amandman iz 1962.
Danas u Europi neposredan izbor: Austrija,
Bugarska, Cipar, Finska, Francuska, Island, Irska,
Litva, Poljska, Portugal, Rumunjska, Crna Gora
Slovačka,Slovenija, Češka, Makedonija, Srbija,
Hrvatska, Ukrajina, Rusija
Francuski model




Neposredan izbor od 1962.
Izvorno 7 god. bez ograničenja, sada 5 god. s
ograničenjem na dva mandata
Dvokružni većinski sustav
Specifičan model kandidiranja:



500 potpisa potpore gradonačelnika i drugih lokalnih dužnosnika i
to iz najmanje 30 okruga i ne više od 50 iz pojedinog okruga
Nastoji se spriječiti kandidiranje manjih stranaka
Usmjereno protiv radikalno desnog Nacionalnog fronta, jer
dužnosnici ne žele javno dati potporu čelniku te stranke u
kandidaturi
Problematični izbori 2002.


Tradicionalno u 2. krug ulaze predstavnici ljevice
(socijalisti) i desnog centra
Na izborima 2002. tri kandidata s nevelikom
razlikom u 1. krugu:





Jacques Chirac (Okupljanje za Republiku) 19,88%
Jean-Marie Le Pen (Nacionalni front) 16,86%
Lionel Jospin (Socijalistička stranka) 16,18%
U 2. krugu Chirac osvaja 82% glasova
Primjer ističu u SAD kao mogućnost da ekstremni
kandidat uđe u 2. krug
AMERIČKI PREDSJEDNIČKI IZBORI
2012. I ELEKTORSKI KOLEGIJ
Povijesni izvori elektorskog
kolegija
•
•
•
•
•
‘očevi utemeljitelji’ američkog Ustava žele odvojeni
izbor predsjednika od Kongresa (sprječavanje korupcije
predstavničkog tijela)
Ne prihvaća se neposredni izbor (nejednakost država,
nejednakost biračkog prava, ogromnost teritorija,
predemokratično rješenje)
Rješenje: izbor od nekog drugog tijela izvan Kongresa,
elektorski kolegij kao tijelo za jednokratnu uporabu,
omjer državnih elektora kao kompromis dva načela
predstavništva: većinskog i razmjernog – broj elektora
jednak broju članova Kongresa
Elektori zamišljeni kao neovisne osobe koje prema
vlastitom uvjerenju glasuju za kandidate
Povijesni razvitak
elektorskog kolegija
•
•
•
•
•
•
Nakon Washingtona dvostranačko natjecanje
Postepeni prelazak na izbor elektora od strane naroda, a
ne više državnih zakonodavnih tijela
Prihvaćanje ‘unit rule’: onaj kandidat koji dobije najveći
broj glasova u državi dobiva sve njene elektorske glasove
Elektori postaju puka transmisija stranačke volje
Dvostranačke omogućuje da u pravilu jedan kandidat
ostvari većinu elektorskih glasova pa je nepotrebna
rezervna procedura glasovanja u Predstavničkom domu
glasovanjem državnih delegacija (osim 1800. i 1824.)
Jedina amandmanska promjena: odvojeno glasovanje za
predsjednika i potpredsjednika
Elektorski kolegij i izbor
predsjednika
•
•
•
538 elektorskih glasova (odgovara ukupnom
broju članova Kongresa 435 + 100 + 3 glasa
za Okrug Columbia)
Pobjedniku potrebna apsolutna većina (270)
Ukoliko nijedan kandidat nema apsolutnu
većinu elektorskih glasova izbor između tri
kandidata s najvećim brojem glasova vrši
Predstavnički dom ali se glasuje putem država
i za izbor potrebna većina državnih delegacija
(provedeno 1800. i 1824.)
Suvremene značajke izbora
američkog predsjednika
•
•
•
•
Elektorski kolegij nema alternative (neposredni izbor
glasovanjem naroda) zbog protivljenja malih država
Ne postoji ustavno pravo američkih građana
da glasaju za predsjednika (sve počiva na
zakonima pojedinih država) – za predsjednika ne
mogu glasovati američki građani u Portoriku
Zbog pravila da svi elektorski glasovi u državi
idu pobjedniku moguće da elektorski pobjednik
ostvari manje glasova birača (slučaj 2000. Bush –
Gore, Bush osvaja 271, a Gore 266 elektorskih
glasova, Gore dobiva 500.000 glasova birača više)
Pojava trećeg snažnog kandidata mogla bi
onemogućiti da bilo koji kandidat osvoji apsolutnu
većinu glasova
BROJ ELEKTORSKIH GLASOVA PO DRŽAVAMA porast i pad broja elektora pojedinih država nakon
popisa stanovništva 2010.
SAVEZNE DRŽAVE I ELEKTORSKI GLASOVI 2008.
Obama 365
McKain 173
69,297,997 glasova 59,597,520 glasova
Promjenjive države

