Transcript 18. Zorica Lazic - Lecenje i kontrola bronhijalne astme
Slide 1
Prof. dr Zorica Lazić
Fakultet medicinskih nauka, Univerzitet u Kragujevcu
Klinika za pulmologiju,Klinički centar,Kragujevac
Slide 2
Karakteristike astme
Hronična inflamacija disajnih puteva
Hiperreaktivnost disajnih puteva
Reverzibilna opstrukcija
Ponavljene
epizode vizinga, osećaja
nedostatka vazduha, teskobe u grudima
i kašalj
Slide 3
Simptomi
Smanjiti simptome
Bronhijalna
Hiperreaktivnost
Prevenirati simptome
Prvenirati napade
Trajna
opstrukcija
Prevenirati simptome
Prvenirati napade
Prevenirati
remodelovanje
Slide 4
GINA
Uvodjenje antiasmatskih lekova
velika
upotreba
SABA
IKS 1972
Beklometazon
dipropionat
salbutamol 1968
1975
1980
isoprenalin 1940
Potpuna
kontrola
povećanje
upotrebe IKS
fiksna
kombinacija
IKS/LABA
Anti-IgE
Anti IL-4,5
1985
2004
1997
1990
1995
LABA
bronhospazam
inflamacija
LTRA
Novi IKS
remodelovanje
Slide 5
Inflamacija u astmi
Akutna inflamacija
Steroidni
odgovor
Simptomi
Koncept
Minimalne
Perzistentne
inflamacije
Hronična inflamacija
Strukturne promene
Vreme
Steroidi to mogu
sprečiti
Slide 6
Simptomi
astme
Kontrolišemo
simptome,
Inflamacija
da
li i inflamaciju
disajnih
puteva ?
Slide 7
Inflamatorni markeri kao terapijski
vodiči (eozinofili u sputumu)
Terapija zasnovana na broju eozinofila u sputumu bila je uspešnija (manje egzacerbacija) u
poređenju sa terapijom koja se bazirala na simptomima i preporukama BTS
Egzacerbacije
120
BTS terapija (n=37)
100
Terapija zasnovana na nalazu
sputuma (n=37)
80
35 vs. 109
p = 0,01
60
40
20
0
0
1
2
3
4
5
6
7
Meseci
Održanja eozinofilia 1-3% sa najmanjom dozom antiiinflamatornog leka
< 1% prekid terapije; >3% veće doze antiinflamatornog leka
Steroidi per os 24 vs. 73 (p = 0,008)
Hospitalizacija zbog egzacerbacije (1 vs. 6; p = 0,047)
8
9
10
11 12
Green RH et al Lancet 2002;360:1715–1721.
Slide 8
Prekidanje akutnog napada
β2 agonisti kratkog dejstva
Inhalacioni kortikosteroidi (IKS)
Antileukotrijeni (LTRA)
Dugo delujući β2 agonisti (LABA)
Sporooslobađajući teofilin
Oralni kortikosteroid (najniža doza)
Anti-IgE
Prevencija novih napada
Supresija inflamacije
Slide 9
Cilj lečenja astme je postizanje kontrole
Bez dnevnih simptoma (ili minimalno*)
Bez ograničenja aktivnosti
Bez noćnih simptoma
Bez (ili minimalna) potrebe za lekovima
za otklanjanje simptoma
Normalna funkcija pluća
Bez egzacerbacija
*minimalno = dva puta nedeljno ili ređe
Slide 10
Pokazatelji
Dnevni simptomi
Kontrolisana
(sve od sledećeg)
Nema
(≤ 2x nedeljno)
Delimično
kontrolisana
(jedan od pokazatelja u
bilo kojoj nedelji)
> 2 x nedeljno
Ograničena aktivnost
Nema
Neka
Noćni simptomi
/buđenje
Nema
Neki
Potreba za lekovima
za otklanjanje
simptoma
/hitno lečenje
Plućna funkcija
