Uvod u strukturne fondove i Kohezijski fond

Ana Beban i Vlatka Marčan Pula, 4. svibnja 2010.g.

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Današnje teme

1 2 3 4

Kohezijska politika EU i njezini instrumenti Načela Kohezijske politike Hrvatska i strukturni fondovi Iskustva s Kohezijskom politikom

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

1

Kohezijska politika EU i njezini instrumenti

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Zašto kohezijska politika?

 Kohezijska politika  jedna od brojnih politika EU koja pomoću financijskih instrumenata pokušava smanjiti razlike u razini razvoja između europskih regija  Osnovni cilj kohezijske politike:

ujednačeni razvitak unutar EU i jačanje gospodarske i socijalne kohezije



Jačanje globalne konkurentnosti europskog gospodarstva

 podupire ostvarivanje ciljeva Lisabonske strategije (62% ukupnog budžeta kohezijske politike)

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Učinak proširenja

 Nakon 5. vala proširenja postojeće razlike u razvoju dodatno su naglašene  BDP po glavi stanovnika u novim zemljama članicama bitno niži od prosjeka EU 15

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

BDP po glavi stanovnika u EU, 2004.

“Europski pentagon”

HAMBURG LONDON PARIS MILANO MUNCHEN Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Razlika u blagostanju unutar EU

(BDP p/c u odnosu na prosjek, 2006.)

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Izvor: Eurostat

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Zaposlenost u EU, 2005.

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Stopa zaposlenosti, 2007.

80 60 55 50 75 70 65 Izvor: Eurostat

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Lux Be

Stopa nezaposlenosti, 2007.

Izvor: Eurostat

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Kako EU nastoji pomoći?

 Kohezijska politika  osigurava sredstva za nerazvijene regije i zemlje članice EU (sufinanciranje javnih projekata i razvojnih programa, odobrenih od strane nacionalnih ili regionalnih vlasti)  Oko

308 milijardi EUR

(35,7% ukupnog budžeta) u financijskoj perspektivi 2007. – 2013.  Dio pravila utvrđuje Europska komisija (EK): alokacija za pojedine ZČ, programi korištenja sredstava, provedba projekata, financijska kontrola, izvješćivanje

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

EU proračun

Stavke budžeta 2007. – 2013. 1. Održivi rast

(Sustainable Growth ) 1a. Konkurentnost za rast i zapošljavanje (Competitiveness for Growth and Employment ) 1b. Kohezija za rast i zapošljavanje (Cohesion for Growth and Employment)

2. Očuvanje i upravljanje prirodnim resursima

(Preservation and Management of Natural Resources)

3. Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda

(Citizenship, freedom, security and justice) 3a. Sloboda, sigurnost i pravda (Freedom, Security and Justice) 3b. Građanstvo (Citizenship)

4. EU kao ‘Global Player’ UKUPAN PRORAČUN Iznosi (u milijunima eura) 382.139

(74.098) ( 308.041

)

371.344

10.770

(6.630) (4.140) 49.463

864.316

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

EU proračun

KOHEZIJSKA POLITIKA = Oko

308 milijardi EUR

u financijskoj perspektivi 2007. – 2013. (35,7% od ukupnog EU budžeta)

Instrumenti kohezijske politike

K O H E Z I J S K A P O L I T I K A

1. KOHEZIJSKI FOND Strukturni fondovi 2. FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ 3. SOCIJALNI FOND

Europska investicijska banka

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Kohezijski fond

(Cohesion Fund, CF)  Fond namijenjen najmanje razvijenim državama EU  Uvjet korištenja: BND < 90% EU  Intervencije koje je moguće financirati:  Transeuropska transportna mreža (TEN-T) i Paneuropski koridori  Transportna infrastruktura (izvan TEN T mreža) koja doprinosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu diljem EU i potiče inter-modalne prometne sustave (vs. samo cestovni promet)  Okolišna infrastruktura s ciljem preuzimanja EU standarda zašite okoliša  Učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Kohezijski fond

