Transcript ZAŠTO JE LOŠA OCJENA STRES?
Slide 1
ZAŠTO JE LOŠA
OCJENA STRES?
Slide 2
ŠTO JE STRES?
Stres je negativna emocionalna reakcija
koja se javlja kada čovjek procijeni da je
suočen sa situacijom koja ga fizički ili
psihološki ugrožava.
Uzroci stresa mogu biti različiti i
mijenjaju se kroz život.
Slide 3
OPĆENITO O STRESU
Stres je normalni dio našeg života.
Kada je prisutan u primjerenoj količini
može djelovati poticajno.
Kada ga ima previše, mi se bez
posebna napora ne možemo prilagoditi
situaciji.
Slide 4
Kada imamo premalo stresa, tada
osjećamo: dosadu, umor, frustraciju,
nezadovoljstvo, slabu otpornost na
bolest.
Kada doživljavamo previše stresa tada
osjećamo: razdražljivost,
preopterećenost, iscrpljenost,
nemogućnost jasnog razmišljanja, slabu
otpornost na bolest.
Kada imamo primjerenu količinu
stresa osjećamo se sretno, motivirano i
produktivno.
Slide 5
STRES KOD DJECE
Stres kod djece može biti posljedica
nepoznatih ili neugodnih situacija,
previsokih očekivanja roditelja i
vršnjaka, neuspjeha u školi ili problema
s prijateljima.
Roditelji bi trebali pomoći djeci da se
nauče uspješno suočavati sa ovakvim ili
sličnim stresnim situacijama.
Slide 6
IZVORI STRESA U DOBI
OD 8 DO 10 GODINA
Veća očekivanja i teži školski program
Poziv na eksperimentiranje s
cigaretama i alkoholom
Formiranje klika među vršnjacima i
potreba da se stvori status među njima
Slide 7
Povećana svjesnost o svom tijelu
Povećana kritičnost prema sebi i
neprihvaćanje sebe
Povećani osjećaj nezavisnosti i
autonomije
Zabrinutost zbog tjelesnog izgleda
Povećana kompetitivnost – tko može a
tko ne može, tko ima a tko nema
Slide 8
IZVORI STRESA U DOBI
OD 9 DO 13 GODINA
Svjesnost fizičkih znakova razvoja
Povećana zabrinutost zbog socijalnog
pritiska i prihvaćanja vršnjaka
Smetenost vezana uz spolnu ulogu i
suprotni spol
Slide 9
Zabrinutost zbog bržeg ili sporijeg
tjelesnog razvoja u odnosu na svoje
vršnjake
Jaka usmjerenost na ispitivanje vlastitih
misli i osjećaja
Sukob s roditeljima izazvan
ograničavanjem slobode
Ispitivanje granica kroz neposlušnost
Stalan pritisak zbog cigareta, alkohola,
droge, seksa
Slide 10
ZNAKOVI STRESA U
DJECE
Tvrdoglavost i odbijanje poslušnosti
Pretjerano hvalisanje
Ljubomora zbog roditeljske ljubavi i
pažnje
Kritičnost prema sebi
Povećani interes za teme vezane uz
seks
Slide 11
Teškoće u prihvaćanju odbijanja i
neuspjeha
Zlovolja i hirovitost
Otvorena ljutnja
Ljutnja zbog autoriteta roditelja
Neposlušnost i laganje
Slide 12
Najčešće navođeni izvor
stresa u djece školske dobi je
neuspjeh u školi.
Bez obzira kojoj skupini pripada vaše
dijete, onoj koja se može nositi s
dobijem nedovoljnom ocjenom ili lošom
ocjenom ili onoj koja se s tim ne zna
nositi, lošu ocjenu uvijek prati određena
doza stresa
Slide 13
Ako je nedovoljna ocjena dobivena
zbog neznanja, jedini način da se ona
popravi jest učenje.
