Slide 1

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 2

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 3

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 4

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 5

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 6

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 7

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 8

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 9

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 10

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 11

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 12

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 13

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 14

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 15

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 16

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 17

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 18

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 19

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 20

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 21

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 22

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 23

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 24

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 25

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 26

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 27

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 28

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 29

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 30

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 31

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 32

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 33

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 34

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 35

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 36

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 37

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 38

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 39

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 40

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 41

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 42

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 43

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 44

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 45

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 46

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 47

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 48

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 49

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 50

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 51

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 52

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 53

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 54

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 55

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 56

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 57

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 58

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 59

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 60

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 61

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 62

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 63

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 64

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 65

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 66

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 67

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 68

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 69

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 70

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 71

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 72

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 73

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 74

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 75

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 76

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 77

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 78

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 79

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 80

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu


Slide 81

Zagovaranje i donošenje
odluka u grupi
radionica, 05. i 06.04.2011
proMENTE
Treneri: Dženana Husremović,dr.sc;
Alma Kadić,dipl.psih.

Sadržaj radionice:
•
•
•
•

•

Dan 1:
Teorija promjene, stavovi i
promjene stavova
Koraci u zagovaračkoj kampanji
Uloga mreže u upravljanju
zagovaračkom kampanjom
Rad na praktičnom primjeru:
– Definiranje problema /
postavljanje osnova
kampanje
– Priprema alternativa /
formulacija strategije
– Odabir rješenja / odabir
preferirane opcije
– Dizajniranje kampanje
– Implementacija i praćenje
– Evaluacija

•

•
•
•

Dan 2:
Priprema za simulaciju
Simulacija pregovaračkih
aktivnosti
Diskusija i zaključci

Teorija promjene

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Teorija promjene je pozitivni oblik “problemskog
stabla”
• Prvi nivo je razvojni cilj – npr. što Vaša organizacija /
donator želi
• Sljedeći nivo je strateški cilj, što obećavate da ćete
promijeniti
• Vaši krugovi ili pravougaonici su VARIJABLE;
promjene u konceptima, a ne stvari (održavanje
radionice -> povećanje znanja -> bolje zagovaranje
...)

Preduslovi za provođenje bilo kakve
aktivnosti: Vaša teorija promjene
• Definicija ciljnih populacija (ukoliko to ne radite, onda
ciljate na cijelu populaciju i nećete dobiti mjerljive
efekte!)
• Uključivanje stavova, spremnosti na…, znanje, u tim
različitim grupama

• Vaše strelice trebaju ići od uzroka ka efektima
– Ne definicije
– Ne samo vremenske okvire

Teorija promjene:
primjer

Razvojni cilj: unaprjeđenje života mladih

Manje mladih
započinje “karijeru
kriminalca”

Veća mogućnost zaposlenja

Strukturiranje slobodnog vremena

Reduciranje konflikata sa zakonom

Povećanje ponašanja traženja pomoći

Znanje pomagača

Spremnost da se bude pomagač

Povećanje preduslova traženja pomoći

intervencija

Teorija promjene
• Vježba:
• Pokušajte definirati što želite promjeniti u kampanji

CHECKLIST: SMART kriteriji za ciljeve

 Specifični (Specific)
 Mjerljivi (Measureable)
 Ostvarljivi (Achievable)
 Realistični (Realistic)
 Vremenski određeni
(Time-based)

Teorija promjene → log frame
• Ako već imate dobru teoriju promjene:
– Dizajniranje Vašeg “logframe”-a će biti lakše
– Selektiranje Vaših indikatora će biti lakše

Veza između logframe-a i teorije promjene

• U pripremi bilo koje
aktivnosti definiramo opći
cilj, svrhu projekta,
rezultate koje očekujemo
i aktivnosti koje ćemo
preduzimati
• Da bismo ovo uradili
dovoljno realistično
moramo imati svoju
teoriju promjene