(PEF ili FEV1)
Egzacerbacije
Nema
(≤ 2x nedeljno)
Normalna
Nekontrolisana
> 2 x nedeljno
Tri ili više
pokazatelja
delimično
kontrolisane
astme u toku
bilo koje nedelje
<80% predviđenog ili
najbolje lične
(ako se zna)
Nema
Jedna ili više/
godišnje
Bilo koje nedelje ‡
Slide 11
Smanjiti
Korak 1
Korak 2
Stepenast pristup
Korak 3
Povećati
Korak 4
Korak 5
Edukacija
Po potrebi brzodelujući β2-agonist
Opcije lekova
za kontrolu
Po potrebi brzodelujući β2-agonist
Dodati jedan
ili više
Dodati jedan
ili oba
Niska doza IKS
Niska doza IKS plus
dugodelujući
β2-agonist
Srednja ili visoka
doza IKS plus
dugodelujući
β2-agonist
Oralni kortikosteroid
(najniža doza)
Modifikatori
leukotriena**
Srednja ili visoka
doza IKS
Modifikatori
leukotriena
Lečenje sa
Anti-IgE
Niska doza IKS plus
modifikator
leukotriena
Sporooslobađajući
teofilin
Izaberi jedan
Izaberi jednu
Niska doza IKS plus
sporooslobađajući
teofilin
Slide 12
u Astmi
Zlatni standard
Slide 13
Suprimiraju inflamatorni odgovor
◦ Smanjuju infiltraciju i aktivnost inflamatornih ćelija
◦ Smanjuju edem mukoze disajnih puteva
◦ Smanjuju sintezu i oslobadjanje inflamatornih medijatora
Suprimiranjem inflamacije redukuju BHR
Slide 14
Rezistencija kod pušača sa astmom
Kortikosteroidi - supresija inflamacije
Inflamatorni stumulusi
Duvanski dim
Kortikosteroidi
Oksidativni stres
Nepušači
Peroxynitrite
GR
NF-B
NF-B
HDAC2
acetilacija
histona
GM-CSF
IL-8
eotaxin
HDAC2
acetilacija histona
Steroidni
odgovor
acetilacija histona
rezistencija
na steroide
GM-CSF
GM-CSF
IL-8
IL-8
eotaxin
eotaxin
Pušači
Slide 15
Efekti kortikosteroida u astmi
• Redukuju težinu simptoma astme
• Popravljaju plućnu funkciju
• Redukuju primenu SABA
• Redukuju egzacerbacije/ hospitalizacije/ mortalitet
• Usporavaju pogoršanje plućne funkcije
• Mogu prevenirati remodelovanje disajnih puteva
• Popravljaju kvalitet života
Slide 16
Lekovi za kontrolu astme
100%
Bez
noćnih
simptoma
Bez primene SABA
PEF
% poboljšanje
FEV1
BHR
…….Egzacerbacije……
Stalna potreba za korišćenjem lekova za brzo otklanjanje
simptoma je znak da inflamacija nije pod kontrolom
Dani
Nedelje
Meseci
Godine
Slide 17
ERS/ATS Joint Course on Basics in Asthma – Oslo June 8-10 2005
IKS smanju smrtnost u astmi
Rate ratio for death
from asthma
2.5
2.0
1.5
1.0
Stepen smrtnosti zbog
astme bio je 2.25 puta
viši ukoliko IKS nisu
korišćeni.
Stepen smrtnosti smanivao
se za 21% sa svakim
dodatnim kanisteron IKS
upotrebljenim tokom godine
0.5
Redovna
0.0 primena redukuje
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
rizik
4 puta
10 11 12
No. of canisters of inhaled
corticosteroids per year
Suissa S et al., N Engl J Med 2000;343:332-336
Slide 18
Manje od 50% pacijenata
koristi inhalacione
kortikosteroide.