Da bi moglo početi učiti dijete mora prvo
na neki način smanjiti neugodno stanje
stresa, budući da se u stanju stresa
teško usredotočiti na učenje.
Hoće li dijete naučiti reagirati na lošu
ocjenu pozitivno ili negativno, gotovo da
najviše ovisi o roditeljima.
Slide 14
Dobre ocjene zadovoljavaju
određene potrebe djeteta.
Pretpostavka je da svako dijete želi
dobiti dobru ocjenu koja zadovoljava
mnoge njegove potrebe, a neke od njih
jesu:
Slide 15
Ocjena je dokaz sposobnosti i ona
pokazuje djetetu da je ono što radi
dobro napravilo te svako dijete ima
potrebu dobiti informaciju o tome kako
je nešto učinilo.
Dobra ocjena pridonosi i boljem statusu
u grupi vršnjaka.
Slide 16
Dobrom ocjenom dijete može ugoditi
roditeljima te dobiti njihovu naklonost i
pažnju, dok će loša ocjena najčešće
izazvati blaže ili jače negativne reakcije
roditelja koje dijete želi izbjeći.
Dobra ocjena donosi i naklonost
učitelja.
Slide 17
Loša
ocjena ima više
značenja:
Pokazuje da je dijete bilo neuspješno
Izaziva nezadovoljstvo učitelja
Ostaje trajno zapisana u školskom
imeniku
Slide 18
Dijete se boji da ne pokvari uspjeh u
školi
Svi učenici u razredu svjedoci su ovog
neuspjeha
Dijete zna da će razočarati roditelje
Boji se kazne.
Slide 19
PITANJA ZA RODITELJE
Što očekujete?
Kakve ocjene očekujete od svog
djeteta?
Treba li dijete iz svih predmeta u školi
imati dobre ocjene?
Može li svako dijete biti nadareno za
sve predmete?
Kakvi ste vi bili u školi?
Slide 20
Kakve su bile vaše ocjene u školi?
Kako ste sve vi osjećali kada ste dobili
lošu ocjenu?
Kako su reagirali vaši roditelji?
Kako ste vi željeli da reagiraju?
Žalite li da i vaše dijete osjeća ono što
ste vi tada osjećali?
Slide 21
Djeca pokušavaju smanjiti osjećaj
neugode zbog loše ocjena na
različite načine:
Učenje s namjerom da se ocjena ispravi
Traženje utjehe i socijalne podrške
Uočavanje pozitivnog
Slide 22
Bavljenje drugim aktivnostima
Emocionalne reakcije (ljutnja, plakanje)
Poricanje i izbjegavanje problema
Pasivno prihvaćenje problema
Samookrivljavanje
Slide 23
LJUTNJA I DRUGE
EMOCIONALNE REAKCIJE
Neka djeca na lošu ocjenu reagiraju
ljutnjom koja je jedna od uobičajenih
reakcija na neuspjeh u postizanju cilja.
Traje li kratko ona je funkcionalna jer
pomaže djetetu da se oslobodi
frustracije.
Slide 24
Kratkotrajnu ljutnju ne treba kažnjavati.
Može se ignorirati ili nekom izjavom
pokazati djetetu da ga razumijemo.
Ljutnja, plakanje i slične emocionalne
reakcije normalna su reakcija na stres,
ali one mogu biti problem u slučaju da
postanu isključivom reakcijom djeteta
na stres.
One trenutno smanjuju napetost ali ne
rješavaju problem.
Slide 25
PORICANJE I
IZBJEGAVANJE
Za neku djecu loša ocjena je tako
intenzivno loše iskustvo da pokušavaju
negirati da se to uopće dogodilo ili to
pokušavaju pod svaku cijenu zaboraviti.
Neki roditelji su vrlo strogi i na lošu
ocjenu reagiraju vikom, kažnjavanjem
pa i batinama.