 Dostupan samo kohezijskim zemljama (Cilj 1)  Alokacija: 18% ukupnih sredstava kohezijske politike  Projektni minimum za okoliš: 25 milijuna eura  Projektni minimum za transport: 50 milijuna eura  Razina EU sufinanciranja: 80 –85%  Kriteriji za utvrđivanje alokacije: površina i broj stanovnika

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

TEN T mreža Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Primjer dobre prakse,

Kohezijski fond

 Općina Tržič, Slovenija (15.000 stanovnika)  Sektor OKOLIŠA → Projekt “Odvajanje i čišćenje otpadnih voda te opskrba pitkom vodom”  Ukupna investicija: 25 MEUR  EU sufinanciranje: 17,3 MEUR  Aktivnosti:     35,2 km vodovoda 12,9 km kanalizacije 7 bazena 6 vodovoda  3 objekta za dezinfekciju vode  centralni uređaj za čišćenje za 16.400 kućanstava

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Europski socijalni fond, ESF

(European Social Fund, ESF)  Fond namijenjen regijama svih zemalja članica  Intervencije koje je moguće financirati: 

Poticanje ulaganja u ljudske resurse

 cijelo životno učenje, inovacije i poduzetništvo, usavršavanje vještina za upravljanje, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u različitim stručnim područjima 

Podrška povratku nezaposlenih među aktivnu radnu snagu

 financiranje seminara, treninga..



Prilagodba gospodarskim promjenama

 produktivnija organizacija rada, ciljanje znanja i vještina, zapošljavanje i obuka (restrukturiranje)

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

ESF



Pristup tržištu rada

 modernizacija i jačanje institucija, aktivne mjere zapošljavanja, uključenje žena i migranta 

Socijalna uključenost

(osjetljive skupine)  borba protiv diskriminacije, zapošljavanje, pomoć i usluge 

P odrška radu službi za zapošljavanje

 umrežavanje s istraživačkim centrima, izrada i provedba studija o potrebama za određenim profilom radne snage

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

ESF

 Dostupan regijama Cilja 1 i 2  Alokacija: 24,3% ukupnih sredstava kohezijske politike  Razina EU sufinanciranja: 50 – 85%  Kriteriji za utvrđivanje alokacije za pojedinu regiju: ovisno o GDP-u po stanovniku (u usporedbi s EU 25 i EU 15)  Namjena: ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja  podrška europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Primjer dobre prakse, ESF



Povratak na tržište rada

 Sardinija, Italija  Edukacija zatvorenika neposredno pred puštanje iz zatvora  29 zatvorenika, 600 sati teoretske i praktične edukacije   Ukupna investicija: € 260,294 EU sufinanciranje: € 130,147

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Europski fond za regionalni razvoj, EFRR

(European Regional Development Fund – ERDF)  Fond dostupan regijama svih zemalja članica EU  Intervencije koje je moguće financirati: 

Ulaganja u proizvodnju

 Izravne potpore ulaganjima (mala i srednja poduzeća) 

Infrastruktura

 Okolišna, prometna, energetska, turistička, zdravstvena i obrazovna 

Jačanje gospodarskih potencijala

 Jačanje turističke ponude, ulaganje u informacijsko društvo (pristup Internetu, on line usluge), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetništvo i inovacije za mala i srednja poduzeća)

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

 Alokacija: 52% ukupnih sredstava kohezijske politike  Dostupan regijama Cilja 1, 2 i 3  Razina EU sufinanciranja: 50 – 75%  Namjena: ulaganje u opću infrastrukturu, proizvodnju i inovacije

EFRR

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Primjer dobre prakse, EFRR

 Roncoferraro, Italija (140km j.i. od Milana, 6.700 stanovnika, ugl. poljoprivreda)  Sektor Energije  Upotreba moderne tehnologije (lokalno proizvedena biomasa upotrebljava se za fossil-free Energy system – 100% prelazak na obnovljive izvore energije (emisija CO2 smanjena za oko 255 tona/g.)  EU sufinanciranje: 455,910 EUR