*IKS – Inhalacioni kortikosteroidi
Slide 19
Slide 20
Slide 21
Saopštena incidenca (%)
Razlozi da bolesnici sami promene
ili prekinu terapiju
50
45%
40
30
21%
20
18%
13%
9%
10
0
Prestanak
tegoba
Osetili
neželjene
efekte
Zabrinutost
zbog
mogućuh
neželjenih
efekata
Lek je bio
previše skup
Lek nezgodan
za uzimanje
Since being diagnosed with asthma, have you ever switched from one asthma medication to another or discontinued an asthma
medication because…? Base: Currently or Has Ever Used Asthma Medication (Patients)
Slide 22
Inflamacija disajnih puteva perzistira uprkos primene IKS
p<0.01
Klinička studija 74 bolesnika
20,000
10,000
p<0.001
p<0.001
p<0.01
Eozinofili
103/g
sputum
1,000
100
10
1
Kontrolna
IKS
grupa
mala doza
(n=10)
IKS
visoka
doza
(n=15)
Blaga i srednje teška
OKS
(n=10)
OKS ± IKS
(n=7)
teška astma
Louis R et al Am J Respir Crit Care Med 2000;161:9-16.
Slide 23
Zašto se inflamacija održava i pored primene
IKS?
Slide 24
Steroid-senzitivni
medijatori
(npr. citokini)
Cisteinil leukotrijeni
LTRA
Blokada
efekta
leukotrijena
IKS
Inhibicija
steroidsenzitivnih
medijatora
The slide represents an artistic rendition.
Adapted from Diamant Z, Sampson AP Clin Exp Allergy 1999;29:1449–1453; Barnes PJ Am J Respir Crit Care Med 1996;154:S21–S27;
Claesson H-E, Dahlén S-E J Intern Med 1999;245:205–227; Price DB et al Thorax 2003;58:211–216.
Slide 25
Smanjiti
Korak 1
Korak 2
Stepenast pristup
Korak 3
Povećati
Korak 4
Korak 5
Edukacija
Po potrebi brzodelujući β2-agonist
Opcije lekova
za kontrolu
Po potrebi brzodelujući β2-agonist
Dodati jedan
ili više
Dodati jedan
ili oba
Niska doza IKS
Niska doza IKS plus
dugodelujući
β2-agonist
Srednja ili visoka
doza IKS plus
dugodelujući
β2-agonist
Oralni kortikosteroid
(najniža doza)
Modifikatori
leukotriena**
Srednja ili visoka
doza IKS
Modifikatori
leukotriena
Lečenje sa
Anti-IgE
Niska doza IKS plus
modifikator
leukotriena
Sporooslobađajući
teofilin
Izaberi jedan
Izaberi jednu
Niska doza IKS plus
sporooslobađajući
teofilin
Slide 26
Lečenje za postizanje kontrole
astme
Korak 3 – Lek za otklanjanje simptoma
plus jedan ili dva za kontrolu
Za odrasle i adolescente, primeniti nisku dozu
inhalacionih kortikosteroida sa inhalacionim
dugodelujućim β2-agonistom u fiksnoj kombinaciji
ili odvojene komponente (Kategorija A)
Inhalacija dugodelujućeg β2-agonista se ne sme
koristiti kao monoterapija
Slide 27
Kombinacija IKS + LABA
Kortikosteroid
β2-agonist
β2-adrenoreceptor
Glukokortikoidni
receptor
Antiinflamacijski efekat
+
+
Bronhodilatacija
Fiksna kombinacija ICS+LABA deluje efikasnije nego
istovremena primena pojedinačnih lekova koji čine tu
fiksnu kombinaciju (ev.A).
Slide 28
Slide 29
Postepeno povećanje IKS
SABA po potrebi
OKS
Dodatna terapija
Inhalacioni
kortikosteroidi
Niske
Umerene
Visoke
Brzo delujući bronhodilatator SABA po potrebi
Faktori okruženja
Edukacija, Akcioni plan, praćenje
Intermitentna
Laka
Umerena
Teška
Vrlo teška
Slide 30
OKS
fiksna kombinacija IKS/formoterol
i za kontrolu i za otklanjanje simptoma
SMART
MART
Dodatna terapija
Inhalacioni
kortikosteroidi
Niske
Brzo delujući bronhodilatator SABA p.p.
Umerene
Visoke
SABA ili ICS/formoterol p.p.
Faktori okruženja
Edukacija, Akcioni plan, praćenje
Intermitentna
Laka
Umerena
Teška
Vrlo teška
Slide 31
Preporuka
SABA umesto fiksne kombinacije IKS/LABA kao reliever
se preporučuje kod bolesnika sa blagom astmom koji su
na monoterapiji IKS.