Slide 26
Drugi pak iskazuju očit prijezir, ne
razgovaraju s djetetom i prekidaju
uobičajenu komunikaciju.
Za neku djecu to je više nego što mogu
podnijeti. Strah od roditelja je prevelik i
jednostavno se ne žele suočiti s
realnošću loše ocjene.
Slide 27
Postoje i roditelji koji svoje dijete
vrednuju isključivo prema školskom
uspjehu.
Ako ima dobre ocjene, pokazuju da ga
vole i cijene, ali kada dobije lošu ocjenu
ponašaju se kao da nije vrijedno ni
živjeti.
Na tim osnovama djeca razvijaju ovu
strategiju sučeljavanja sa stresom.
Slide 28
PASIVNO PRIHVAĆANJE
Neka djeca naizgled potpuno mirno
prihvaćaju lošu ocjenu.
Izjavljuju da su takvu ocjenu i očekivali,
da im taj predmet ne ide i odustaju od
pokušaja da gradivo nauče i poprave
ocjenu.
Slide 29
Kod te djece radi se o tzv. naučenoj
bespomoćnosti i na ovu pojavu treba
odmah reagirati.
Takvom djetetu treba omogućiti da osjeti
kako između njegova truda i zalaganja i
postignutog uspjeha postoji veza.
Slide 30
UČENJE S NAMJEROM DA
SE OCJENA ISPRAVI
Ovo je najuspješnija i najbolja reakcija
na lošu ocjenu.
Učenje je jedini način da se loša ocjena
ispravi.
Dijete će razviti ovu strategiju ako ga
roditelji odgajaju tako da shvati vezu
između svog zalaganja i uspjeha.
Slide 31
U okviru ovoga veoma
važno je znati da su mnoga
djeca neefikasna zato što
ne znaju kako učiti.
Slide 32
SOCIJALNA PODRŠKA I
UTJEHA
Istraživanja provedena na odraslim
osobama pokazala su da podrška
drugih ljudi može značajno ublažiti
negativne posljedice stresnih događaja.
Drugi ljudi mogu nam dati konkretnu
pomoć, pružiti emocionalnu podršku,
uvid da se ne razlikujemo od drugih koji
imaju slične probleme.
Slide 33
UOČAVANJE POZITIVNOG
Prvo što moramo promijeniti u svojoj
glavi je gledanje na negativnu ocjenu.
Ako svaku nedovoljnu ili lošu ocjenu
svog djeteta budete promatrali kao
tragediju ili katastrofu, dobiti ćete
prestrašeno dijete koje će svu svoju
energiju usmjeriti na to kako da
informaciju o negativnoj ocjeni sakrije
od vas.
Slide 34
Dijete treba naučiti
da se u životu događaju
i dobre i loše stvari.
Slide 35
BAVLJENJE DRUGIM
AKTIVNOSTIMA
Kada dožive neuspjeh na jednom
području, mnogi odrasli ljudi okreću se
nekom drugom području gdje imaju više
šansi za uspjeh ili im se sviđa.
To rade i djeca.
Slide 36
Postigne li dijete u nekoj od tih
aktivnosti uspjeh, to može pozitivno
djelovati i na njegovo učenje.
Svaki uspjeh povećava
samopoštovanje, a osjećaj «ja to mogu»
može se prenijeti i na učenje.
Slide 37
Da bismo znali kako pomoći
djetetu, moramo identificirati
izvore neuspjeha, koji mogu biti:
Sposobnosti
Predznanje
Radne navike
Strah od ispitivanja
Motivacija
Metode učenja
Slide 38
SPOSOBNOSTI
Školski program je prilagođen
prosječnoj djeci i pretpostavlja da ga
svako takvo dijete može svladati.
Međutim, djeca lošijih sposobnosti
trebaju uložiti znatno više truda u
njegovo svladavanje.
Poseban problem imamo ako su
očekivanja njihovih roditelja previsoka.