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Primjer dobre prakse, EFRR

 Wellness Orhidelia, Slovenija  Temalni kompleks u okviru Terma Olimia  Ukupna vrijednost investicije: 14,5 MEUR  Javni raspis: regionalna konkurentnost – turistička infrastruktura  1.669.869 EUR (EU 1.419.388,65 EUR, SLO 250.480,35 EUR

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Turizam, EFRR

 Park hotel Bohinj, Slovenija  Ukupna vrijednost investicije: 16,4 MEUR  Javni raspis: regionalna konkurentnost – turistička infrastruktura  EU: 4 MEUR

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

SME, EFRR

 Regija Hradec, Republika Češka  “OMNIPACK klaster” → udruživanje 21. poduzeća (sektor pakiranja), njihovih dobavljača i 2 fakulteta  Grant kroz OP Industrija i poduzetništvo  Članovi klastera u konkurentnom odnosu, ali imaju koristi od podijele troškova proizvodnje; suradnja s fakultetima → nova tehnologija   Ukupna investicija: € 1,603,607 EU sufinanciranje: € 1,202,705

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

2

1

Načela kohezijske politike

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

“Pravila igre”

 Načelo usmjeravanja  EU sredstva upotpunjuju nacionalna ulaganja  Višegodišnje planiranje potreba, aktivnosti i sredstava  Partnersko promišljanje i provedba  Sustavno nadziranje korištenje sredstava  Procjena učinka

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Načelo usmjeravanja

 Što poticati u kojim područjima?  Različiti problemi  različite intervencije i različiti iznosi EU pomoći kategorija intervencija  više  Kategorizacija problematičnih područja prema kriterijima:  Cilj 1-KONVERGENCIJA – najmanje razvijene regije i zemlje  Cilj 2 REGIONALNA KONKURENTNOST I ZAPOŠLJAVANJE – razvijenije regije sa strukturnim poteškoćama  Cilj 3-TERITORIJALNA SURADNJA – regije koje graniče sa susjednom zemljom članicom ili (potencijalnom) kandidatkinjom za članstvo u EU

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Cilj 1 ”Konvergencija”

Kriterij dodjele sredstava:

 NUTS II, BDP p/c u zadnje 3 g.<75% EU prosjeka    < 90% BND prosjeka EU (  Kohezijski fond) Najudaljenija područja Privremena kompenzacija za “statističke gubitnike”

Razina sredstava:

 82% sredstava od ukupne alokacije

Izvori financiranja:

 Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)  Europski socijalni fond (ESF)  Kohezijski fond

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Cilj 1 – namjena sredstava



Stvaranje i održivost radnih mjesta (Proizvodna ulaganja)

 R&TD, inovacija, poduzetništvo, pomoć SME u inovacijskoj infrastrukturi (instrumenti financiranja, povezivanja i suradnje); izravna ulaganja u SME 

Infrastruktura

 prometna, okolišna, turistička, energetska, obrazovna, gospodarska i zdravstvena infrastruktura; sprečavanje prirodnih i tehnoloških rizika; energetska i okolišna održivost 

Ljudski kapital

 jačanje prilagodljivosti poduzeća/zaposlenika (obuka, inovativne metode rada); jačanje institucija tržišta rada (suradnja, unutarnja koordinacija, osmišljavanje politike i provedba, obuka kadrova); aktivne opće mjere zapošljavanja i ciljane skupine; reforma obrazovanja (obuka predavača i istraživača, cijelo-životno učenje)

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Cilj 2 “Konkurentnost i zapošljavanje”

Kriteriji dodjele

:  Regije predložene od strane zemalja korisnica a koje nisu korisnice Cilja 1  Regije koje su “prerasle” Cilj 1