Kod bolesnika starijih od 12 godina sa umereno teškom
astmom koja je nekontrolisana primenom fiksne
kombinacije IKS/LABA , preporučuje se primena fiksne
kombinacije budesonid/formoterol kao lek za otklanjanje
simptoma u istoj dozi koja se primenjuje za postizanje
kontrole
Slide 32
’09.
Inhalator u kome se nalazi kombinacija formoterola i
budesonida može da se koristi i za brzo olakšanje
disanja i za kontrolisanje bolesti.
Pokazano je da ovo rezultira redukcijom
egzacerbacija i poboljšanjem kontrole
astme odraslih i adolescenta malim
dozama lekova. (DOKAZ A)
Slide 33
Loša
kontrola
Vizing
Dispneja
Kašalj
Upotreba SABA
FEV1
PEF
varijabilnost
Dobra
kontrola
Slide 34
Slide 35
Kontrola astme nije zadovoljavajuća
Eur Resp Rev 2012
Patients
with
poorly
controlled
asthma
Patients
with wellcontrolled
asthma
Slide 36
58% ima noćna buđenja najmanje jednom
nedeljno
70% ima nedostatak daha više nego 3–6 puta
nedeljno
80% koristi lekove za otklanjanje simptoma
najmanje 2–3 puta nedeljno
Desfougeres JL et al. Accepted. ERS 2007
Slide 37
9 od 10 pacijenata veruje da je normalno
što im astma ometa svakodnevni život
Bellamy D et al. Prim Care Respir J, 2005; 14: 252-258
Slide 38
Gde je problem?
Neadekvatna
promena terapije.
Loša saradnja
Pogrešna dijagnoza
Neredovna kontrola
Neadekvatna procena
Slide 39
u
u
Varijabilan
Većina inhalatora ne stiže do malih
disajnih puteva
Slide 40
Mali disajni putevi značajni
u patogenezi astme
< 2mm
Teško se procenjuju
Slide 41
Karakteristike
aerosola
Karakteristike
pacijenata
Inhalacioni manevar
Inspirijumski volumen
inspirijumski protok
Zadržan dah
Veličina čestica
Gustina
Lipofilnost
Higroskopnost
Težina bolesti
Vrsta inhalatora
Slide 42
Veličina čestica:
Ukupna plućna depozicija:
Depozicija u malim dis. put.:
6µm
3µm
1.5µm
46%
51%
56.3%
24.6%
34.3%
43.9%
1. Leach CL et al. Chest 2002;122:510-516.
2. Newman S et al. Respir Med 2006;100:375-384.
3. Usmani OS et al. Am J Respir Crit Care Med 2005;172:1497-504.
Slide 43
MMAD (µm)
3
ITW - Dutch Task Inhalation Technology Working group
(Adapted from Newhouse MT. J aërosol Med 1998; 11: S122)
Slide 44
MMAD (µm)
3
2
ITW - Dutch Task Inhalation Technology Working group
(Adapted from Newhouse MT. J aërosol Med 1998; 11: S122)
Slide 45
MMAD (µm)
3
2
1.5
ITW - Dutch Task Inhalation Technology Working group
(Adapted from Newhouse MT. J aërosol Med 1998; 11: S122)
Slide 46
generacije
0
1
Alveole
Vaskularni endotel
Vaskularni glatki mišići
Epitel disajnih puteva
Inflamatorne ćelije
2
3
4
5
15
23
Adcock I.M. et al; Am J Respir Crit Care Med 1996;154:771-82
Courtesy ITW – Dutch Inhalation Technology Working Group
Slide 47
Generacije
Glatki mišići disajnih
puteva
Epitelne ćeije
Vaskularni endotel i glatki
mišići
Presinaptički završeci
Inflamatorne ćelije (eoz,
limfocit, mastociti
makrofagi)
0
1
2
3
4
5
15
23
ITW - Dutch Task Inhalation Technology Working group (Barnes PJ, Nature 1982:299;444)
Slide 48
Proceniti kontrolu astme
Lečiti do postizanja kontrole
Pratiti radi održavanja kontrole
Proceniti, lečiti i pratiti prema stepenu
kontrole astme, a ne stepenu težine
GINA 2006 (www.ginasthama.org)