Presudna uloga ‘swing states’ (država koje nisu u pravilu
‘demokratske’ ili ‘republikanske’ već mali postotak birača može
državu usmjeriti na jednu ili drugu stranu)
ELEKTORSKI KOLEGIJ I IZBORI 2012.
Međudržavni ugovor o nacionalnom
narodnom glasovanju
•
•
•
National Popular Vote Interstate Compact (NPVIC)
je sporazum između američkih saveznih država
kojim se žele zamijeniti sadašnja pravila u svezi
elektorskog kolegija s ciljem da se za predsjednika
izabere kandidat koji je dobio najviše glasova
građana SAD
Do kolovoza 2011. sporazumu pristupilo 8 država +
DC, s ukupno 132 elektorska glasa (24,5% od
ukupnog broja), odnosno 49% od 270 potrebnih za
većinu
Kada će dovoljan broj država (s najmanje 270
elektora) potpisati ugovor svi njihovi glasovi bit će
dodijeljeni predsjedničkom kandidatu koji će dobiti
najviše glasova građana u SAD
Države koje su
prihvatile
sporazum o
izboru kandidata
s najvećim brojem
glasova u SAD
Zeleno – države koje
su prihvatile
sporazum
Žuto – u
zakonodavnom
postupku
Sivo – države koje
nisu prihvatile
sporazum
HRVATSKI
IZBORNI
SUSTAVI
Hrvatski izborni sustavi






Izbor predsjednika Republike
Izbor zastupnika u Hrvatski sabor
Izbor zastupnika RH u EU parlament
Izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i
župana
Izbor članova predstavničkih tijela u
općinama, gradovima i županijama
Izbor članova mjesnih odbora i gradskih
četvrti
Izborni sustav za izbor
predsjednika Republike




Čl. 95 Ustava RH - neposredan izbor na 5
godina - u pravilu nema preklapanja s
parlamentarnim izborima
Zakon o izboru predsjednika RH
Aktivno i pasivno biračko pravo izjednačeno
Izbore raspisuje Vlada RH


redoviti najmanje 30, najviše 60 dana prije
isteka mandata
Izvanredni (u roku 60 dana od prestanka
obavljanja predsjedničke dužnosti)
Izborni sustav za izbor
predsjednika Republike II.



Izbor apsolutnom većinom birača koji su glasovali u prvom
krugu, u 2. krugu dva kandidata s najvećim brojem
glasova iz prvog kruga a izabran je kandidat s najvećim
brojem glasova birača
U slučaju jednakog broja glasova izbori se ponavljaju
Slučaj smrti kandidata
 Prije izbora – stranka predlaže novog kandidata
 Nakon prvog kruga – ako nitko nema većinu ponavlja se
cijeli izborni postupak
Izborni sustav za izbor
predsjednika Republike III.