Opis
proje
kta

pokaz
atelji

Izvori
za
verifik
aciju

pretpo
stavke

Opći ciljevi

1

8

9

7

Svrha
projekta

2

10

11

6

Rezultati

3

12

13

5

Aktivnosti

4

Stavovi

Zašto pričamo o stavovima?
• Stavovi su dio indikatora u logičkim okvirima
• Stavovi definiraju naše ponašanje i pozicije u pregovorima,
rukovođenju, zagovaranju,...
• I stavovi kao indkatori su RECEPTI
– Recept koji omogućava da se zaključi da je cilj postignut ili
nije

Uloga indikatora u završnim izvještajima

– Koji indikatori su planirani za praćenje funkcioniranja
programa / projekta
– Koji indikatori su korišteni,
– Kako su korišteni,
– Kako su oni uticali na prilagođavanje programa / projekta.

Kvantitativni, kvalitativni indikatori i indikatori
efikasnosti
•

Kvantitativni indikatori su statističke mjere
–
–
–
–

•

Kvalitativni indikatori impliciraju kvalitativni pregled
–
–
–
–

•

broj
procenat
rata (npr. broj rođenih na 1000 stanovnika)
Odnos (npr. broj muških u odnosu na broj ženskih).
Slaganje sa
Kvalitet nečega
Raširenost
Nivo.

Indikatori efikasnosti su mjere koštanja po jedinici
– Koštanje po jedinici (klijenata u tretmanu, studenata, škola, itd.).

Izvor: UNFPA toolkit, p 9

DOPA kriteriji za indikatore
•

Direktni (Direct)
–

•

mjeri željenu promjenu (što
bliže).

Objektivni (Objective)
–

jasno govore što je mjereno i
koji se podaci trebaju prikupiti.
– jasne operacionalne definicije
koje su neovisne od osobe koja
provodi istraživanje.

•

Praktični (Practical)
– Razumni u smislu cijene
prikupljanja podataka,
frekvencije i vremenskog okvira
za donošenje odluka.

•

Adekvatni (Adequate)
–

minimalan broj indikatora
potreban da bi se osigurali
dokazi o napretku programa.

•

Izvor: USAID TIPS Number 12, 1998.

•
•

Različiti (Disaggregated)
Pouzdani (Reliable)

•

Izvor: USAID TIPS Number 6, 1998.

Problem indikatora srednjeg nivoa
• Najniži nivo logframea obično nije problem – lako je naći
indikatore
• Najviši nivo logframea obično nije problem – (i ne očekuje se
neka promjena??!!)
• Ali, srednji nivo je težak
– To je najvažniji efekat programa
– Često uključuje mjerenje stavova, uvjerenja, ponašanja
– Uobičajeni alati obično ne funkcioniraju
– Često prevazilazi kompetencije NGO-a da mjere indikatore
srednjeg nivoa samostalno

Model sendvič
indicators
Promjena u
Dokumentacija?
ponašanju
Promjena u
upitnik?
uvjerenjima/ znanju/
stavovima
Javne / infornmacione dokumentacija?
kampanje

Mjerenje stavova, uvjerenja i ponašanja!
•
•
•
•
•

Manje konkretni
→ Moraju se koristiti konstrukti da bi se mjerili
→ Pouzdanost i valjanost postaju važno pitanje
Obično zahtijeva profesionalnu podršku
Nije nemoguće! Ne samo da postoje indikatori, nego i
programi

Zašto teško mijenjamo stavove?
• Zato što izbjegavamo stanje kognitivne disonance ne mijenjamo stav i ponašanje ako će to dovesti do
osjećaja nesklada
• Zato što to dovodi do disbalansa u sistemu stavova –
javlja se rizik da promjena proizvede neželjene efekte
u odnosima sa ljudima ( da dođemu u konflikt sa
nekim tko nam je drag ili da s složimo sa nekim koga
ne volimo)
• Da bi održali osjećaj nezavisnog mislioca ( da ne
dozvolimo da nam neko nameće svoje mišljenje)
• Svaka promjena sa sobom nosi prijetnju, pa tako i
promjena stava