Prof. dr Zorica Lazić
Fakultet medicinskih nauka, Univerzitet u Kragujevcu
Klinika za pulmologiju,Klinički centar,Kragujevac
Slide 2
Karakteristike astme
Hronična inflamacija disajnih puteva
Hiperreaktivnost disajnih puteva
Reverzibilna opstrukcija
Ponavljene
epizode vizinga, osećaja
nedostatka vazduha, teskobe u grudima
i kašalj
Slide 3
Simptomi
Smanjiti simptome
Bronhijalna
Hiperreaktivnost
Prevenirati simptome
Prvenirati napade
Trajna
opstrukcija
Prevenirati simptome
Prvenirati napade
Prevenirati
remodelovanje
Slide 4
GINA
Uvodjenje antiasmatskih lekova
velika
upotreba
SABA
IKS 1972
Beklometazon
dipropionat
salbutamol 1968
1975
1980
isoprenalin 1940
Potpuna
kontrola
povećanje
upotrebe IKS
fiksna
kombinacija
IKS/LABA
Anti-IgE
Anti IL-4,5
1985
2004
1997
1990
1995
LABA
bronhospazam
inflamacija
LTRA
Novi IKS
remodelovanje
Slide 5
Inflamacija u astmi
Akutna inflamacija
Steroidni
odgovor
Simptomi
Koncept
Minimalne
Perzistentne
inflamacije
Hronična inflamacija
Strukturne promene
Vreme
Steroidi to mogu
sprečiti
Slide 6
Simptomi
astme
Kontrolišemo
simptome,
Inflamacija
da
li i inflamaciju
disajnih
puteva ?
Slide 7
Inflamatorni markeri kao terapijski
vodiči (eozinofili u sputumu)
Terapija zasnovana na broju eozinofila u sputumu bila je uspešnija (manje egzacerbacija) u
poređenju sa terapijom koja se bazirala na simptomima i preporukama BTS
Egzacerbacije
120
BTS terapija (n=37)
100
Terapija zasnovana na nalazu
sputuma (n=37)
80
35 vs. 109
p = 0,01
60
40
20
0
0
1
2
3
4
5
6
7
Meseci
Održanja eozinofilia 1-3% sa najmanjom dozom antiiinflamatornog leka
< 1% prekid terapije; >3% veće doze antiinflamatornog leka
Steroidi per os 24 vs. 73 (p = 0,008)
Hospitalizacija zbog egzacerbacije (1 vs. 6; p = 0,047)
8
9
10
11 12
Green RH et al Lancet 2002;360:1715–1721.
Slide 8
Prekidanje akutnog napada
β2 agonisti kratkog dejstva
Inhalacioni kortikosteroidi (IKS)
Antileukotrijeni (LTRA)
Dugo delujući β2 agonisti (LABA)
Sporooslobađajući teofilin
Oralni kortikosteroid (najniža doza)
Anti-IgE
Prevencija novih napada
Supresija inflamacije
Slide 9
Cilj lečenja astme je postizanje kontrole
Bez dnevnih simptoma (ili minimalno*)
Bez ograničenja aktivnosti
Bez noćnih simptoma
Bez (ili minimalna) potrebe za lekovima
za otklanjanje simptoma
Normalna funkcija pluća
Bez egzacerbacija
*minimalno = dva puta nedeljno ili ređe
Slide 10
Pokazatelji
Dnevni simptomi
Kontrolisana
(sve od sledećeg)
Nema
(≤ 2x nedeljno)
Delimično
kontrolisana
(jedan od pokazatelja u
bilo kojoj nedelji)
> 2 x nedeljno
Ograničena aktivnost
Nema
Neka
Noćni simptomi
/buđenje
Nema
Neki
Potreba za lekovima
za otklanjanje
simptoma
/hitno lečenje
Plućna funkcija
(PEF ili FEV1)
Egzacerbacije
Nema
(≤ 2x nedeljno)
Normalna
Nekontrolisana
> 2 x nedeljno
Tri ili više
pokazatelja
delimično
kontrolisane
astme u toku
bilo koje nedelje
<80% predviđenog ili
najbolje lične
(ako se zna)
Nema
Jedna ili više/
godišnje
Bilo koje nedelje ‡
Slide 11
Smanjiti
Korak 1
Korak 2
Stepenast pristup
Korak 3
Povećati
Korak 4
Korak 5
Edukacija
Po potrebi brzodelujući β2-agonist
Opcije lekova
za kontrolu
Po potrebi brzodelujući β2-agonist
Dodati jedan
