Eksperimentalno proučavanje lakih atomskih jezgara

Matko Milin Institut “Ruđer Bošković”

Eksperimentalno proučavanje lakih atomskih jezgara

Matko Milin Institut “Ruđer Bošković”

 

uvod

  

nuklearna astrofizika planovi

Uvod: lake jezgre – novootkrivene pojave

Primjer: struktura

6

He

    

neobična klasterska (“Borromean”) struktura dva neutrona slabo vezana na

a

-sredicu velik interakcijski polumjer!

R RMS ≈ 2.5 fm, usporediti s R RMS (

a

)≈ 1.7 fm prisutne razne konfiguracije: “dineutronska” i konfiguracija “cigarete” 6 He J

p

= 0 + , S 1n =1.87 MeV S 2n =0.97 MeV T 1/2 =0.807 s , , M.V. Zhukov et al, Phys.Rep. 231 (1993) 151

Uvod: reakcije izazvane snopom

6

He



najveći dio mjerenja sa 6 He-snopovima do sada uglavnom posvećen direktnom proučavanju neobične strukture 6 He:

    

elastično raspršenje na raznim metama reakcije prijenosa dva neutrona: 4 He( 6 He,

a

) reakcije razbijanja (engl. break-up) smanjivanjenje ili povećavanje vjerojatnosti fuzije …



što se događa dodavanjem jezgre (klastera) ovakvom slabo vezanom sustavu?



može li se očekivati nastanak “nuklearne molekule”?

Uvod: reakcije izazvane snopom

6

He



najveći dio mjerenja sa 6 He-snopovima do sada uglavnom posvećen direktnom proučavanju neobične strukture 6 He:

    

elastično raspršenje na raznim metama reakcije prijenosa dva neutrona: 4 He( 6 He,

a

) reakcije razbijanja (engl. break-up) smanjivanjenje ili povećavanje vjerojatnosti fuzije …



što se događa dodavanjem jezgre (klastera) ovakvom slabo vezanom sustavu?



može li se očekivati nastanak “nuklearne molekule”?



Uvod: nuklearne molekule

slično situaciji u atomskoj fizici:

 

udaljenostima postaje vrlo odbojan

 

dvije jako vezane sredice (npr.

a

-čestice) slab privlačan potencijal među njima, koji na malem slabo-vezane jednočestične orbitale valentnih čestica velika vjerojatnost prijenosa valentnih čestica (nukleona!)



bitna razlika: masa i identičnost valentnih čestica i čestica u sredici (Paulijev princip!)



ovakve strukture diskutirane već od Seya et al. ranih 80-ih, ponovno “otkrivene” kasnih 90-tih u radovima von Oertzena W.von Oertzen Z.Phys. A354 (1996) 37

Uvod:

10

Be kao nuklearna molekula



9 Be i 10 Be: ključne jezgre za sve molekularne teorije (vidi radove Kanada-En’yo, Itagaki, Arai et al.)



valentni neutroni igraju ulogu elektrona u atomskoj fizici i popunjavaju

s

- i

p

-orbitale oko

a

-klastera



drugo 0 + -stanje na 6.18 MeV poznato kao “stanje uljez”



udaljenost dvije

a

-čestice veća od 5 fm



vrlo maleno preklapanje valnih funkcija

a

-čestica (R RMS (

a

)≈ 1.7 fm)



valentni neutroni važni za vezanje takvih stanja!

Y. Kanada-En'yo et al, Phys.Rev. C60 (1999) 064304

Eksperimentalan potpis molekulskih stanja



mehanizam reakcije kojom se stanja pune



reakcije prijenosa klastera



vrlo velike reducirane širine za raspad emisijom klastera od kojih su stanja izgrađena



“resonant particle decay spectroscopy”



rotacijske vrpce



velikog momenta inercije “potpuna” spektroskopija



intenzivni gama-prijelazi unutar rotacijskih vrpci

Eksperimenti: nuklearne molekule

              

