Rusija u XVI i XVII vijeku  Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se.

Download Report

Transcript Rusija u XVI i XVII vijeku  Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se.

Slide 1

Rusija u XVI
i XVII vijeku

 Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka

okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
 Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).

Ivan III

Vasilije III

Ivan IV Grozni

 Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki






knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.

 U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3






godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.

 Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,










s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.

 Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.







ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.

 Zbog psihičke nesposobnosti kao i

nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
 Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.

 1584.-1598.-bio je regent Rusije.
 1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu

popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
 Jedini krivac je bio Boris Godunov.
 U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
 Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.

 Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj

nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
 Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
 On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
 Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.

 Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući







istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.

 1613.-osnovana je dinastija Romanova.
 Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
 Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-

švedske intervencije.
 Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
 Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
 On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.

 U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,







sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede

 U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod

poljskom vlašću.
 To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
 Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
 Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.

 Ko je nasljedio Ivana III?

 Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
 Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
 Koje godine je krunisan Ivan IV?
 Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
 Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
 Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
 Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
 Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
 Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u

Rusiji u XVI i XVII vijeku?


Slide 2

Rusija u XVI
i XVII vijeku

 Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka

okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
 Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).

Ivan III

Vasilije III

Ivan IV Grozni

 Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki






knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.

 U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3






godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.

 Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,










s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.

 Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.







ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.

 Zbog psihičke nesposobnosti kao i

nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
 Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.

 1584.-1598.-bio je regent Rusije.
 1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu

popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
 Jedini krivac je bio Boris Godunov.
 U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
 Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.

 Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj

nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
 Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
 On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
 Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.

 Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući







istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.

 1613.-osnovana je dinastija Romanova.
 Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
 Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-

švedske intervencije.
 Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
 Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
 On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.

 U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,







sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede

 U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod

poljskom vlašću.
 To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
 Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
 Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.

 Ko je nasljedio Ivana III?

 Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
 Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
 Koje godine je krunisan Ivan IV?
 Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
 Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
 Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
 Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
 Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
 Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u

Rusiji u XVI i XVII vijeku?


Slide 3

Rusija u XVI
i XVII vijeku

 Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka

okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
 Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).

Ivan III

Vasilije III

Ivan IV Grozni

 Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki






knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.

 U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3






godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.

 Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,










s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.

 Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.







ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.

 Zbog psihičke nesposobnosti kao i

nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
 Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.

 1584.-1598.-bio je regent Rusije.
 1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu

popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
 Jedini krivac je bio Boris Godunov.
 U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
 Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.

 Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj

nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
 Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
 On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
 Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.

 Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući







istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.

 1613.-osnovana je dinastija Romanova.
 Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
 Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-

švedske intervencije.
 Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
 Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
 On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.

 U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,







sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede

 U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod

poljskom vlašću.
 To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
 Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
 Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.

 Ko je nasljedio Ivana III?

 Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
 Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
 Koje godine je krunisan Ivan IV?
 Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
 Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
 Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
 Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
 Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
 Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u

Rusiji u XVI i XVII vijeku?


Slide 4

Rusija u XVI
i XVII vijeku

 Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka

okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
 Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).

Ivan III

Vasilije III

Ivan IV Grozni

 Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki






knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.

 U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3






godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.

 Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,










s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.

 Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.







ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.

 Zbog psihičke nesposobnosti kao i

nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
 Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.

 1584.-1598.-bio je regent Rusije.
 1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu

popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
 Jedini krivac je bio Boris Godunov.
 U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
 Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.

 Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj

nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
 Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
 On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
 Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.

 Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući







istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.

 1613.-osnovana je dinastija Romanova.
 Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
 Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-

švedske intervencije.
 Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
 Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
 On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.

 U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,







sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede

 U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod

poljskom vlašću.
 To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
 Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
 Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.

 Ko je nasljedio Ivana III?

 Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
 Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
 Koje godine je krunisan Ivan IV?
 Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
 Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
 Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
 Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
 Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
 Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u

Rusiji u XVI i XVII vijeku?


Slide 5

Rusija u XVI
i XVII vijeku

 Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka

okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
 Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).

Ivan III

Vasilije III

Ivan IV Grozni

 Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki






knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.

 U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3






godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.

 Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,










s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.

 Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.







ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.

 Zbog psihičke nesposobnosti kao i

nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
 Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.

 1584.-1598.-bio je regent Rusije.
 1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu

popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
 Jedini krivac je bio Boris Godunov.
 U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
 Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.

 Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj

nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
 Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
 On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
 Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.

 Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući







istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.