Slide 39
PREDZNANJE
Može se dogoditi da vaše dijete ima
lošu ocjenu iz nekog predmeta zbog
lošeg predznanja.
Takva situacija je moguća kad dijete
promijeni školu, kod prijelaza iz
razredne u predmetnu nastavu, kod
prijelaza iz osnovne školu u srednju
školu, kada je duže vrijeme izostalo iz
škole ili kada bilo zbog čega određeno
vrijeme nije učilo neki predmet.
Slide 40
To se dešava posebno kod predmeta
kod kojih se novi sadržaji ne mogu
usvajati bez usvajanja prethodnih.
Novo gradivo se gomila, učenik ga ne
prati zbog nedostatka predznanja,
ponovo dobiva negativnu ocjenu te
ujedno gubi nadu da će ikad moći
naučiti.
Slide 41
RADNE NAVIKE
Neka djeca dobivaju loše ocjene samo
zato što ne uče dovoljno i ne uče
redovito.
Počinju učiti tek kad dobiju jedinicu ili
lošu ocjenu, pred sam test ili kad
zaključe da bi ih učitelj mogao pitati.
Ovakva djeca nemaju naviku
svakodnevnog učenja.
Slide 42
U nižim razredima neka djeca
uspijevaju i s ovakvim načinom učenja.
To posebno uspijeva inteligentnijoj djeci
koja se dobro verbalno izražavaju,
otvorena su i snalažljiva.
Da bi se ta navika napustila i usvojila
nova, djetetu treba objasniti potrebu
redovitog učenja.
Slide 43
STRAH OD ISPITIVANJA
Djeca u školi često pate zbog straha.
Strah od učitelja, od ispitivanja i
ocjenjivanja loše utječe na uspješnost
učenika u školi, ali i na razvoj njegove
ličnosti
Slide 44
MOTIVACIJA
Neka djeca uče, a da ih za to ne treba
posebno poticati.
Za takvo dijete kažemo da ima
unutarnju motivaciju.
Neku djecu škola ne zanima.
Slide 45
Ako dijete nema unutarnju motivaciju za
učenje, roditelji i nastavnici primjenjuju
kombinaciju vanjskih nagrada i kazni da
bi ga potaknuli na učenje.
Kada jednom počne učiti, gradivo mu
može samo po sebi postati zanimljivo a
s vremenom i vanjske nagrade postaju
manje važne.
Slide 46
NAUČENA
BESPOMOĆNOST
Postoje učenici koji dobivaju loše
ocjene, ali ih uopće ne pokušavaju
popraviti.
Oni jednostavno prihvaćaju da su loši
učenici i ne vjeruju da se tu bilo što
može promijeniti.
Istraživači misle da je ova
bespomoćnost naučena.
Slide 47
U školi se naučena bespomoćnost
može javiti kada učenik ne zna što
nastavnik od njega očekuje, pa zbog
toga ne zna niti što treba činiti za bolju
ocjenu.
Može se dogoditi i da se dijete izuzetno
trudi, a da ipak ne uspije popraviti
ocjenu. To su vrlo neugodna iskustva.
Ako se ponavljaju, učenik gubi
motivaciju i zaključuje kako njemu taj
predmet ne ide pa nema ni smisla truditi
se.
Slide 48
Naučena bespomoćnost može se javiti
i kada roditelji neprekidno kritiziraju
dijete i nikad nisu zadovoljni njegovim
učinkom.
Djeca koja se osjećaju bespomoćnima,
svoj neuspjeh objašnjavaju vlastitom
nesposobnošću ili nekim vanjskim
okolnostima na koje ne mogu utjecati te
najčešće imaju nisko samopoštovanje.
Slide 49
Tek kad znamo ili
naslućujemo uzrok možemo
nešto poduzeti i zajedno s
djetetom proći sljedeća pitanja:
Slide 50
Što
želim?
Što
radim da bi to
postigao?