7 Li+ 7 Li (Zagreb ‘94) 7 Li+ 9 Be, 7 Li+ 11 B (Catania, ‘96) 6 He+ 6 Li (Louvain-la-Neuve, ‘98) 6 He+ 6 Li, 6 He+ 7 Li, 6 He+ 12 C (Louvain-la-Neuve, ‘99) 7 Li+ 7 Li (Zagreb ‘99) 18 O+ 9 Be (Catania, ‘00) 14 N+ 10 Be (Berlin, ‘01) 7 Li+ 9 Be (München, ‘01) 18 O+ 13 C (Padova, ’01) 12 C+ 12 C, 12 C+ 13 C (Berlin, ‘01) 13 C+ 9 Be (Catania, ‘02) 12 C+ 14 C (Berlin, ‘03) 6 He+ 4 He (Louvain-la-Neuve, ‘04) 6 He+ 14 C (Louvain-la-Neuve, ‘05) …

Eksperimentalne metode i tehnike

 

Snopovi: stabilni (Zagreb, Catania, Berlin, München, Padova) radioaktivni (LLN)

   

Detektori: detektori osjetljivi na položaj upada nabijene čestice (Zagreb, Catania) nizovi strip-detektora koji pokrivaju veliki prostorni kut (LLN, Catania) magnetski spektrometri fine energijske rezolucije (Berlin, München) veliki gama-detektori kombinirani s čestičnim detektorima (Padova)

   

Radioaktivni snopovi

proučavanje “egzotičnih jezgara”, udaljenih od linije stabilnosti, zahtijeva upotrebu snopova koji su i sami donekle udaljeni od linije stabilnosti (dakle: nestabilni) u posljednjih desetak godina intenzivno se razvijaju postrojenja za proizvodnju



radioaktivnih snopova danas se na niskim energijama ubrzavaju jezgre čije vrijeme poluživota je vrlo kratko: i do svega desetak ms!

njihovom upotrebom otkrivaju se i proučavaju posve novi fenomeni...

Radioaktivni snopovi: način proizvodnje

 

kvalitetan snop proizvoljne energije može se dobiti jedino ISOL-metodom: pomoću jednog ubrzivača stvaraju se željene jezgre koje se potom u najkraćem mogućem vremenu ubacuju u drugi ubrzivač ovom se metodom za sada uspješno proizvode snopovi jezgara s vremenom poluživota dužim od 10 ms

Radioaktivni snopovi: postrojenja

  

Louvain-la-Neuve, Belgija i ISOLDE, CERN, Švicarska prvi upotrebljivi snopovi niskih energija početkom 90 tih na iskustvima sakupljenim u LLN-u, sagrađena su postrojenja u GANIL-u, GSI-u i drugdje

    

Primjer:

6

He+

6,7

Li i

6

He+

12

C na 18 MeV

postrojenje: Louvain-la-Neuve (svibanj 1999, 80h) snop: 6 He + , 5×10 6 pps, jedina nečistoća: HeH 2 + mete: 6 LiF (493

m

g/cm 2 ) , 7 LiF (437

m

g/cm 2 ) , 12 C (105

m

g/cm 2 ) i Au detektori: 20 segmenata s 16 silicijskih strip-detektora, grupiranih u 3 niza: - LEDA (4-12 deg) - LAMP1 (20-65 deg) - LAMP2 (115-160 deg) identifikacija čestica: ToF + folija od majlara

Detektori

  

LEDA: Louvain-Edinburgh Detector Array silicijski strip-detektori nabijenih čestica razvijeni u suradnji s Micron Semiconductor Ltd.



sektrori grupirani u dvije različite geometrije: 8 u krug (“LEDA”) i po 6 u stožac (“LAMP”) T. Davinson et al, Nucl.Instrum.Meth. A454 (2000) 544

        

Eksperimentalni rezultati

elastično i neelastično raspršenje 6 He na 6 He-izazvano pobiranje

a

-čestice iz stanja 6 Li i 6 7 Li, 7 Li, 12 C i Li u razna 19 F 10 Be reakcija pobiranja 2 protona, ( 6 He, 8 Be), na reakcija ( 6 He,

a

) na 6 Li, 7 Li, 12 C i 19 F 12 C, 16 O i 19 F način raspada, te širina, spin i paritet za neka stanja 10 Be način raspada nekih stanja kvazi-slobodno raspršenje 9 Be i 14 C 6 He na deuteronu i produkcija borovih izotopa … 10-12 B

a

-čestici u 6 Li

Reakcije prijenosa, primjer: (

6

He,

8

Be)

    