 1613.-osnovana je dinastija Romanova.
 Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
 Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-

švedske intervencije.
 Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
 Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
 On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.

 U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,







sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede

 U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod

poljskom vlašću.
 To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
 Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
 Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.

 Ko je nasljedio Ivana III?

 Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
 Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
 Koje godine je krunisan Ivan IV?
 Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
 Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
 Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
 Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
 Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
 Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u

Rusiji u XVI i XVII vijeku?


Slide 6

Rusija u XVI
i XVII vijeku

 Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka

okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
 Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).

Ivan III

Vasilije III

Ivan IV Grozni

 Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki






knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.

 U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3






godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.

 Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,










s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.

 Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.







ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.

 Zbog psihičke nesposobnosti kao i

nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
 Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.

 1584.-1598.-bio je regent Rusije.
 1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu

popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
 Jedini krivac je bio Boris Godunov.
 U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
 Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.

 Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj

nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
 Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
 On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
 Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.

 Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući







istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.

 1613.-osnovana je dinastija Romanova.
 Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
 Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-

švedske intervencije.
 Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
 Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
 On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.

 U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,







sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede

 U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod

poljskom vlašću.
 To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
 Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
 Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.

 Ko je nasljedio Ivana III?

 Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
 Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
 Koje godine je krunisan Ivan IV?
 Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
 Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
 Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
 Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
 Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
 Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u

Rusiji u XVI i XVII vijeku?


Slide 7

Rusija u XVI
i XVII vijeku

 Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka

okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
 Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).

Ivan III

Vasilije III

Ivan IV Grozni

 Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki






knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.

 U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3






godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.

 Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,










s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.

 Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.







ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.

 Zbog psihičke nesposobnosti kao i

nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
 Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.

 1584.-1598.-bio je regent Rusije.
 1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu

popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
 Jedini krivac je bio Boris Godunov.
 U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
 Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.

 Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj

nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
 Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
 On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
 Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.

 Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući







istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.

 1613.-osnovana je dinastija Romanova.
 Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
 Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-

švedske intervencije.
 Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
 Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
 On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.

 U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,







sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede

 U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod

poljskom vlašću.
 To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
 Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
 Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.

 Ko je nasljedio Ivana III?

 Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
 Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
 Koje godine je krunisan Ivan IV?
 Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
 Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
 Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
 Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
 Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
 Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u

Rusiji u XVI i XVII vijeku?


Slide 8

Rusija u XVI
i XVII vijeku

 Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka

okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
 Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).

Ivan III

Vasilije III

Ivan IV Grozni

 Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki






knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.

 U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3






godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.

 Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,










s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.

 Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.







ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.

 Zbog psihičke nesposobnosti kao i

nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
 Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.

 1584.-1598.-bio je regent Rusije.
 1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu

popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
 Jedini krivac je bio Boris Godunov.
 U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
 Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.

 Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj

nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
 Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
 On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
 Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.

 Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući







istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.

 1613.-osnovana je dinastija Romanova.
 Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
 Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-

švedske intervencije.
 Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
 Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
 On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.

 U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,







sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede

 U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod

poljskom vlašću.
 To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
 Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
 Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.

 Ko je nasljedio Ivana III?

 Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
 Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
 Koje godine je krunisan Ivan IV?
 Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
 Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
 Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
 Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
 Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
 Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u

Rusiji u XVI i XVII vijeku?


Slide 9

Rusija u XVI
i XVII vijeku

 Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka

okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
 Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).

Ivan III

Vasilije III

Ivan IV Grozni

 Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki






knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.

 U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3






godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.

 Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,










s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.

 Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.







ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.

 Zbog psihičke nesposobnosti kao i

nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
 Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.

 1584.-1598.-bio je regent Rusije.
 1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu

popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
 Jedini krivac je bio Boris Godunov.
 U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
 Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.

 Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj

nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
 Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
 On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
 Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.

 Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući







istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.

 1613.-osnovana je dinastija Romanova.
 Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
 Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-

švedske intervencije.
 Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
 Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
 On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.

 U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,







sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede

 U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod

poljskom vlašću.
 To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
 Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
 Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.

 Ko je nasljedio Ivana III?

 Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
 Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
 Koje godine je krunisan Ivan IV?
 Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
 Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
 Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
 Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
 Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
 Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u

Rusiji u XVI i XVII vijeku?


Slide 10

Rusija u XVI
i XVII vijeku

 Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka

okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
 Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).

Ivan III

Vasilije III

Ivan IV Grozni

 Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki






knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.

 U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3






godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.

 Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,










s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.

 Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.







ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.