Razina sredstava:

 15,7% sredstava

Usmjerenost sredstava:

 Nacionalni programi: zapošljavanje  Regionalni programi: konkurentnost

Izvori financiranja:

 Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)  Europski socijalni fond (ESF)

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Cilj 2 – namjena sredstava



Proizvodna ulaganja, infrastruktura (EFRR)

   inovacija i ekonomija znanja dostupnost prijevoznim i telekom. uslugama od općeg interesa van urbanih centara smanjenje ekoloških i tehnoloških rizika 

Zapošljavanje (ESF)

   jačanje prilagodljivosti poduzeća i zaposlenika većim ulaganjima u obuku i inovativne metode rada jačanje institucija tržišta rada i aktivnih mjera zapošljavanja (+ žene i migranti) zapošljavanje osoba s hendikepom, manjina, društveno isključenih  reforma kroz suradnju relevantnih tijela na svim razinama

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Kohezijska politika 2007-2013, cilj 1 i cilj 2

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Kohezijska politika i državne (tzv. “regionalne”) potpore

 Potpore podložne odobrenju EK (osim

de minimis

potpora)  Državne potpore u interesu kohezije:  grantovi , zajmovi s niskim kamatnim stopama, državna jamstva, kupovina državnih dionica po povoljnijoj cijeni, izuzeća od poreza, manja socijalna davanja, nabava usluga i dobara po povoljnijoj cijeni...  Ograničene iznosom (% troškova), vremenski te namjenom  Dodatni uvjeti: poslovni plan, održivost ulaganja na 5 godina  Mogućnosti za Cilj 1 veće

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Dopuštene državne potpore

…su one koje ne ugrožavaju zajedničko tržište:

 Potpore socijalnog karaktera  Potpore koje saniraju štete uzrokovane elementarnim nepogodama  Potpore poticanja ekonomskog razvoja područja u kojima je životni standard netipično nizak/velika nezaposlenost  Potpore koje omogućavaju završetak projekta u zajedničkom europskom interesu  Potpore za očuvanje kulturne baštine i okoliša

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Cilj 3 “Europska teritorijalna suradnja”



Korisnici:

NUTS III regije – administrativne vlasti, javna tijela, neprofitna tijela, socio-ekonomski partneri 

Specifičnost:

programi prekogranične i transnacionalne suradnje, programi umrežavanja 

Iznos sredstava:

2,4% kohezijskih sredstava 

Namjena sredstava:

poticanje uravnoteženoga, trajnog i ujednačenog razvoja te pozitivna praksa prostornog planiranja 

Izvor financiranja:

EFRR

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Programi i instrumenti Prihvatljivost područja Cilj 1 – konvergencija

Uključujući poseban program za prekooceanske regije Regije s BDP po stanovniku <75% prosjeka za EU25

Regionalni i nacionalni programi EFRR ESF

Statistički efekt: regije s BDP po stanovniku <75% za EU15 i >75% za EU25

Prioritetna područja ulaganja

      inovacije zaštita okoliša/ suzbijanje rizika dostupnost infrastruktura ljudski potencijali administrativni kapaciteti

82% Alokacije

70.7% 4,9%

Kohezijski fond

Države članice BND <90% prosjeka za EU25     trans europske prometne mreže (TEN) održivi promet zaštita okoliša obnovljivi izvori energije 24,4%

Cilj 2 – regionalna konkurentnost i zapošljavanje Regionalni programi (EFRR) i nacionalni programi (ESF)

Države članice predlažu popis regija (NUTS I ili II) Regije Cilja 1 tijekom 2000-2006 a sada van njega     inovacije zaštita okoliša / suzbijanje rizika dostupnost Eur.

strategija zapošljavanja

15,7% Cilj 3 – europska teritorijalna suradnja Prekogranični i

Granične regije i šire regije

transnacionalni

transnacionalne suradnje

programi te programi umrežavanja (EFRR)

    inovacije zaštita okoliša / suzbijanje rizika dostupnost kultura, obrazovanje

2,3%

78,6% 21,4% 77% - CBC 19% TRANS.P.