8 Be = 2 “potpis”

a

+93 keV: jedinstven



lagano odvajanje druge prednosti: 0 + , Q-vrijednosti, preklapanje valnih funkcija,… uočene na stanja 10 12 C, 16 Be, 14 C i O i 19 F (puneći 17 N) na 6 Li i 7 Li, čisto izdvajanje nije bilo moguće; tj. podaci za 4 H i 5 “zasjenjeni” reakcijom postupnog raspada 6,7 Li( 6 He, 9 Be



8 Be+n) H na meti 12 C, kutne raspodjele za osnovno i prvo pobuđeno stanje 10 Be pokazuju jasan potpis direktnog mehanizma M.Milin et al, Phys.Rev. C70 (2004) 044603

Reakcije prijenosa, primjer: (

6

He,

10

Be)

  

6 Li i 7 Li imaju izraženu

a

klastersku strukturu



idealne mete za proučavanje

a

-pobiranja izmjereni veliki udarni presjeci za

a

-prijenos u neka pobuđena stanja 10 Be

a

-spektroskopski faktor za dublet na 7.5 MeV 3-5 puta veći od spektroskopskih faktora za prva dva stanja 10 Be



bar jedno stanje dubleta ima vrlo izraženu

a

-klastersku strukturu M.Milin et al, Europhys.Lett. 48 (1999) 616 and to be published

Reakcije postupnog raspada

 

9 proučavane trostruke koincidencije: Be i 6 6 6 6 14 He+ 6 Li

g

He+ 7 Li

g

He+ 6 Li

g

He+ C 12 C

g

6 6 He+

a

He+

a

+t 2

a

+t+n 10 Be+2

a

proučavani raspadi i struktura nekih stanja +d (dvostruke nedovolje za potpunu rekonstrukciju!) M.Milin et al, Nucl.Phys. A730 (2004) 285 Nucl.Phys. A753 (2005) 263



uočeno u reakcijama 6,7 nekoliko stanja Li( 6 He, 6 He+

a

) 10 3,2 H Be



reducirana širina za

a

dobivena velika -raspad stanja 2 + na E x = 7.54 MeV

Analiza kutnih korelacija:

10

Be

  

kutne korelacije između produkata raspada mogu se iskoristiti za određivanje spina i pariteta stanja koje se raspada (ako oba produkta raspada imaju J

p

= 0 + ) stanju 10 Be na 10.2 MeV uvijek odgovara najjači vrh u koincidencijama 6 He+

a

usporedba eksp.rezultata s Monte-Carlo simulacijama vodi na J

p

=4 + za ovo stanje M.Milin et al, Nucl.Phys. A753 (2005) 263

Analiza kutnih korelacija:

10

Be

  

kutne korelacije između produkata raspada mogu se iskoristiti za određivanje spina i pariteta stanja koje se raspada (ako oba produkta raspada imaju J

p

= 0 + ) stanju 10 Be na 10.2 MeV uvijek odgovara najjači vrh u koincidencijama 6 He+

a

usporedba eksp.rezultata s Monte-Carlo simulacijama vodi na J

p

=4 + za ovo stanje M.Milin et al, Nucl.Phys. A753 (2005) 263 10 Be, E x = 10.2 MeV, J

p

= 4 +

Eksperiment:

7

Li+

7

Li na 8 MeV

  

stanje na 10.2 MeV pronađeno pri mjerenju reakcije 7 Li( 7 Li, 6 He

a

) 3 H (Zagreb 1995) način raspada ovog stanje je potpuno drukčiji od načina raspada prije poznatog stanja na 10.6 MeV stanje na 10.6 MeV raspada se emisijom neutrona, dok se stanje na 10.2 MeV isključivo raspada emisijom

a

-čestica N. Soić et al, Europhys. Lett. 34 (1996) 7

Rezultati za

10

Be



stanje 2 + na E x = 7.54 MeV jako pobuđeno u

a

-prijenosu



opažen

a

-raspad

a

-reducirina širina



velika



stanje na E x = 10.2 MeV uvijek najjači vrh u koincidencijama 6 He+

a 

najvjerojatniji J

p

=4 + zajedno sa “stanjem uljezom” 0 + na E x = 6.18 MeV, ova dva ekstremno velikog momenta inercije (omjer osi - 2.5:1 !) NUKLEARNA MOLEKULA!

exp.

r

p

r

n

r

p

r

n

r

p

r

n

r

p

r

n

Rezultati za

10

Be



potvrda ovog rezultata: mjerenje rezonantnog elastičnog raspršenja 6 He+

a

meta snop odbijene jezgre detektorski sustav energija (rel.jed.)