 Zbog psihičke nesposobnosti kao i

nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
 Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.

 1584.-1598.-bio je regent Rusije.
 1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu

popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
 Jedini krivac je bio Boris Godunov.
 U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
 Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.

 Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj

nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
 Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
 On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
 Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.

 Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući







istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.

 1613.-osnovana je dinastija Romanova.
 Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
 Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-

švedske intervencije.
 Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
 Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
 On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.

 U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,







sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede

 U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod

poljskom vlašću.
 To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
 Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
 Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.

 Ko je nasljedio Ivana III?

 Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
 Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
 Koje godine je krunisan Ivan IV?
 Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
 Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
 Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
 Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
 Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
 Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u

Rusiji u XVI i XVII vijeku?


Slide 11

Rusija u XVI
i XVII vijeku

 Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka

okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
 Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).

Ivan III

Vasilije III

Ivan IV Grozni

 Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki






knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.

 U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3






godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.

 Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,










s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.

 Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.







ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.

 Zbog psihičke nesposobnosti kao i

nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
 Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.

 1584.-1598.-bio je regent Rusije.
 1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu

popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
 Jedini krivac je bio Boris Godunov.
 U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
 Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.

 Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj

nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
 Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
 On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
 Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.

 Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući







istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.

 1613.-osnovana je dinastija Romanova.
 Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
 Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-

švedske intervencije.
 Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
 Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
 On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.

 U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,







sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede

 U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod

poljskom vlašću.
 To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
 Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
 Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.

 Ko je nasljedio Ivana III?

 Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
 Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
 Koje godine je krunisan Ivan IV?
 Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
 Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
 Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
 Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
 Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
 Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u

Rusiji u XVI i XVII vijeku?


Slide 12

Rusija u XVI
i XVII vijeku

 Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka

okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
 Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).

Ivan III

Vasilije III

Ivan IV Grozni

 Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki






knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.

 U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3






godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.

 Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,










s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.

 Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.







ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.

 Zbog psihičke nesposobnosti kao i

nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
 Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.

 1584.-1598.-bio je regent Rusije.
 1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu

popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
 Jedini krivac je bio Boris Godunov.
 U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
 Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.

 Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj

nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
 Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
 On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
 Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.

 Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući







istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.

 1613.-osnovana je dinastija Romanova.
 Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
 Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-

švedske intervencije.
 Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
 Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
 On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.

 U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,







sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede

 U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod

poljskom vlašću.
 To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
 Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
 Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.

 Ko je nasljedio Ivana III?

 Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
 Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
 Koje godine je krunisan Ivan IV?
 Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
 Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
 Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
 Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
 Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
 Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u

Rusiji u XVI i XVII vijeku?


Slide 13

Rusija u XVI
i XVII vijeku

 Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka

okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
 Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).

Ivan III

Vasilije III

Ivan IV Grozni

 Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki






knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.

 U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3






godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.

 Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,










s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.

 Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.







ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.

 Zbog psihičke nesposobnosti kao i

nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
 Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.

 1584.-1598.-bio je regent Rusije.
 1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu

popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
 Jedini krivac je bio Boris Godunov.
 U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
 Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.

 Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj

nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
 Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
 On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
 Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.

 Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući







istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.

 1613.-osnovana je dinastija Romanova.
 Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
 Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-

švedske intervencije.
 Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
 Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
 On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.

 U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,







sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede

 U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod

poljskom vlašću.
 To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
 Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
 Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.

 Ko je nasljedio Ivana III?

 Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
 Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
 Koje godine je krunisan Ivan IV?
 Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
 Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
 Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
 Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
 Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
 Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u

Rusiji u XVI i XVII vijeku?


Slide 14

Rusija u XVI
i XVII vijeku

 Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka

okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
 Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).

Ivan III

Vasilije III

Ivan IV Grozni

 Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki






knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.

 U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3






godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.

 Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,










s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.

 Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.







ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.

 Zbog psihičke nesposobnosti kao i

nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
 Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.

 1584.-1598.-bio je regent Rusije.
 1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu

popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
 Jedini krivac je bio Boris Godunov.
 U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
 Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.

 Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj

nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
 Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
 On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
 Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.

 Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući







istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.

 1613.-osnovana je dinastija Romanova.
 Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
 Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-

švedske intervencije.
 Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
 Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
 On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.

 U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,







sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede

 U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod

poljskom vlašću.
 To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
 Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
 Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.

 Ko je nasljedio Ivana III?

 Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
 Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
 Koje godine je krunisan Ivan IV?
 Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
 Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
 Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
 Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
 Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
 Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u

Rusiji u XVI i XVII vijeku?