ili više
Dodati jedan
ili oba
Niska doza IKS
Niska doza IKS plus
dugodelujući
β2-agonist
Srednja ili visoka
doza IKS plus
dugodelujući
β2-agonist
Oralni kortikosteroid
(najniža doza)
Modifikatori
leukotriena**
Srednja ili visoka
doza IKS
Modifikatori
leukotriena
Lečenje sa
Anti-IgE
Niska doza IKS plus
modifikator
leukotriena
Sporooslobađajući
teofilin
Izaberi jedan
Izaberi jednu
Niska doza IKS plus
sporooslobađajući
teofilin
Slide 12
u Astmi
Zlatni standard
Slide 13
Suprimiraju inflamatorni odgovor
◦ Smanjuju infiltraciju i aktivnost inflamatornih ćelija
◦ Smanjuju edem mukoze disajnih puteva
◦ Smanjuju sintezu i oslobadjanje inflamatornih medijatora
Suprimiranjem inflamacije redukuju BHR
Slide 14
Rezistencija kod pušača sa astmom
Kortikosteroidi - supresija inflamacije
Inflamatorni stumulusi
Duvanski dim
Kortikosteroidi
Oksidativni stres
Nepušači
Peroxynitrite
GR
NF-B
NF-B
HDAC2
acetilacija
histona
GM-CSF
IL-8
eotaxin
HDAC2
acetilacija histona
Steroidni
odgovor
acetilacija histona
rezistencija
na steroide
GM-CSF
GM-CSF
IL-8
IL-8
eotaxin
eotaxin
Pušači
Slide 15
Efekti kortikosteroida u astmi
• Redukuju težinu simptoma astme
• Popravljaju plućnu funkciju
• Redukuju primenu SABA
• Redukuju egzacerbacije/ hospitalizacije/ mortalitet
• Usporavaju pogoršanje plućne funkcije
• Mogu prevenirati remodelovanje disajnih puteva
• Popravljaju kvalitet života
Slide 16
Lekovi za kontrolu astme
100%
Bez
noćnih
simptoma
Bez primene SABA
PEF
% poboljšanje
FEV1
BHR
…….Egzacerbacije……
Stalna potreba za korišćenjem lekova za brzo otklanjanje
simptoma je znak da inflamacija nije pod kontrolom
Dani
Nedelje
Meseci
Godine
Slide 17
ERS/ATS Joint Course on Basics in Asthma – Oslo June 8-10 2005
IKS smanju smrtnost u astmi
Rate ratio for death
from asthma
2.5
2.0
1.5
1.0
Stepen smrtnosti zbog
astme bio je 2.25 puta
viši ukoliko IKS nisu
korišćeni.
Stepen smrtnosti smanivao
se za 21% sa svakim
dodatnim kanisteron IKS
upotrebljenim tokom godine
0.5
Redovna
0.0 primena redukuje
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
rizik
4 puta
10 11 12
No. of canisters of inhaled
corticosteroids per year
Suissa S et al., N Engl J Med 2000;343:332-336
Slide 18
Manje od 50% pacijenata
koristi inhalacione
kortikosteroide.
*IKS – Inhalacioni kortikosteroidi
Slide 19
Slide 20
Slide 21
Saopštena incidenca (%)
Razlozi da bolesnici sami promene
ili prekinu terapiju
50
45%
40
30
21%
20
18%
13%
9%
10
0
Prestanak
tegoba
Osetili
neželjene
efekte
Zabrinutost
zbog
mogućuh
neželjenih
efekata
Lek je bio
previše skup
Lek nezgodan
za uzimanje
Since being diagnosed with asthma, have you ever switched from one asthma medication to another or discontinued an asthma
medication because…? Base: Currently or Has Ever Used Asthma Medication (Patients)
Slide 22
Inflamacija disajnih puteva perzistira uprkos primene IKS
p<0.01
Klinička studija 74 bolesnika
20,000
10,000
p<0.001
p<0.001
p<0.01
Eozinofili
103/g
sputum
1,000
100
10
1
Kontrolna
IKS
grupa
mala doza
(n=10)
IKS
visoka
doza
(n=15)
Blaga i srednje teška
OKS
(n=10)
OKS ± IKS
(n=7)
teška astma
Louis R et al Am J Respir Crit Care Med 2000;161:9-16.