Kandidiranje: čl. 7-10. Zakona
 Prijedlog političkih stranaka ili birača pojedinačno ili
skupno
 Jedna ili više stranaka zajedno
 Temeljem statuta stranke ili odluke temeljene na
statutu
 Najmanje 10.000 prikupljenih potpisa birača za sve
kandidate (stranačke i nezavisne) – neki analitičari
smatraju premalim brojem
 Prijedlozi kandidata moraju biti dostavljeni Izbornom
povjerenstvu RH najkasnije u roku 12 dana od dana
raspisivanja izbora
Izborni sustav za izbor
predsjednika Republike IV.



Oblikovanje i objavljivanje liste kandidata: čl. 11. i 12. Zakona
 U roku 48 sati
 Dostava diplomatsko-konzularnim predstavništvima
 Podaci o kandidatima
Izborna promidžba: čl. 13. i 14. Zakona
 Od objave liste kandidata do 24 sata prije izbora
 Jednaki uvjeti za iznašanje i obrazlaganje izbornih programa
 Posebna obveza HRT-a
 Ostali mediji
Naknada troškova: čl. 16. Zakona – kandidat koji dobije najmanje 10%
glasova
Izbori za Hrvatski sabor
(Zastupnički dom do 2000.)

Brojne promjene izbornog sustava




1990. dvokružni većinski izborni sustav
1992. mješoviti većinsko-razmjerni sustav (60 zastupnika
u jednomandatnim izbornim jedinicama + 60 zastupnika
razmjerno na razini države po D’Hondtovu sustavu)
1995. mješoviti većinsko-razmjerni sustav (28 zastupnika
u jednomandatnim izbornim jedinicama + 80 zastupnika
razmjerno na razini države po D’Hondtovu sustavu)
1999. razmjerni sustav s 10 izbornih jedinica + 11.
izborna jedinica za građane izvan RH + 8 zastupnika
nacionalnih manjina (jednokružni većinski izborni sustav)
Trendovi promjene
izbornog zakonodavstva
Izborni inženjering stranke na vlasti:







od većinskog prema razmjernom izbornom sustavu,
poticanje opozicije da nastupa samostalno, a ne u
koaliciji,
korištenje proizvedene većine,
korištenje mandata “dijaspore”,
ograničavanja zastupljenosti manjina,
krojenje izbornih jedinica,
utvrđivanje rezultata.
Izborni zakon 1999.
Radna skupina predlaže temeljna načela novog
izbornog zakona
Politički ciljevi:






povećati pravednost distribucije mandata,
smanjiti broj stranaka u parlamentu,
smanjiti broj mandata dijaspore,
regionalizirati politički/izborni proces,
osigurati političku učinkovitost,
osigurati stabilnost izbornih institucija.
103
Izborni zakon iz 1999.






U 10 izbornih jedinica bira se po 14 zastupnika
Izborne jedinice određuje Zakon o izbornim jedinicama
za izbor zastupnika u Hrvatski sabor
Razmjeran sustav izbora – D’Hondtova metoda
Izborni prag (prohibitivna klauzula) – 5%
Birači s prebivalištem izvan RH – posebna lista –
nefiksna kvota
Nacionalne manjine (8 zastupnika – sustav relativne
većine)
Zastupnički izbori – izborne jedinice
IZBORNE
JEDINICE
GRAD
ZAGREB –
podjela grada
na četiri
izborne jedinice
Zastupnički izbori


Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN
116/99, 109/00, 53/03, 69/03)
Biračko pravo – čl. 4.



Državljani s navršenih 18 godina
Izjednačeno aktivno i pasivno biračko pravo
Zastupnički mandat – čl. 2.



4 godine (čl. 72. URH)
Ograničena mogućnost produljenja (čl. 76, 17. i 100
URH)
Neobvezujući i neopoziv mandat (čl. 74. st. 1. URH)
Zastupnički izbori




Raspisivanje izbora: čl. 5. (čl. 97. URH)


Prestanak mandata (čl. 10)
Inkompatibilitet (čl. 9)
Institut mirovanja (čl. 9. i 13.)
Predsjednik Republike
Kandidiranje: čl. 19-25.