Donosi
li moje
ponašanje ono što
želim?
Slide 51
ZAŠTO JE LOŠA
OCJENA STRES?
Slide 2
ŠTO JE STRES?
Stres je negativna emocionalna reakcija
koja se javlja kada čovjek procijeni da je
suočen sa situacijom koja ga fizički ili
psihološki ugrožava.
Uzroci stresa mogu biti različiti i
mijenjaju se kroz život.
Slide 3
OPĆENITO O STRESU
Stres je normalni dio našeg života.
Kada je prisutan u primjerenoj količini
može djelovati poticajno.
Kada ga ima previše, mi se bez
posebna napora ne možemo prilagoditi
situaciji.
Slide 4
Kada imamo premalo stresa, tada
osjećamo: dosadu, umor, frustraciju,
nezadovoljstvo, slabu otpornost na
bolest.
Kada doživljavamo previše stresa tada
osjećamo: razdražljivost,
preopterećenost, iscrpljenost,
nemogućnost jasnog razmišljanja, slabu
otpornost na bolest.
Kada imamo primjerenu količinu
stresa osjećamo se sretno, motivirano i
produktivno.
Slide 5
STRES KOD DJECE
Stres kod djece može biti posljedica
nepoznatih ili neugodnih situacija,
previsokih očekivanja roditelja i
vršnjaka, neuspjeha u školi ili problema
s prijateljima.
Roditelji bi trebali pomoći djeci da se
nauče uspješno suočavati sa ovakvim ili
sličnim stresnim situacijama.
Slide 6
IZVORI STRESA U DOBI
OD 8 DO 10 GODINA
Veća očekivanja i teži školski program
Poziv na eksperimentiranje s
cigaretama i alkoholom
Formiranje klika među vršnjacima i
potreba da se stvori status među njima
Slide 7
Povećana svjesnost o svom tijelu
Povećana kritičnost prema sebi i
neprihvaćanje sebe
Povećani osjećaj nezavisnosti i
autonomije
Zabrinutost zbog tjelesnog izgleda
Povećana kompetitivnost – tko može a
tko ne može, tko ima a tko nema
Slide 8
IZVORI STRESA U DOBI
OD 9 DO 13 GODINA
Svjesnost fizičkih znakova razvoja
Povećana zabrinutost zbog socijalnog
pritiska i prihvaćanja vršnjaka
Smetenost vezana uz spolnu ulogu i
suprotni spol
Slide 9
Zabrinutost zbog bržeg ili sporijeg
tjelesnog razvoja u odnosu na svoje
vršnjake
Jaka usmjerenost na ispitivanje vlastitih
misli i osjećaja
Sukob s roditeljima izazvan
ograničavanjem slobode
Ispitivanje granica kroz neposlušnost
Stalan pritisak zbog cigareta, alkohola,
droge, seksa
Slide 10
ZNAKOVI STRESA U
DJECE
Tvrdoglavost i odbijanje poslušnosti
Pretjerano hvalisanje
Ljubomora zbog roditeljske ljubavi i
pažnje
Kritičnost prema sebi
Povećani interes za teme vezane uz
seks
Slide 11
Teškoće u prihvaćanju odbijanja i
neuspjeha
Zlovolja i hirovitost
Otvorena ljutnja
Ljutnja zbog autoriteta roditelja
Neposlušnost i laganje
Slide 12
Najčešće navođeni izvor
stresa u djece školske dobi je
neuspjeh u školi.
Bez obzira kojoj skupini pripada vaše
dijete, onoj koja se može nositi s
dobijem nedovoljnom ocjenom ili lošom
ocjenom ili onoj koja se s tim ne zna
nositi, lošu ocjenu uvijek prati određena
doza stresa
Slide 13
Ako je nedovoljna ocjena dobivena
zbog neznanja, jedini način da se ona
popravi jest učenje.