Kako se borimo protiv promjene stava?
•
•
•
•

Ubjedljivim protuargumentima
Jačanjem postojećeg stava
Ponižavanjem ili umanjivanjem važnosti izvora stava
Selektivnim izlaganjem informacijama koje su za i
protiv postojećeg stava
• Držanjem za vlastiti stav po principu “tako je kako je”
• Ovi mehanizmi variraju u količini kognitivnog napora
koji moramo uložiti, ali su svi generalno visoko
funkcionalni u pomaganju ljudima da brane svoje
stavove pred napadima ubjeđivanja

Jačina stava i njegova promjenjivost
•

•
•

•
•
•

•

Jačina stava = dužina trajanja stava, ubijeđenost u njegovu tačnost i
snaga veze između objekta stava i evaluacije (lakoća pristupa mišljenju
i osjećanjima kada se nađemo u blizini objekta stava)
Što je stav jači to je teže promjenjiv
Otporniji stavovi su oni koji su: visoko dostupni (promovirani unutar
okruženja), podržani velikom količinom znanja ili informacija, za koje se
smatra da su ultimativne istine, strukturalno konzistentni, bazirani na
kognitivnim elaboracijama, niski u ambivalenciji
Čaki i eksperimentalna istraživanja potvrđuju ove nalaze
Što su ljudi uvjereniji u svoj stav, to se on teže mijenja
Neke osobine ličnosti su visoko prediktivne za otpornost na promjene
stava: dogmatizam, autoritarnost, percepcija sebe kao osobe podložne
ubjeđivanju
Ironično: ljudi koji su više ubijeđeni u vlastitu uspješnost da odbrane
svoj stav bili su podložniji promjeni stava

Što se desi nakon ubjeđivanja?

Zašto imamo malo efekata u pokušajima da
mijenjamo stavove?
• Zato što polazimo iz svoje pozicije, stavova,
uvjerenja, emocija,...
• Vjerujemo da ako je nešto dobro i ubjedljivo za nas
mora biti ubjedljivo i za ostale
• Ne razmišljamo od čega je formiran stav (da li je to
više kognitivni, afektivni ili ponašajno uvjetovan stav)
• Zato što su prijašnji pokušaji bili bezuspješni i doveli
do pojačavanja stava
• Zato što mi formiramo negativan stav prema ljudima
koji neće da promijene svoj stav

Kako se mijenjaju stavovi?
• Promjena stava kroz promjenu ponašanja
• Stavovi se mogu mijenjati zbog kognitivne disonance
– kada ponašanje ne nailazi na dovoljno unutarnjeg
opravdanja
• Promjena stava dovodi do sinhronizacije ponašanja i
unutarnjeg opravdanja
• Treba znati da kampanje za promjenu ponašanja na
masovnoj razini ne daju rezultate i zbog toga ljudi
pokušavaju mijenjati stavove masa kroz
propagandnu komunikaciju

Kako se mijenjaju stavovi?
• Propagandna komunikacija i promjena stava
• Yale attitude change approach - who said what to
whom

Kako se mijenjaju stavovi?
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•

Tko (izvor informacija):
Govornik treba da bude atraktivan i da ima kredibilitet za ciljanu publiku
Kaže što (priroda komunikacije):
Poruke ne trebaju izlegedati kao da su ubjeđujuće
Prezentirati argumente za i protiv
Ukoliko dvije osobe govore jedna za drugom bez stanke tada je puno
bolje biti prvi (efekat prvenstva)
Ukoliko dvije osobe govore, a između je pauza tada je bolje ići poslije
(efekat vremenske blizine)
Kome (obilježja publike)
Lakše je ubijediti publiku kada su distrahirani (nisu fokusirani)
Pomaže i kada je publika niže inteligencije i umjerenog samopouzdanja
Najlakša grupa su u rangu 18 – 25 godina starosti

Kako se mijenjaju stavovi
• Ponekada su ljudi spremniji mijenjati stav pod
uticajem sadržaja poruke, a ponekada pod uticajem
perifernih sadržaja oko poruke
• Dva kanala za ubjeđivanje:
– Centralni kanal – kada su motivirani da obrate
pažnju i slušaju poruku i informacije
– Periferni kanal – kada nisu motivirani da obraćaju
pažnju na činjenice i poruke, nego samo na
površne karakteristike kao npr. tko je govornik ili
koliko je duga

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Koliko je tema osobi lično važna
– bitna stvar u odlučivanju da li će obratiti pažnju i
koristiti centralni kanal
• Što je tema njemu / njoj važnija to će on biti spremniji
da koristi centralni kanal
• U tom slučaju oni će biti najviše pod uticajem jačine
argumenata
• Pažnja: ako vi vidite nešto važno, to ne znači da će
svakome biti važno

Kada ljudi koriste centralni kanal?
• Potreba za razumijevanjem
• Motivacija ili unutarnja potreba da prikuplja
informacije i razmišlja o svijetu u kojem živi
• Sposobnost da obraćaju pažnju, razumiju i tumače
rečeno

PROMJENA STAVA JE DUGOROČNIJA I SNAŽNIJA
UKOLIKO DOLAZI KROZ KORIŠTENJE
CENTRALNOG KANALA

Kada ljudi koriste periferne kanale?
• Što su manje sposobni da obrate pažnju
• Što manje razumiju argumentaciju
• Što su manje zainteresirani

Emocije i promjene stavova
• Ukoliko želite da koristite centralni kanal, morate
privući ljude da obrate pažnju
• To možete uraditi tako da igrate na njihove emocije
• Ipak, ljudi vole biti dobro raspoloženi i izbjegavaće
aktivnosti koje im kvare dobro raspoloženje
• Kada su dobro raspoloženi ljudi uglavnom
izbjegavaju da obraćaju pažnju na propagandnu
komunikaciju jer misle da će im to pokvariti
raspoloženje

Emocije i promjene stavova
• Komunikacija koja uključuje induciranje straha je
najefikasnija ukoliko se inducira umjerena količina
straha i pri čemu ljudi vjeruju da će i mslušanje
poruke pomoći da umanje strah
• Ukoliko je poruka prestrašna ili premalo strašna ona
neće imati efekta

Emocije i promjene stava
• Kada ljudi koriste periferni kanal, oni često razmišljaju
heuristično npr. “dužina je jednako jačina” ili “on je
ekspert, mora da ima za pravo”
• Emocije i raspoloženja su same po sebi heuristične –
pitamo se “Kako se ja osjećam vezano za ovo” i ako
imamo pozitivna osjećanja imamo i pozitivan stav

Kako promjena stava vodi do promjene ponašanja?
• Da bi došlo do promjene ponašanja, a ne samo
mišljenja o nečemu trebamo sljedeće sastojke:
1. Specifični stav prema tom ponašanju – ne neki
generalni stav nego fousiran na to ponašanje
2. Subjektivne norme – procjena kako će ljudi do kojih
mu je stalo vidjeti takvo ponašanje
3. Percipirani stepen kontrole nad ponašanjem –
percepcija koliko lako ili teško će biti izvoditi takvo
ponašanje

Na kraju...
• Pregovaranja, zagovaranja, donošenje odluka u
grupama,... Svi drugi oblici grupnih ponašanja
definirani su između ostalog stavovima,
sposobnostima i osobinama ličnosti
• Stoga puko poznavanje tehnika ne proizvodi takve
učinke kao kada možemo razumjeti drugog i uticati
na njega na njemu adekvatan način

