Rusija u XVI i XVII vijeku Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se.
Download ReportTranscript Rusija u XVI i XVII vijeku Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se.
Slide 1
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 2
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 3
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 4
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 5
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 6
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 7
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 8
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 9
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 10
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 11
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 12
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 13
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 14
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 2
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 3
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 4
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 5
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 6
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 7
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 8
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 9
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 10
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 11
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 12
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 13
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?
Slide 14
Rusija u XVI
i XVII vijeku
Moskovska velika kneževina je do kraja XV vijeka
okupila najveći dio ruskih zemalja i konačno se 1480.
godine oslobodila tatarske vrhovne vlasti.
Politiku daljeg širenja ruske države nastavili su
nasljednici Ivana III : Vasilije III i Ivan IV (Grozni).
Ivan III
Vasilije III
Ivan IV Grozni
Smrću svoja oca 1505. godine Vasilije III postaje veliki
knez Moskve.
Nastavlja politiku oca koja se sastojala od rata protiv
Litve i aneksije nezavisnih ruskih državica.
1510.-nastaje republika Pskov.
1514.-osvaja Smolensk (započinje rat protiv Litve) .
U bitci kod Orše 1514. , Poljsko-Litvanske snage
uništavaju Moskovsku vojsku što sprečava dalje širenje.
Umire 1533. godine i nasljeđuje ga sin Ivan IV Grozni.
U trenutku očeve smrti 1533. Ivan IV ima samo 3
godine i titulu velikog kneza.
Po očevoj smrti regent postaje djetetova majka Jelena
Glinska koja uspješno vlada.
Sklapa mir sa Litvom i provodi finacijsku reformu.
Poslije majčine smrti dinastije Šujski i Belski bore se za
regentstvo.
1546.-ukida se regentstvo.
1547.-krunisanje Ivana IV.
Sproveo je reforme u državnom i crkvenom zakonodavstvu,
s ciljem da se postigne državno i vjersko jedinstvo.
Radio je i na jačanju veza Rusije sa zapadom.
Širila se evropska kultura doseljavanjem stranaca (Njemci,
Šveđani, Holanđani i Englezi).
Jačaju trgovačke veze sa Engleskom i Holandijom.
Pohodi u zapadnom Sibiru su bili uspješni.
Pored feudalne organizuje uvodi i stajaću vojsku u kojoj su
doživotno služili vojnici zvani strijelci.
Ivan IV je pomoću strijelaca uništio je moć boljara.
Zbog surovosti je dobio nadimak “Grozni”.
Da bi uspješno vodio borbe protiv boljara 1565.
ustanovio je Opričninu(dio države koju je stavio pod
direktnu upravu), a ostatak države Zemščinu(ostavio
pod upravom boljara).
Opričnici- su hvatali i ubijala sumnjive boljare.
1571.-Krimski tatari pobjeđuju vojsku oprečnika (pada
Moskva).
1573.-Ivan IV ukida oprečnike.
1574.-abdicira prepustajući vlast Simeonu
Bekbulatoviču.
Umire 1584. i nasljeđuje ga sin Fjodor I zvani Zvonar.
Zbog psihičke nesposobnosti kao i
nezainteresovanosti vlast preuzima tast Boris Godunov
koji od tada obavlja sve državničke poslove.
Slobodno vrijeme provodi u molitvama i putovanjima
Rusijom gdje obavezno posjećuje crkve i zvoni
njihovim zvonima odakle je i dobio nadimak zvonar.
1584.-1598.-bio je regent Rusije.
1590.-Tatartska pljačkaška horda donosi mu
popularnost koja odmah propada sljedeće godine kada
umire Dimitrije.
Jedini krivac je bio Boris Godunov.
U tom trenutku on gubi svoj legitimitet na gotovo
cijelom državnom teritorijom.
Niti teritorijalno širenje na račun Švedske niti gradnja
novih gradova Carcina, Samare, Saratova i Voroneža tu
činjenicu nije moglo promijeniti.
Smrt cara 1598. otvara mu put do krune , ali znajući svoj
nelegimitet on to u prvi trenutak odbija tražeći potvrdu od
parlamenta.
Zastupnici su ga jednoglasno potvrdili za cara 21. februara
1598.
On samo nastavlja politiku iz regenstva svojim pokušajima
jačanja Rusije i traženja izlaska na Baltičko more.
Zavjere boljara prestaju, oni su isti kao i na početku
njegove karijere, tako da Boris Godunov tada postupa kao
“Opričnik” koji pogubljuje ili tjera u samostan svoje
neprijatelje.
Lažni Dimitrije prelazi na katoličku vjeru dajući
istovremeni obećanje da će cijela Rusija slijediti njegov
primjer kada bude car.
1604. okuplja vojsku gdje pobjeđuje.
1605.-postaje car Rusije.
Sklapa savez s Venecijom i Poljsko-Litvanskom
državom.
Odbija strogu povezanost između pravoslavne crkve i
države što dovodi do pravih problema.
Lažnog Dimitrija ubijaju zavjerenici.
1613.-osnovana je dinastija Romanova.
Prvi vladar dinastije bio je Mihail Fjodorovič.
Bezbjednost zemlje postigao je zaustavljanjem poljsko-
švedske intervencije.
Strancima je olakšano da dolaze u Rusiju što je
doprinjelo razvoju gradske privrede.
Njega je nasledio sin Aleksej Mihajlovič (1645-1676).
On je sredio prilike u zemlji i kodifikovao rusko pravo.
U Rusiji u XVI i XVII vijeku bio je na snazi pomjesni sistem,
sličan feudalnom sistemu u Evropi toga vremena.
Vladari su pomjestja davali feudalcima-pomješčicima koji
su obavljali vojnu službu sa tačno određenim brojem
naoružanih ljudi.
Baština(votčina)-posjed u neograničenoj svojini feudalaca.
U Rusiji XVI i početkom XVII vijeka ,gradovi su bili
nerazvijeni pa građanski stalež nije imao nikakav politički
uticaj.
Tek poslije reforme Petra Velikog, krajem XVII i početkom
XVIII vijeka, bili su stvoreni osnovni uslovi za razvoj
gradske privrede
U XVI i prvoj polovini XVII vijeka Ukrajina je bila pod
poljskom vlašću.
To je bila prostrana teritorija na srednjem toku Buga,
Dnjepra, Dona i Njema,između tatarskih država,
Rusije i Poljske.
Zbog Ukrajine nastao je rat između Rusije i Poljske , u
kome je Poljska pretrpjela poraz.
Sredinom XVII vijeka Rusija je dovršila osvajanje
Sibira i postala teritorijalno najveća država svijeta.
Ko je nasljedio Ivana III?
Protiv koga je Vasilije III vodio ratove?
Koji su rezultati vladavine Ivana IV u Rusiji?
Koje godine je krunisan Ivan IV?
Šta znači regent i koji su vladari bili regenti?
Koje godine je Boris Godunov postao regent a koje car?
Na koju vjeru prelazi Lažni Dimitrije?
Koja dinastija dolazi 1613. godine ?
Ko je prvi vladar dinastije Romanova i ko ga je naslijedio?
Kako su osvajanja uticala na međunarodne položaje u
Rusiji u XVI i XVII vijeku?