4% mreže

Utvrđivanje alokacije

 Bilateralni pregovori s EK o indikativnoj nacionalnoj alokaciji – za pojedine Ciljeve i pripadajuće fondove  Naznačena sredstva vs. ostvarena sredstva  Važnost NUTS klasifikacije  fra.

N

omenclature des

u

nités

t

erritoriales

s

tatistiques  eng. The nomenclature of territorial units for statistics  hrv. Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Usmjeravanje na statističke regije (NUTS)

Statistička razina Min broj stanovnika Max broj stanovnika Pomoć EU temeljem pokazatelja razvoja

Nacionalna razina

Cilj 1, Cilj 2

7 milijuna NUTS 1 NUTS 2 3 milijuna 800.000

3 milijuna

Cilj 2 Cilj 1

(EFRR, ESF, KF)

Cilj 2

(EFRR, ESF) NUTS 3 150.000

Cilj 3

(EFRR) 800.000

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Statističke regije u Hrvatskoj (NUTS II)

CILJ I KONVERGENCIJA CILJ II REGIONALNA KONKURENTNOST I ZAPOŠLJAVANJE

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Statističke regije u EU

Luksemburg Cipar Malta Slovenija Poljska Francuska UK Njemačka

Hrvatska

NUTS I 1 1 1 1 6 9 12 16

1

NUTS II 1 1 1 1 16 26 37 41

3

NUTS III 1 1 2 12 45 100 133 439

21 Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Načelo financiranja



Nadodavanje

 Nacionalna sredstva se ne zamjenjuju onima iz EU  EU sredstva mogu iznositi do 4% nacionalnog BDP-a 

N+ pravilo

: rok za ugovaranje EU sredstava (n+2 ili n+3)  EU sufinancira ukupne ili

javne troškove

ulaganja pogodne za sufinanciranje

(eligible expenditure

), i to

ex post! Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Razina EU sufinanciranja

     50 do 75% ukupnih troškova za

Cilj 1

25 do 50% za

Cilj 2

do 75% za

Cilj 3

“kohezijske” zemlje do 80% najudaljenija područja i manji grčki otoci do 85%

Pravila kod profitabilnih ulaganja

  ulaganja u

poduzeća

: 30-50% za Cilj1, ostali 10-15% ulaganja u

infrastrukturu

(profit > 25%): Cilj 1 do 40%, “kohezijske” zemlje do 50%, Cilj 2 do 25%

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Iznosi u novim članicama, 2007-2013

(u milijunima EUR) Bugarska Češka Estonija Mađarska Latvija Litva Poljska Rumunjska Slovačka Slovenija Ukupno

Izvor: Europska komisija

Kohezijski fond

2 283 8 819 1 152 8 642 1 540 2 305 22 176 6 552 3 899 1 412

59 064 Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Cilj 1

4 391 17 064 2 252 14 248 2 991 4 470 44 377 12 661 7 013 2 689

11 2712 Cilj 2

0 419 0 2 031 0 0 0 0 449 0

2 899 Cilj 3

179 389 52 386 90 109 731 455 227 104

2 737 Ukupno

6 853 26 692 3 456 25 307 4 621 6 884 67 284 19 668 11 588 4 205

177 413

Načelo programiranja

1 •

Zajedničke strateške smjernice

(Community Strategic Guidelines)

• Izrađuje ih EK na osnovu odluke Vijeća EU 2 •

Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO/NSRF)

• Navedeni sektori ulaganja i indikativna alokacija – odobrenje EK 3 •

Operativni programi

(provedbeni dokumenti na osnovu NSRO-a) • EK mora odobriti

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Programiranje mjera – ključno za povlačenje sredstava

Provedbeni dokument (OP) s odgovorima na sljedeća pitanja:

 Što, kako, kome: cilj, korisnici, konkretne aktivnosti, tko provodi mjeru, koje procedure prijave i odabira projekata  Predviđeni izvori sufinanciranja: poveznice s nacionalnim proračunom?