Da bi moglo početi učiti dijete mora prvo
na neki način smanjiti neugodno stanje
stresa, budući da se u stanju stresa
teško usredotočiti na učenje.
Hoće li dijete naučiti reagirati na lošu
ocjenu pozitivno ili negativno, gotovo da
najviše ovisi o roditeljima.
Slide 14
Dobre ocjene zadovoljavaju
određene potrebe djeteta.
Pretpostavka je da svako dijete želi
dobiti dobru ocjenu koja zadovoljava
mnoge njegove potrebe, a neke od njih
jesu:
Slide 15
Ocjena je dokaz sposobnosti i ona
pokazuje djetetu da je ono što radi
dobro napravilo te svako dijete ima
potrebu dobiti informaciju o tome kako
je nešto učinilo.
Dobra ocjena pridonosi i boljem statusu
u grupi vršnjaka.
Slide 16
Dobrom ocjenom dijete može ugoditi
roditeljima te dobiti njihovu naklonost i
pažnju, dok će loša ocjena najčešće
izazvati blaže ili jače negativne reakcije
roditelja koje dijete želi izbjeći.
Dobra ocjena donosi i naklonost
učitelja.
Slide 17
Loša
ocjena ima više
značenja:
Pokazuje da je dijete bilo neuspješno
Izaziva nezadovoljstvo učitelja
Ostaje trajno zapisana u školskom
imeniku
Slide 18
Dijete se boji da ne pokvari uspjeh u
školi
Svi učenici u razredu svjedoci su ovog
neuspjeha
Dijete zna da će razočarati roditelje
Boji se kazne.
Slide 19
PITANJA ZA RODITELJE
Što očekujete?
Kakve ocjene očekujete od svog
djeteta?
Treba li dijete iz svih predmeta u školi
imati dobre ocjene?
Može li svako dijete biti nadareno za
sve predmete?
Kakvi ste vi bili u školi?
Slide 20
Kakve su bile vaše ocjene u školi?
Kako ste sve vi osjećali kada ste dobili
lošu ocjenu?
Kako su reagirali vaši roditelji?
Kako ste vi željeli da reagiraju?
Žalite li da i vaše dijete osjeća ono što
ste vi tada osjećali?
Slide 21
Djeca pokušavaju smanjiti osjećaj
neugode zbog loše ocjena na
različite načine:
Učenje s namjerom da se ocjena ispravi
Traženje utjehe i socijalne podrške
Uočavanje pozitivnog
Slide 22
Bavljenje drugim aktivnostima
Emocionalne reakcije (ljutnja, plakanje)
Poricanje i izbjegavanje problema
Pasivno prihvaćenje problema
Samookrivljavanje
Slide 23
LJUTNJA I DRUGE
EMOCIONALNE REAKCIJE
Neka djeca na lošu ocjenu reagiraju
ljutnjom koja je jedna od uobičajenih
reakcija na neuspjeh u postizanju cilja.
Traje li kratko ona je funkcionalna jer
pomaže djetetu da se oslobodi
frustracije.
Slide 24
Kratkotrajnu ljutnju ne treba kažnjavati.
Može se ignorirati ili nekom izjavom
pokazati djetetu da ga razumijemo.
Ljutnja, plakanje i slične emocionalne
reakcije normalna su reakcija na stres,
ali one mogu biti problem u slučaju da
postanu isključivom reakcijom djeteta
na stres.
One trenutno smanjuju napetost ali ne
rješavaju problem.
Slide 25
PORICANJE I
IZBJEGAVANJE
Za neku djecu loša ocjena je tako
intenzivno loše iskustvo da pokušavaju
negirati da se to uopće dogodilo ili to
pokušavaju pod svaku cijenu zaboraviti.
Neki roditelji su vrlo strogi i na lošu
ocjenu reagiraju vikom, kažnjavanjem
pa i batinama.
Slide 26
Drugi pak iskazuju očit prijezir, ne
razgovaraju s djetetom i prekidaju
uobičajenu komunikaciju.