Slide 23
Zašto se inflamacija održava i pored primene
IKS?
Slide 24
Steroid-senzitivni
medijatori
(npr. citokini)
Cisteinil leukotrijeni
LTRA
Blokada
efekta
leukotrijena
IKS
Inhibicija
steroidsenzitivnih
medijatora
The slide represents an artistic rendition.
Adapted from Diamant Z, Sampson AP Clin Exp Allergy 1999;29:1449–1453; Barnes PJ Am J Respir Crit Care Med 1996;154:S21–S27;
Claesson H-E, Dahlén S-E J Intern Med 1999;245:205–227; Price DB et al Thorax 2003;58:211–216.
Slide 25
Smanjiti
Korak 1
Korak 2
Stepenast pristup
Korak 3
Povećati
Korak 4
Korak 5
Edukacija
Po potrebi brzodelujući β2-agonist
Opcije lekova
za kontrolu
Po potrebi brzodelujući β2-agonist
Dodati jedan
ili više
Dodati jedan
ili oba
Niska doza IKS
Niska doza IKS plus
dugodelujući
β2-agonist
Srednja ili visoka
doza IKS plus
dugodelujući
β2-agonist
Oralni kortikosteroid
(najniža doza)
Modifikatori
leukotriena**
Srednja ili visoka
doza IKS
Modifikatori
leukotriena
Lečenje sa
Anti-IgE
Niska doza IKS plus
modifikator
leukotriena
Sporooslobađajući
teofilin
Izaberi jedan
Izaberi jednu
Niska doza IKS plus
sporooslobađajući
teofilin
Slide 26
Lečenje za postizanje kontrole
astme
Korak 3 – Lek za otklanjanje simptoma
plus jedan ili dva za kontrolu
Za odrasle i adolescente, primeniti nisku dozu
inhalacionih kortikosteroida sa inhalacionim
dugodelujućim β2-agonistom u fiksnoj kombinaciji
ili odvojene komponente (Kategorija A)
Inhalacija dugodelujućeg β2-agonista se ne sme
koristiti kao monoterapija
Slide 27
Kombinacija IKS + LABA
Kortikosteroid
β2-agonist
β2-adrenoreceptor
Glukokortikoidni
receptor
Antiinflamacijski efekat
+
+
Bronhodilatacija
Fiksna kombinacija ICS+LABA deluje efikasnije nego
istovremena primena pojedinačnih lekova koji čine tu
fiksnu kombinaciju (ev.A).
Slide 28
Slide 29
Postepeno povećanje IKS
SABA po potrebi
OKS
Dodatna terapija
Inhalacioni
kortikosteroidi
Niske
Umerene
Visoke
Brzo delujući bronhodilatator SABA po potrebi
Faktori okruženja
Edukacija, Akcioni plan, praćenje
Intermitentna
Laka
Umerena
Teška
Vrlo teška
Slide 30
OKS
fiksna kombinacija IKS/formoterol
i za kontrolu i za otklanjanje simptoma
SMART
MART
Dodatna terapija
Inhalacioni
kortikosteroidi
Niske
Brzo delujući bronhodilatator SABA p.p.
Umerene
Visoke
SABA ili ICS/formoterol p.p.
Faktori okruženja
Edukacija, Akcioni plan, praćenje
Intermitentna
Laka
Umerena
Teška
Vrlo teška
Slide 31
Preporuka
SABA umesto fiksne kombinacije IKS/LABA kao reliever
se preporučuje kod bolesnika sa blagom astmom koji su
na monoterapiji IKS.