 Kako obznaniti mjeru krajnjim korisnicima?

 Praćenje: koji pokazatelji napretka provedbe? Kompjuteriziran unos i obrada podataka s ciljem praćenja provedbe i procjene učinka

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Operativni programi novih zemalja članica za razdoblje 2007. – 2013.

ZEMLJE ČLANICE Bugarska Češka Mađarska Latvija Litva Poljska Rumunjska Slovačka KONKURENTNOST

Development of the Competitiveness of Bulg.

Economy (EFRR) Research, development and knowledge economy Increase of economic competitiveness (EFRR)

REGIONALNI RAZVOJ

Regional development (EFRR) Integrated OP; 9 Reg. OPs Regional OP (EFRR)

PROMET

Transport (CF+ EFRR) Transport Transport (CF+EFRR)

OKOLIŠ

Environment (CF+EFRR) Environment Economic competitiveness; Information society Economic innovation Regional OPs 16 ROPs; Developing Eastern Pol.

Transport Environ., nature, water prot.

Entrepreneurship & innovation (EFRR) Infrastructure & services (CF & EFRR) Economic growth (CF & EFRR) – R&D, innovation, information society, transport, energy supply Cohesion promotion (CF & EFRR) – local / urban development, tourism, public services (health & education), envir., energy efficiency Infrastructure & environment Environment (CF+EFRR) Competitive econ growth (EFRR); Information society (EFRR), Research & development (EFRR), Health (EFRR) Regional OP (EFRR) Bratislava OP (EFRR) Transport (CF+EFRR) Environment (CF+EFRR)

LJUDSKI KAPITAL

HRD (ESF) Employment Education HRD; Human infrastructure Human res. & employ. (ESF) HRD (ESF) Human capital HRD (ESF) Education, Employment & social infrastructure (ESF)

JAVNA UPRAVA

Administrativ e capacity Administratio n system Admin.

capacity develop.

-

Načelo partnerstva

 Vertikalna i horizontalna suradnja relevantnih tijela i sudionika u lokalnom i nacionalnom razvoju  Sve zainteresirane skupine ne/formalno uključene u programiranje i izradu mjera te provedbu  Uvid u stanje na terenu, prijedlozi mjera, obrazovanje i informiranje,

ownership

 brojnost i kvaliteta projekata

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Načelo nadzora

 Kompjuterizirana baza podataka

– Management Information System

(MIS)  Nadzorno tijelo

(Monitoring Committee)

na razini OP-a  Na prijedlog Upravnog tijela, odobrava mjere, predlaže izmjene, odlučuje o kriterijima odabira projekata i sufinanciranja, prati financ. dinamiku provedbe, predlaže EK izmjenu alokacija fondova

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Načelo procjene

 Povlačenje sredstava nije isto što i učinkovito korištenje sredstava  Utemeljenost razvoja na objektivnom stanju!



Ex ante, mid-term

i

ex post

uvid u stanje i probleme  poboljšati provedbu

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU

Od 2007. ustupci za siromašnije/ nove zemlje članice

 Viša razina sufinanciranja  Šira paleta troškova pogodnih za sufinanciranje (stambeni fond u EU12; PDV)  N+3 do 2010. godine  Dodatna sredstva namijenjena relevantnom administrativnom jačanju  Manji dio sredstava namijenjen Lisabonskim ciljevima za Cilj 1; nije obavezno za nove članice  Za sve: besplatna tehnička pomoć pri izradi projektnih prijedloga (infrastruktura, urbani razvoj) i poboljšanju pristupu alternativnih izvora financiranja = inicijative JASPER, JESSICA i JEREMIE

Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU