Transcript Koska_Politicki inzinjering

Politički inžinjering: izbori i izborni
sustavi
POLITIČKA AKADEMIJA NOVO DRUŠTVO
24. – 26. rujna 2010. Hotel Supetrus na Braču
Viktor Koska
Fakultet političkih znanosti
Izbori
Različiti institucionalni postupci i sredstva
uspostave predstavničkih političkih tijela i
postavljanja pojedinaca na javne položaje.
1. Izborno pravo
2. Izborna administracija
3. Izborni sustav
Strategije oblikovanja biračkih
preferencija (Dunleavy, 1991.)
 Kad je stranka u vlasti:
- stranački društveni inženjering
- relativni status grupe
- upravljanje kontekstom
- institucionalna manipulacija

Kad stranka nije u vlasti:
-
korištenje društvenih napetosti
zajednička institucionalna manipulacija
nametanja dnevnog reda
-
Reguliranje biračkog prava



Pravo glasa žena
Pravo glasa manjina
Pravo glasa dijaspore
Izborni dizajn (inžinjering)



Oblik institucionalno-političkog dizajna kojim se
oblikuju normativna i institucionalna izborna pravila,
poglavito izborni sustav, tako da postižu određene
političke ciljeve i ispunjavaju određene političke
funkcije (Kasapović)
U okviru izbornog inžinjeringa, izborni sustav se
promatra kao “najmanipulativnije sredstvo politike”
(Sartori)
Izborni inižnjering vs. krivotvorenje izbora
Vrste izbornog sustava
–
Izborni sustavi se dijele na:
–
većinske – načelo većine
razmjerne – načelo predstavništva
–
Zasebni kriteriji vrednovanja oba sustava
Umjetna većina
Razmjerna predstavljenost
Elementi izbornog sustava
–
–
–
–
veličina izborne jedinice (magnituda)
izborni prag (zakonski)
metoda preračunavanja glasova u mandate
podjela na izborne okruge
Veličina izborne jedinice



element stranačkog sustava s najvećim
redukcijskim i disproporcijskim učinkom
Mehanički i psihološki činitelj
Veličina izborne jedinice – prirodni izborni
prag
Metode pretvaranja glasova u mandate

Metode izbornog broja

Metode najvećeg broja
D’Hontova Metoda
A
B
C
D
E
1
3800 (1)
2500 (2)
2000 (3) 1100 (7) 600
2
1900 (4)
1250 (6)
1000 (8)
550
3
1267 (5)
833 (10)
4
950 (9)
5
760
_________________________________________________________
Mandati 4
3
2
1
•
•
Tehnički jednostavna: raspodjela svih
mandata
Favorizira velike stranke
Adamsova metoda
A
B
C
D
E
0
0 (1)
0 (2)
0 (3)
0 (4)
0 (5)
1
3800 (6)
2500 (7)
2000 (8)
1100
600
2
1900 (9)
1250
1000
3
1267 (10)
_____________________________________________________
Mandati 4
2
2
1
1

Ekstremno favorizira male stranke
Droopova Kvota G:(M+1)
Dq = 10 000 : (10+1) = 909
______________________________
A
3800 : 909 = 4,2
4
B
2500 : 909 = 2,8 + 13
C
2000 : 909 = 2,2
2
D
1100 : 909 = 1,2
1
E
600 : 909 = 0,7
0
_______________________________
Mandati:
9 + 1=10
Podjela na izborne okruge
Gerrymandaring – političko manipuliranje u
postupku podjele zemlje na izborne okruge,
poglavito u većinskim izborima.
E. Gerry (1744-1814) guverner savezne države
Massachusetts.
1812. Izbori za članove Senata
Massachusettsa (Republikanski demokrati:
50164 glasova = 29 mjesta, Federalisti:
51766 glasova = 11 mjesta)
Tendencijski učinci izbornog sustava
na stranački sustav
MAKRORAZINA




određuje tip stranačkog
sustava
određuje tip vlada
određuje odnos vlade i
parlamenta
određuje tip demokracije

MIKRORAZINA

određuje tip stranke
određuje tipove stranačkih
frakcija
određuje načine koaliranja
određuje tip javnog
mnijenja
određuje motive glasovanja




Autori:






Maurice Duverger
Douglas W. Rae
William H. Riker
Giovanni Sartori
Arend Lijphart
Dieter Nohlen
Izborni zakon konstitutivnih izbora
1990.





veliki broj izbornih jedinica (116),
pravilo većine, dva kruga, prag 1. kruga 7%
proizvedene većina mandata
politički sukob ZA i PROTIV, bipolarnost
teritorijalna predstavljenost manjina
Izborni zakon iz 1992.







Segmentirani, “rovovski” izbori
Većinski segment: 60 jednomandatnih okruga – izbor
jednostavnom (relativnom) većinom
At-large izborni okrug 60 mandata
Zakonski izborni prag od 3%
Krute kandidacijske liste pojedinačnih stranaka,
koalicija stranaka ili skupine birača
Pojedinačno glasovanje
D’Hontova metoda preračunavanja glasova u
mandate
Podjela na izborne okruge na izborima
1992.
60 jednomandatnih izbornih okruga
Velika odstupanja od načela jednakog predstavništva
Izborna
jedinica
I. Valpovo
Broj
upisanih
birača
30872
Broj glasača %
28303
91.2
XLIV. Split 2 109697
81869
74,6
XXV. Glina
15571
23,4
61377
Strategija Gerrymandareinga




Prema pravnom statusu
Prema nacionalnom sastavu stanovništva
Prema socijalnom sastavu stanovništva
Prema rezultatima prethodnih izbora
Preračunavanje glasova u mandate
Rezultati većinskog segmenta:
HDZ = 54, HSLS 1, Dalmatinska akcija = 4, nezavisni
kandidant 1, SDP = 0
Razmjerni: Prohibitivna klauzula plus D’Hontova
metoda eliminiranje manjih stranaka iz
parlamenta; nepovoljna za srednje stranke.
Glasovna težina mandata:
HDZ = 37949, HSLS = 38863, HSP = 37200
SDP = 48473, HNS = 44053
Promjene izbornog zakona 1995.




Zadržan “rovovski” izborni sustav: razmjerni 80
(D’Hontova metoda), većinski 28 mandata
Viša i diferencirana prohibitivna klauzula: 5% za
jednu stranku, 8% za koaliciju dvaju stranaka i 11%
za koaliciju triju i više stranaka
Posebna izborna jedinica za dijasporu: 12
zastupničkih mandata
Tri zastupnika srpske nacionalne manjine
Izborni zakon 1999.






Razmjerni izbori u 10 izbornih jedinica po 14
mandata (370 000 birača u prosjeku)
Krute kandidacijske liste
Prohibitivna klauzula od 5%
D’Hontova metoda
“Ne-fiksna kvota za dijasporu”
Smanjenje zajamčenih mandata nacionalnih
manjina na ukupno 5
Demokratski deficiti hrvatskog
izbornog zakonodavstva tijekom 90tih





Posebno pravo dijaspore
Politički inžinjering u krojenju izbornih
jedinica
Institucija nositelja liste
Institut “mirovanja mandata” i mehanizam
zamjene kandidata
Nemogućnost transparentnog nadgledanja
izbora