Rezultati za

10

Be



postrojenje u Louvain-la-Neuveu, radioaktivni snop + plinska meta E x =10.2 MeV J

p

=4 + M.Freer, ..., M.Milin, ..., N.Soić, ...

Phys. Rev. Lett., prihvaćeno za objavljivanje

Rezultati za

10

Be

American Institute of Physics Physics News Update 762, siječanj 2006.

Nuclear Molecule: “Nature’s smallest dumbbell”

Strukture s tri centra

  

Je li “Hoyle-ovo stanje” u 12 C, (na E x =7.65 MeV) lanac 3

a

čestice? Ne! Nestabilno na savijanje…



“spljošten” oblik (ili možda BEC, vidi A.Tohsaki, PRL 87 (2001) 192501) No, dodavanje neutrona u savijanje



lanci u 13 C, 14 C ?

p

orbitale oko lanca može spriječiti M.Milin i W.von Oertzen, Fizika B 12 (2003) 61

Strukture s tri centra:

13

C

 

lančasta stanja: neutron u

p

-orbitali spriječava savijanje lanca

a

-čestica



zbog nesimetrije sistema očekuju se dvije vrpce različitog pariteta (stanja na 9.9 i 11.1 MeV?) spljoštena stanja: “trokut”

a

-čestica “dijeli” neutron u u atomskoj fizici 11.0 MeV?)

s

-orbitali



struktura analogna molekuli amonijaka (stanja na 8.9 i vrpce!

jaki

g

-prijelazi! M.Milin i W.von Oertzen, Eur.Phys.J. A 14 (2002) 295 M.Milin i W.von Oertzen, Heavy Ion Physics 18 (2003) 171

Strukture s tri centra:

14

C



utjecaj sparivanja valentnih neutrona dodatno komplicira strukturu… Berlin '02

Strukture s tri centra:

14

C

  

predložena detaljna spektroskopija stanja jezgre 14 C do energije pobuđenja od cca. 15 MeV prepoznata ljuskasta stanja; ostala stanja grupirana u četiri rotacijske vrpce dvije vrpce imaju minimalno jedan neutron u

s

-orbitali



ogroman moment inercije!

W.von Oertzen, H.G.Bohlen, M.Milin et al., Eur.Phys.J. A 21 (2004) 193

Nuklearne molekule: planovi

1) 6

He+

14

C, Louvain-la-Neuve

  

ciljevi :

  

egzotična stanja u 16 C daljnje provjere stanja u 10 Be ...

prednosti :



velik ”višak neutrona”



obje čestice u ulaznom kanalu imaju J

p

= 0 + mane:



malen intenzitet snopa



radioaktivnog radioaktivnost mete 14 C 6

g g

He+ 8

a

14 16 C

g

Q (MeV) C 4.495

g

10 Be+ 10 Be -4.599

g

8 Be+ 12 Be -9.404 He+ 12 C -10.894

Nuklearne molekule: planovi

1) 6

He+

14

C, Louvain-la-Neuve

  

ciljevi :

  

egzotična stanja u 16 C daljnje provjere stanja u 10 Be ...

prednosti :



velik ”višak neutrona”



obje čestice u ulaznom kanalu imaju J

p

= 0 + mane:



malen intenzitet snopa



radioaktivnog radioaktivnost mete 14 C 6

g g

He+ 8

a

14 16 C

g

Q (MeV) C 4.495

g

10 Be+ 10 Be -4.599

g

8 Be+ 12 Be -9.404 He+ 12 C -10.894

PH217 unutar FP6 -odobren: 23.1.2005.

-snop: 23.9.-3.10.05.

-prvi rezultati: proljeće 2006.



Nuklearne molekule: planovi

2) 7

Li+

12,13,14

C u Münchenu

cilj :



spektroskopija kisikovih izotopa bogatih neutronima



identifikacija stanja sa strukturom 3) 8

He+

4

He, GANIL, Caen



cilj :



molekulska stanja u 12 Be 4) 7

Be+

4

He, Louvain-la-Neuve



cilj :



stanja u 11 B, veza s 10 Be i 12 C

Radioaktivni snopovi: fuzija?