Kod bolesnika starijih od 12 godina sa umereno teškom
astmom koja je nekontrolisana primenom fiksne
kombinacije IKS/LABA , preporučuje se primena fiksne
kombinacije budesonid/formoterol kao lek za otklanjanje
simptoma u istoj dozi koja se primenjuje za postizanje
kontrole
Slide 32
’09.
Inhalator u kome se nalazi kombinacija formoterola i
budesonida može da se koristi i za brzo olakšanje
disanja i za kontrolisanje bolesti.
Pokazano je da ovo rezultira redukcijom
egzacerbacija i poboljšanjem kontrole
astme odraslih i adolescenta malim
dozama lekova. (DOKAZ A)
Slide 33
Loša
kontrola
Vizing
Dispneja
Kašalj
Upotreba SABA
FEV1
PEF
varijabilnost
Dobra
kontrola
Slide 34
Slide 35
Kontrola astme nije zadovoljavajuća
Eur Resp Rev 2012
Patients
with
poorly
controlled
asthma
Patients
with wellcontrolled
asthma
Slide 36
58% ima noćna buđenja najmanje jednom
nedeljno
70% ima nedostatak daha više nego 3–6 puta
nedeljno
80% koristi lekove za otklanjanje simptoma
najmanje 2–3 puta nedeljno
Desfougeres JL et al. Accepted. ERS 2007
Slide 37
9 od 10 pacijenata veruje da je normalno
što im astma ometa svakodnevni život
Bellamy D et al. Prim Care Respir J, 2005; 14: 252-258
Slide 38
Gde je problem?
Neadekvatna
promena terapije.
Loša saradnja
Pogrešna dijagnoza
Neredovna kontrola
Neadekvatna procena
Slide 39
u
u
Varijabilan
Većina inhalatora ne stiže do malih
disajnih puteva
Slide 40
Mali disajni putevi značajni
u patogenezi astme
< 2mm
Teško se procenjuju
Slide 41
Karakteristike
aerosola
Karakteristike
pacijenata
Inhalacioni manevar
Inspirijumski volumen
inspirijumski protok
Zadržan dah
Veličina čestica
Gustina
Lipofilnost
Higroskopnost
Težina bolesti
Vrsta inhalatora
Slide 42
Veličina čestica:
Ukupna plućna depozicija:
Depozicija u malim dis. put.:
6µm
3µm
1.5µm
46%
51%
56.3%
24.6%
34.3%
43.9%
1. Leach CL et al. Chest 2002;122:510-516.
2. Newman S et al. Respir Med 2006;100:375-384.
3. Usmani OS et al. Am J Respir Crit Care Med 2005;172:1497-504.
Slide 43
MMAD (µm)
3
ITW - Dutch Task Inhalation Technology Working group
(Adapted from Newhouse MT. J aërosol Med 1998; 11: S122)
Slide 44
MMAD (µm)
3
2
ITW - Dutch Task Inhalation Technology Working group
(Adapted from Newhouse MT. J aërosol Med 1998; 11: S122)
Slide 45
MMAD (µm)
3
2
1.5
ITW - Dutch Task Inhalation Technology Working group
(Adapted from Newhouse MT. J aërosol Med 1998; 11: S122)
Slide 46
generacije
0
1
Alveole
Vaskularni endotel
Vaskularni glatki mišići
Epitel disajnih puteva
Inflamatorne ćelije
2
3
4
5
15
23
Adcock I.M. et al; Am J Respir Crit Care Med 1996;154:771-82
Courtesy ITW – Dutch Inhalation Technology Working Group
Slide 47
Generacije
Glatki mišići disajnih
puteva
Epitelne ćeije
Vaskularni endotel i glatki
mišići
Presinaptički završeci
Inflamatorne ćelije (eoz,
limfocit, mastociti
makrofagi)
0
1
2
3
4
5
15
23
ITW - Dutch Task Inhalation Technology Working group (Barnes PJ, Nature 1982:299;444)
Slide 48
Proceniti kontrolu astme
Lečiti do postizanja kontrole
Pratiti radi održavanja kontrole
Proceniti, lečiti i pratiti prema stepenu
kontrole astme, a ne stepenu težine
GINA 2006 (www.ginasthama.org)