Za neku djecu to je više nego što mogu
podnijeti. Strah od roditelja je prevelik i
jednostavno se ne žele suočiti s
realnošću loše ocjene.
Slide 27
Postoje i roditelji koji svoje dijete
vrednuju isključivo prema školskom
uspjehu.
Ako ima dobre ocjene, pokazuju da ga
vole i cijene, ali kada dobije lošu ocjenu
ponašaju se kao da nije vrijedno ni
živjeti.
Na tim osnovama djeca razvijaju ovu
strategiju sučeljavanja sa stresom.
Slide 28
PASIVNO PRIHVAĆANJE
Neka djeca naizgled potpuno mirno
prihvaćaju lošu ocjenu.
Izjavljuju da su takvu ocjenu i očekivali,
da im taj predmet ne ide i odustaju od
pokušaja da gradivo nauče i poprave
ocjenu.
Slide 29
Kod te djece radi se o tzv. naučenoj
bespomoćnosti i na ovu pojavu treba
odmah reagirati.
Takvom djetetu treba omogućiti da osjeti
kako između njegova truda i zalaganja i
postignutog uspjeha postoji veza.
Slide 30
UČENJE S NAMJEROM DA
SE OCJENA ISPRAVI
Ovo je najuspješnija i najbolja reakcija
na lošu ocjenu.
Učenje je jedini način da se loša ocjena
ispravi.
Dijete će razviti ovu strategiju ako ga
roditelji odgajaju tako da shvati vezu
između svog zalaganja i uspjeha.
Slide 31
U okviru ovoga veoma
važno je znati da su mnoga
djeca neefikasna zato što
ne znaju kako učiti.
Slide 32
SOCIJALNA PODRŠKA I
UTJEHA
Istraživanja provedena na odraslim
osobama pokazala su da podrška
drugih ljudi može značajno ublažiti
negativne posljedice stresnih događaja.
Drugi ljudi mogu nam dati konkretnu
pomoć, pružiti emocionalnu podršku,
uvid da se ne razlikujemo od drugih koji
imaju slične probleme.
Slide 33
UOČAVANJE POZITIVNOG
Prvo što moramo promijeniti u svojoj
glavi je gledanje na negativnu ocjenu.
Ako svaku nedovoljnu ili lošu ocjenu
svog djeteta budete promatrali kao
tragediju ili katastrofu, dobiti ćete
prestrašeno dijete koje će svu svoju
energiju usmjeriti na to kako da
informaciju o negativnoj ocjeni sakrije
od vas.
Slide 34
Dijete treba naučiti
da se u životu događaju
i dobre i loše stvari.
Slide 35
BAVLJENJE DRUGIM
AKTIVNOSTIMA
Kada dožive neuspjeh na jednom
području, mnogi odrasli ljudi okreću se
nekom drugom području gdje imaju više
šansi za uspjeh ili im se sviđa.
To rade i djeca.
Slide 36
Postigne li dijete u nekoj od tih
aktivnosti uspjeh, to može pozitivno
djelovati i na njegovo učenje.
Svaki uspjeh povećava
samopoštovanje, a osjećaj «ja to mogu»
može se prenijeti i na učenje.
Slide 37
Da bismo znali kako pomoći
djetetu, moramo identificirati
izvore neuspjeha, koji mogu biti:
Sposobnosti
Predznanje
Radne navike
Strah od ispitivanja
Motivacija
Metode učenja
Slide 38
SPOSOBNOSTI
Školski program je prilagođen
prosječnoj djeci i pretpostavlja da ga
svako takvo dijete može svladati.
Međutim, djeca lošijih sposobnosti
trebaju uložiti znatno više truda u
njegovo svladavanje.
Poseban problem imamo ako su
očekivanja njihovih roditelja previsoka.