Grupa, ponašanje u grupi i
grupno odlučivanje

Šta je grupa?
• Grupa je dvoje ili više ljudi ili dvije ili više organizacija
koje su u interakciji, međusobnoj zavisnosti u smislu
da njihove potrebe i ciljevi dovode do toga da oni
utiču jedni na druge
• Priključivanje omogućava dobivanje važnih
informacija, povećava jasnoću, pomaže u formiranju
identiteta i uspostvljanju društvenih normi i pravila

Uticaj grupe na članove
• Grupa utiče na svoje članove kroz:
• Društvene norme
• Društvene uloge – zajednička očekivanja kako se
ljudi ili organiazcije u grupi trebaju ponašati
• Grupnu kohezivnost
• I druge odrednice oko kojih se grupa dogovara

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Društveno podržavanje – tendencija ljudi da budu
uspješniji u izvođenju jednostavnih zadataka, a gori u
izvođenju kompleksnih zadataka kada se nalaze u
prisustvu drugih i kada se njihov individualni učinak
evaluira

Grupa i individualno ponašanje
• Kada nas prisustvo drugih energizira?
• Prisustvo drugih potiče fiziološki odgovor koji
podržava dominantna, dobro naučena ponašanja, ali
umanjuje učinka na težim zadacima
• Zašto?
1. Prisustvo drugih nas čini pažljivijim
2. Prisustvo drugih dovodi do toga da smo više zabrinuti
kako ćemo nešto uraditi
3. Prisustvo drugih nas ometa

Grupa i individualno ponašanje
• Kada prisustvo drugih dovodi do “zabušavanja” ili
opuštanja?
• Tendencija da u prisustvu drugih kada naše
ponašanje neće biti evaluirano smanjujemo učinak na
jednostavnim zadacima, a povećavamo učinak na
kompleksnim zadacima

Zaključak – kada evaluirati, a kada ne?
• Kada osobe izvode neki dobro naučeni zadatak, tada
malo evaluacije unapređuje učinak
• Kada je zadatak kompleksan tada evaluacija
umanjuje učinak

Deindividualizacija – “izgubio se u masi”
• Deindividualziacija je gubitak ili oslobađanje od inače
prisutnih korektora ponašanja kada su ljudi u gomili,
što vodi ka impulsivnim i devijantnim reakcijama
• U našoj zemlji niko ne može garantirati mirne
proteste zbog ogromnog potencijala za
deindividualizaciju

Dva ključna faktora za deindividualizaciju
• Deindividualizacija čini ljude manje odgovornim za
njihova poašanja
• Deindividualizacija povećava poslušnost grupnim
normama
• U zavisnosi od norme grupe deindividualizacija može
dovesti i do prosocijalnih i do antisocijalnih ponašanja

Donošenje odluka u grupi: da li je više glava bolje
od jedne?
• Većina nas pretpostavlja da je više glava bolje od
jedne
• Ipak, ponekada dvije glave ne moraju biti bolje od
jedne ili bar od svije glave koje odvojeno misle

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Prvi razlog je kada članovi grupe (iz bilo kojeg
razloga) ne podijele specifične informacije sa ostalim
članovima
– Ovo se može prevenirati tako da svi nauče za koji dio
informacija su oni odgovorni (po mogućnosti lično odgovorni)

• Kada se grupa oslanja na pamćenje ili ekspertizu
samo jednog čovjeka

Kada grupna interakcija umanjuje kvalitet
rješavanja problema?
• Grupno razmišljanje – kada je grupna kohezija
važnija od sagledavanja činjenica u realnom svjetlu.
Grupno razmišljanje povećava vjerovatnoću
donošenja iskrivljenih odluka

Iluzija o
nepovredivosti: grupa
se osjeća nepobjediva i
nepogrešiva
Uvjerenje u moralnu
ispravnost: “I Bog je
na našoj strani”
Stereotipni pogledi na
druge ljude ili grupe:
simplistički, stereotipni
obrasci percepcije
drugih
Samocenzura: ljudi
odlučuju za sebe da
neće glasati za suprotna
mšljenja kako ne bi
“ljuljali brod”
Direktni pritisak na
dezertere da se
povinuju: ukoliko ljudi
glasaju za suprtono
mišljenje, na njih se vrši
direktan pritisak
Iluzija jednoglasnosti:
kreira se iluzija da se svi
slažu
Čuvari reda: članovi
grupe sami štite vođu od
doticaja sa suprotnim
stavovima