 

Kakav efekt ima halo-struktura nekih radioaktivnih snopova na mehanizam reakcije na energijama oko kulonske barijere?

teorijska predviđanja za fuziju izazvanu halo-jezgrom: 1) vjerojatnost za fuziju se povećava jer slabo vezani valentni neutroni efektivno “spuštaju” kulonsku barijeru: animacija preuzeta s : http://fys.kuleuven.be/iks/lisol/research/fusion/6hefusion_generalpub.htm

Radioaktivni snopovi: fuzija?

 

Kakav efekt ima halo-struktura nekih radioaktivnih snopova na mehanizam reakcije na energijama oko kulonske barijere?

teorijska predviđanja za fuziju izazvanu halo-jezgrom: 2) vjerojatnost za fuziju se smanjuje jer dolazi do razbijanja slabo vezanog projektila: animacija preuzeta s : http://fys.kuleuven.be/iks/lisol/research/fusion/6hefusion_generalpub.htm

Radioaktivni snopovi: fuzija?

 

Kakav efekt ima halo-struktura nekih radioaktivnih snopova na mehanizam reakcije na energijama oko kulonske barijere?

teorijska predviđanja za fuziju izazvanu halo-jezgrom: 3) vjerojatnost za fuziju se povećava jer slabo-vezani projektil lakše tunelira kroz barijeru: animacija preuzeta s : http://fys.kuleuven.be/iks/lisol/research/fusion/6hefusion_generalpub.htm

Fuzija sa halo-projektilima



Prvi rezultati:



reakcijski udarni presjek povećan

 

fuzijski udarni presjek povećan udarni presjek za prijenos valentnih nukleona velik



udarni presjek za razbijanje projektila velik



Proučavani sustavi:

 

6 He+ 209 Bi 6 He+ 238 U – J.J.Kolata et al., Phys.Rev.Lett. 81 (1998) 4580 M.Trotta et al., Phys.Rev.Lett. 84 (2000) 2342



...

Fuzija sa halo-projektilima

 

Mi (kolaboracija Catania/Edinburgh/LLN/Zagreb) mjerili 6 He+ 64 Zn u LLN-u Rezultati: A.Di Pietro, ..., M.Milin, ..., N.Soić, ..., Europhys.Lett. 64 (2003) 309 udarni presjek za fuziju nije povećan!

Fuzija sa halo-projektilima

 

Mi (kolaboracija Catania/Edinburgh/LLN/Zagreb) mjerili 6 He+ 64 Zn u LLN-u Rezultati: reakcijski udarni presjek povećan, važan prijenos i razbijanje projektila!

A.Di Pietro, ..., M.Milin, ..., N.Soić, ..., Phys.Rev.C 69 (2004) 044613

Fuzija sa halo-projektilima

 

Mi (kolaboracija Catania/Edinburgh/LLN/Zagreb) mjerili 6 He+ 64 Zn u LLN-u Rezultati: reakcijski udarni presjek povećan!

udarni presjek za fuziju nije povećan!

Fuzija sa halo-projektilima

 

Mi (kolaboracija Catania/Edinburgh/LLN/Zagreb) mjerili 6 He+ 64 Zn u LLN-u Rezultati: Posve jednake rezultate dobili za sustav 6 He+ 238 U R.Raabe et al., Nature 431 (2004) 823 reakcijski udarni presjek povećan!

udarni presjek za fuziju nije povećan!

Kvazi elastično raspršenje s RNB



iako je 6 He slabo vezana jezgra, uočeno njeno kvazi-slobodno raspršenje na d- i

a

-klasteru u jezgri 6 Li



s druge strane, raspršenje u klasterima jezgre 7 Li u nije uočeno 7 Li (L=0 za

a

-d u 6 Li i L=1 za

a

-t u 7 Li) d 3

s

dEd

W

1 d

W

2 ~ k.f. |

f

(q)| 2 d 2

s

12 d

W

   

Radioaktivni snopovi: planovi

1) 10

Be+

64

Zn i

11

Be+

64

Zn, ISOLDE, CERN

rezultati dobiveni sa snopom 6 He) 6 He vrlo značajni, no teoretičarima je teško modelirati reakcije izazvane halo jezgrama ako taj halo sadrži dva nukleona (što je slučaj za 11 Be je opće-prihvaćena jedno-neutronska halo-jezgra odnedavno ISOLDE-postrojenje na CERN-u prvo u svijetu nudi nisko-energijski snop 11 Be ISOLDE-PAC odobrio eksperiment krajem 2005...