Slide 39
PREDZNANJE
Može se dogoditi da vaše dijete ima
lošu ocjenu iz nekog predmeta zbog
lošeg predznanja.
Takva situacija je moguća kad dijete
promijeni školu, kod prijelaza iz
razredne u predmetnu nastavu, kod
prijelaza iz osnovne školu u srednju
školu, kada je duže vrijeme izostalo iz
škole ili kada bilo zbog čega određeno
vrijeme nije učilo neki predmet.
Slide 40
To se dešava posebno kod predmeta
kod kojih se novi sadržaji ne mogu
usvajati bez usvajanja prethodnih.
Novo gradivo se gomila, učenik ga ne
prati zbog nedostatka predznanja,
ponovo dobiva negativnu ocjenu te
ujedno gubi nadu da će ikad moći
naučiti.
Slide 41
RADNE NAVIKE
Neka djeca dobivaju loše ocjene samo
zato što ne uče dovoljno i ne uče
redovito.
Počinju učiti tek kad dobiju jedinicu ili
lošu ocjenu, pred sam test ili kad
zaključe da bi ih učitelj mogao pitati.
Ovakva djeca nemaju naviku
svakodnevnog učenja.
Slide 42
U nižim razredima neka djeca
uspijevaju i s ovakvim načinom učenja.
To posebno uspijeva inteligentnijoj djeci
koja se dobro verbalno izražavaju,
otvorena su i snalažljiva.
Da bi se ta navika napustila i usvojila
nova, djetetu treba objasniti potrebu
redovitog učenja.
Slide 43
STRAH OD ISPITIVANJA
Djeca u školi često pate zbog straha.
Strah od učitelja, od ispitivanja i
ocjenjivanja loše utječe na uspješnost
učenika u školi, ali i na razvoj njegove
ličnosti
Slide 44
MOTIVACIJA
Neka djeca uče, a da ih za to ne treba
posebno poticati.
Za takvo dijete kažemo da ima
unutarnju motivaciju.
Neku djecu škola ne zanima.
Slide 45
Ako dijete nema unutarnju motivaciju za
učenje, roditelji i nastavnici primjenjuju
kombinaciju vanjskih nagrada i kazni da
bi ga potaknuli na učenje.
Kada jednom počne učiti, gradivo mu
može samo po sebi postati zanimljivo a
s vremenom i vanjske nagrade postaju
manje važne.
Slide 46
NAUČENA
BESPOMOĆNOST
Postoje učenici koji dobivaju loše
ocjene, ali ih uopće ne pokušavaju
popraviti.
Oni jednostavno prihvaćaju da su loši
učenici i ne vjeruju da se tu bilo što
može promijeniti.
Istraživači misle da je ova
bespomoćnost naučena.
Slide 47
U školi se naučena bespomoćnost
može javiti kada učenik ne zna što
nastavnik od njega očekuje, pa zbog
toga ne zna niti što treba činiti za bolju
ocjenu.
Može se dogoditi i da se dijete izuzetno
trudi, a da ipak ne uspije popraviti
ocjenu. To su vrlo neugodna iskustva.
Ako se ponavljaju, učenik gubi
motivaciju i zaključuje kako njemu taj
predmet ne ide pa nema ni smisla truditi
se.
Slide 48
Naučena bespomoćnost može se javiti
i kada roditelji neprekidno kritiziraju
dijete i nikad nisu zadovoljni njegovim
učinkom.
Djeca koja se osjećaju bespomoćnima,
svoj neuspjeh objašnjavaju vlastitom
nesposobnošću ili nekim vanjskim
okolnostima na koje ne mogu utjecati te
najčešće imaju nisko samopoštovanje.
Slide 49
Tek kad znamo ili
naslućujemo uzrok možemo
nešto poduzeti i zajedno s
djetetom proći sljedeća pitanja:
Slide 50
Što
želim?
Što
radim da bi to
postigao?
Donosi
li moje
ponašanje ono što
želim?
Slide 51