Iskrivljeni proces
donošenja odluka

Grupa je visoko
kohezivna: grupa
je cijenjena,
atraktivna i ljudi
žele da budu
članovi grupe
Grupna izolacija:
grupa je izolirana i
nema mogućnost
da čuje druga
mišljenja
Direktivni vođa:
vođa kontrolira
diskusiju i izražava
svoje želje
Visok stres:
članovi grupe vide
vanjsku prijetnju
po koheziju grupe
Slabe procedure
donošenja
odluka: nema
standardnih
neprijetećih
metoda za
iznošenje
alternativnih
mišljenja

Simptomi grupnog mišljenja

Uzroci grupnog mišljenja

Grupno razmišljanje
Nekompletni pregled
alternativnih odluka
Propusti da se ispitaju
rizici odabrane
alternative
Skromna ili nikakva
potraga za informacijama
Propust da se napravi
plan u slučaju da
posljedice ne budu
adekvatne

Kako izbjeći grupno mišljenje
• Vođa mora biti nepristrasan
• Pozivanje vanjskih suradnika i traženje njihovih
mišljenja
• Poticanje članova da iznesu svoje mišljenje javno ili
tajno

Polarizacija grupe – pomicanje ka ekstremima
• Grupna polarizacija je tendencija grupe da donosi
odluke koje su daleko ekstremnije nego početni
individualni prijedlozi od strane članova

Zaključak:
• Poznavanje osnovnih elemenata grupnog procesa
omogućava da postanemo svjesniji procesa na
konkretnom nivou
• Ako hoćemo aktivno članstvo treba da kao vođe
obezbijedimo uslove
• Nema organizacije bez jasno podijeljenih uloga

Dizajniranje zagovaračke
kampanje za implementaciju
Zakona protiv diskriminacije

Istraživanje psihosocijalnih faktora na radnom
mestu (N = 722)
Broj

Pitanje
84

Da li ste primijetili da je neko bio podvrgnut zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?
DA

85

86

muški

15,4%

ženski

27,9%

ukupno

23,8%
muškaraca

žena

1

57,9%

22,6%

2

15,8%

22,6%

3 i vise

26,3%

54,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano

Da li ste Vi bili podvrgnuti zlostavljanju (maltretiranju) na radnom mjestu u proteklih šest mjeseci?
DA
muški

9,7%

ženski

17,9%

ukupno

15,5%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika

Pitanje

BiH

Skandinavski uzorak

DA
Da li ste primijetili da je netko bio
podvrgnut
zlostavljanju
(maltretiranju) na radnom mjestu u
proteklih šest mjeseci?

muški

15,4%

13,8%

ženski

27,9%

12,8%

Koliko osoba je bilo zlostavljano
1
2
3 i vise
Da li ste Vi bili podvrgnuti
zlostavljanju
(maltretiranju)
na
radnom mjestu u proteklih šest
mjeseci?

DA

muškaraca
57,9%
15,8%
26,3%
DA

žena
22,6%
22,6%
54,8%

muškaraca
95,7%

žena
93,6%

3,30%

6,40%

DA

muški

9,7%

4,1%

ženski

17,9%

3,9%

Razlike između BiH i skandinavskih radnika
• Tabela pokazuje procente ispitanika koji su ili percipirali
zlostavljanje drugih ili sami se osjećali žrtvom zlostavljanja.
• BiH radnici su mnogo više izloženi zlostavljačkim ponašanjima
nego u skandinavskim zemljama.
• U BiH žene su percipirale dva puta više zlostavljačkih ponašanja
usmjerenih prema njihovim kolegicama nego žene u
skandinavskim zemljama, a tri puta više žena je imalo doživljaj
zlostavljanja od skandinavskih žena.