2)

(

6

He,

10

C) na raznim metama

  

vrlo “povoljna” reakcija pobiranja 4 protona!

npr. na jezgri 40 Ca, Q-vrijednost je -2.29 MeV!

može se iskoristiti i za precizno određivanje masa

  

Nuklearna astrofizika

modeliranje ranog svemira (1-5 minute starog), središta zvijeda, te raznih eksplozivnih fenomena u svemiru (nove, supernova, x- i njima

g

-bursteri, ...) nemoguće bez preciznog poznavanja strukture lakih jezgara, kao i reakcija među usprkos desetljećima istraživanja, mnogi bitni podaci još fale: pokazalo se da se čak ni raspad “Hoylevog stanja” ne poznaje dovoljno precizno



vidjeti: Fynbo et al., Nature 433 (2005) 136 glavni problem u istraživanju reakcije su maleni udarni presjeci na energijama na kojima se reakcije odigravaju



3 primjer: pri prvom direktnom mjerenju reakcije He+ 3 He → 4 He+2p na niskim, astrofizičkim energijama (LUNA 1998.) detektiran u prosjeku 1 događaj mjesečno!

 

Nuklearna astrofizika

jedno moguće rješenje: indirektne metode npr. metoda Trojanskog konja: kvazi-slobodna reakcija s tri čestice u izlaznom kanalu se koristi za određivanje udarnog presjeka za dvočestičnu reakciju 6 Li 6 Li+ 6 Li



4 He+ 4 He+ 4 He 4 He “spektator” 6 Li 6 Li+d



4 He+ 4 d ulazi u reakciju 4 He He 4 He S. Typel and H. Wolter, Few-Body Syst. 29, 75 (2000)

d 3 σ dE C dΩ C dΩ c  KF  G(  s ) 2  v v Cc ax  P   1 C   dσ  bare dΩ

   

Nuklearna astrofizika

niz mjerenja u kojima je korištena ova metoda napravljen u Zagrebu u kolaboraciji s grupom iz Catanije akcelerator 6MV EN Tandem Van de Graaff ( Laboratorij za interakcije ionskih snopova, Institut “Ruđer Bošković” ) idealan za ovakvu vrstu mjerenja!

mjerene reakcije:



6 Li+ 6 Li (dva puta)



p+d dobiveni rezultati značajni za model “nehomogenog Velikog Praska”...

C.Spitaleri et al.

Phys.Rev. C 63 (2001) 055801 A.Musumarra et al.

Phys.Rev. C 63 (2001) 068801

Zaključak



istraživanje lakih atomskih jezgara još uvijek (ili ponovno) vrlo živo područje znanosti



tehnički razvoj (radioaktivni snopovi, računala, ...) potaknuo nova istraživanja koja su dovela do otkrića niza neočekivanih fenomena



dobiveni značajani rezultati u području nuklearne strukture (“nuklearne molekule”), nuklearnih reakcija (mehanizam reakcija oko kulonske barijere), te nuklearne astrofizike (upotreba indirektnih metoda)



zagrebačka eksperimentalana nuklearna fizika aktivno sudjeluje u modernim istraživanjima i na najbolji način nastavlja tradiciju “zagrebačke škole”...

     

Suradnici

Ð.Miljanić, N.Soić, S.Szilner, M.Zadro,...

Institut Ruđer Bošković, Zagreb, Hrvatska W.von Oertzen, H.G.Bohlen, Tz.Kokalova, ... Hahn-Meitner-Institut, Berlin, Njemačka C.Angulo, S.Cherubini, N.de Sereville, ... Institut de Physique Nucléaire, Université Catholique de Louvain, Louvain-la-Neuve, Belgija M.Aliotta, T.Davinson, A.C.Shotter, ...

Department of Physics and Astronomy, University of Edinburgh, Edinburgh, Velika Britanija A.Di Pietro, P.Figuera, M.Lattuada, A.Musumarra, M.G.Pellegriti, R.G.Pizzone, C.Spitaleri, ...

INFN-LNS and Università di Catania, Catania, Italija M.Freer, ...

School of Physics and Astronomy, University of Birmingham, Birmingham, Velika Britanija