Političke stranke (samostalno ili koalicijska lista) te birači (uz
uvjet najmanje 500 potpisa birača)
Na način predviđen statutom ili statutarnom odlukom
Prijedlozi lista moraju prispjeti Državnom izbornom
povjerenstvu u roku 14 dana od raspisivanja izbora (čl. 21.
st. 1)
Zastupnički izbori

Oblikovanje i objavljivanje liste – čl. 22.




Državno izborno povjerenstvo prihvaća i objavljuje sve
pravovaljano prijavljene liste u roku od 48 sati
Objava zbirnih lista
Dostava diplomatsko-konzularnim predstavništvima
Izborna promidžba i izborna šutnja – čl. 26-28.




Izborna promidžba dopuštena od dana objave zbirnih lista
izbornih jedinica do 24 sata prije izbora
Jednaki uvjeti u iznošenju i obrazlaganju izbornih programa
Obveza svih sredstava javnog priopćavanja
Pravila o postupanju elektronskih medija s nacionalnom
koncesijom u RH tijekom izborne promidžbe
Zastupnički izbori



Troškovi izborne promidžbe i pravo na naknadu – čl. 29-34.
 Političke stranke, kandidati nacionalnih manjina te nositelji
neovisnih lista
 Obveza objavljivanja namjeravanog utroška vlastitih
sredstava
 Visinu naknade troškova određuje Vlada RH
 Isplata iz državnog proračuna
Izborna povjerenstva – čl. 44-61.
 Državno izborno povjerenstvo
 Izborna povjerenstva izbornih jedinica
 Općinska i gradska izborna povjerenstva
 Birački odbori
Etičko povjerenstvo i nadzor nevladinih udruga – čl. 90-94.
Zastupnički izbori

Zaštita izbornog prava – čl. 83-89.
 Ustavni sud RH




Prigovor Državnom izbornom povjerenstvu u roku
od 48 sati
Državno izborno povjerenstvo donosi rješenje u
daljnjem roku od 48 sati
Žalba Ustavnom sudu RH u roku od 48 sati od
dostave rješenja koje se pobija – izborni spor
Ustavni sud RH donosi odluku o žalbi u roku od 48
sati
Izbori za Hrvatski sabor 2011.
Otvorena pitanja izbornog
sustava









Glasanje hrvatskih državljana bez stalnog prebiv. u
RH,
Izborne jedinice,
Prevelik broj stranaka u Saboru,
Nezavisne liste,
Oblici zastupljenosti nacionalnih manjina,
“Prejeftina” registracija stranaka za izbore,
Velik gubitak glasova ispod izbornog praga,
Financiranje kampanje,
Medijsko, HRT, praćenje izbora.
Izbori za predstavnička tijela
lokalne i regionalne samouprave


Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 44/05)
Biračko pravo – čl. 2.




Državljani s 18 godina
Uvjet prebivališta na području jedinice za čije predstavničko tijelo
se provode izbori
Izjednačeno aktivno i pasivno biračko pravo
Mandat





4 godine
Mogućnost Vlade RH da prijevremeno raspusti predstavničko tijelo
prema čl. 84. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
samoupravi (NN 33/2001)
Neobvezujući i neopozivi mandat (čl. 3. st 2.)
Prijevremeni prestanak (čl. 7)
Inkompatibilitet (čl. 5)
Izbori za predstavnička tijela lokalne i
regionalne samouprave II.

Izbor članova predstavničkih tijela – čl. 2628.




Broj članova pred. tijela utvrđuje se statutom
jedinice, u skladu sa zakonom (neparan broj)
Čl. 28. Zakona o lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) samoupravi (NN 33/2001)
Razmjerni izbori – D’Hondtova metoda
Cijelo područje jedinice lokalne/regionalne čini
jednu izbornu jedinicu
Neposredan izbor općinskih
načelnika, gradonačelnika i župana



Izbor od strane apsolutne većine glasova
birača izašlih na izbore  2. krug dva
kandidata s najvećim brojem glasova,
pobjeđuje kandidat s najviše glasova
Zamjenik se bira zajedno s čelnikom
Razrješenje putem lokalnog referenduma