Zagovarački krug
1.
Definiranje
problema
2.
Razmatranj
e alterantiva

Evaluacija

Krug
zagovaračkih
aktivnosti
Implemenacija
i praćenje

3. Odabir
rješenja

Dizajniranje
zagovaranja

Osnovni elementi za definiranje zagovaranja
• Definiranje strategije usmjerene na promjenu politike
(revidira se tokom čitavog procesa zagovaranja)
• Osnovne ciljne grupe (donosioca odluka)
• Proces komunikacije sa ciljem da se pokrene
promjena
• Sve ovo vođeno od strane grupa, mreža ili
organiziranih građana

Uloga organizacija u iniciranju promjena
u politikama
Bazirano na
dokazima /
znanosti

Savjetovanje

Zagovaranje
Konfontacija /
vanjsko
djelovanje

Kooperacija /
djelovanje
iznutra

Lobiranje
Bazirano na
interesima /
vrijednostima

Akitvizam

Rad u grupama:
• Aktivnost 1

Pripremanje strateškog cilja i cilja zagovaračke
kampanje
• Primjer:

• Problem na koji se želi uticati: nedostatak
mehanizama kontrole industrijskog zagađenja rijeke
Bosne
• Strateški cilj: do kraja 2012. zagađenje rijeke Bosne
će se smanjiti za 50% na mjerama zagađenosti voda
• Cilj kampanje: Ministarstvo zaštite okoliša će
implementirati pravilnik o prečišćavanju otpadnih
voda i isforsirati njeovo provođenje za sve trenutne
zagađivače

Rad u grupama:
• Aktivnost 2: Definiranje problema, strateškog cilja i
cilja kampanje

Strateški stubovi za planiranje zagovaranja
Analiza polja
sila i analiza
uključenih

Problem u kontekstu:
proces donošenja
odluka, ključni kateri,
zahtjevi za promjenom,
opis problema,
koncezus i konflikt

Analiza
uticaja
Pošiljalac
poruke: vidljivost
u javnosti, izvori,
kredibilitet,
legitimitet,
dostupnost, uticaj
i uloga koju ima

Poruka:

dokazi,
relevantnost za
agovaračku
kampanju,
praktičnost,
komunikabilnost

Adaptacija poruke
i komunikacijskih
kanala

Analiza polja sila
• Curt Lewin – socijalni psiholog – ljudsko ponašanje je
uzrokovano djelovanjem sila (uvjerenja, kulturnih
normi, očekivanja) unutar životnog prostora osobe ili
društva
• Svaka situacija je u biti stanje privremenog
ekvilibriuma
• Analiza sila daje pregled koje sile će potaknuti
promjenu ili se opirati promjeni
• Pomaže nam da sagledamo izvodljivost promjene
• Daje mogućnost da definiramo i prioritiziramo akcije i
adaptiramo ih prema realističnijim ciljevima

Primjer: reguliranje privatnih instrukcija u Bosni i
Hercegovini
Sile koje
potiču
promjenu

Sile koje su
protiv
promjene

3
5

4
Ukupno: 12

5
5
4
Ukupno: 14

Neki primjeri sila koje djeluju na promjene

• Pozicija ili interesi uključenih
• Očekivani rezultati promjene
• Vremensko tempiranje – je li ima neki prozor
otvoren za promjenu?
• Zahtjev za promjenom
• Da li je trenutno to na dnevnom redu vlade
• Da li se plan uklapa u neki trenutni program
koji se implementira

Rad u grupama:
• Aktivnost 3: Pripremite svoju analizu sila

Analiza uključenih (stakeholders)
Privatni sektor

Javni sektor

Civilno društvo

•Kompanije
•Udruženja poslodavaca
•Profesionalna tijela
•Rukovodioci
organizacija
•Finansijske institucije
•....

•Ministri i savjetnici
•Javni službenici i odjeli
javne službe
•Vijećnici
•Pravosuđe
•Organi lokalne uprave
•Policija, vojska
•Komisije
•Internacionalne
organizacije
•...

•Mediji
•Religijske institucije
•Škole, univerziteti
•Sindikati
•Nacionalne NVO
•Internacionalne NVO
•...

Analiza uključenih

Velika moć

Održavati ih
zadovoljnim

Usko se
povezati i
svakodnevno
djelovati

Nizak
interes

Visok interes

Pratiti
(najmanje
ulaganja)

Mala moć

Držati ih
informirane

Rad u grupama
• Aktivnost 4

Analiza uticaja
• Odakle dolazi snaga uticaja?
1. Moć – imate poziciju na kojoj možete praviti izbore i
možete praviti snažan uticaj
2. Interesi – interesi utiču na odluke
3. Uticaj – trebate moć i zajednički interes da biste
mogli uticati na promjenu

Analiza uticaja

Donosioci odluka

Savjetnici, vođe u definiranju mišljenja

Vladina tijela

udruženja

Javnost

mediji

Režim, ideologija,
postojeća
uvjerenja

Rad u grupama
• Aktivnost 5

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Relevantnost poruke:
• Relevantnost za zagovaranje: adresira prepoznate
potrebe, adresira trenutno
stanje/programe/procedure
• Sadržajna relevantnost: adresira trenutne “istine” ili
diskurs koji se koristio u prošlosti ili promjenu
• Relevantnost vezanu za vrijednosti ili interese:
formulisana iz vrjedonosnog sistema

Poruka – pripremanje poruke koja je relevantna
• Bez jasne poruke nema ni dobre kampanje
• Poruka treba da sadrži:
– Definiciju problema koji adresirate
– Što predlažete
– Zašto je to što predlažete dobra opcija (koje argumente
imate da podržite svoju opciju)

• Kampanja može imati nekoliko poruka pripremljenih
za različite uključene

Primjer:
• Relevantnost za zagovaranje:

PI je značajna vrsta dodatnog obrazovanja koja je
neregulirana. Novac koji zadarđuju instruktori je
neoporezovan, a PI imaju značajne implikacije za
formalni obrazovni sistem.
Trenutno nema nikakve regulacije PI. Na osnovu
iskusava drugih zemalja predlažemo da se donese
pravilnik o regulaciji i praćenju privatnih instrukcija te
da se zakonom omogući otvaranje Centara za
dodatnu edukaciju.

Primjer:

• Osnovni elementi koji definišu sadržaj
predložene politike:
• najmanje trećina djece u razredima uzima
privatne instrukcije;
• nemaju svi jednak pristup dodatnom
obrazovanju,
• ne plaćaju se porezi;
• otvoreni prostor za korupciju;
• uticaj na kvalitet formalnog obrazovanja

Primjer:
• Trenutne “istine” ili javno mišljenje o ovim osnovnim
elementima:
• Inkluzija je omogućila djeci sa posebnim potrebama
da idu u “normalnu” školu. Roditelji ne rade sa
svojom djecom, djeca ne uče dovoljno; nemaju svi
jednake sposobnosti
• Ne plaćaju se porezi, ali to je ništa koliko drugi kradu
• Moramo uraditi nešto sa korupcijom inače nas neće
pustiti u Evropu
• Programi su preopterećeni, ali su zato naša djeca
najbolja gdje god odu.

Rad u grupama:
• Aktivnost 6

Igranje uloga:
• Tri grupe:
1. Grupa koja zagovara implementaciju Zakona o
zabrani diskriminacije
2. Grupa koja predstavlja snažnu silu u opiranju
promjenama
3. Organizator okruglog stola na temu: “Šta uraditi sa
Zakonom o zabrani diskriminacije?”

Igranje uloga
• Svaka grupa će pripremiti svoju poruku i argumente
koje će iznijeti na okruglom stolu