Transcript Europa 2020 - lda-osijek.hr - lda

Europa 2020, Europska krovna strategija
za pametan, održiv i uključiv rast:
- kako lokalni i regionalni modeli suradnje mogu
pridonijeti ciljevima EU 2020?
Kornelija Mlinarević,
Regionalna razvojna agencija
Slavonije i Baranje
Vukovar, 13. lipnja 2013.
Strategija Europa 2020
desetogodišnja je strategija Europske unije kojom se
nastoji premostiti postojeća gospodarska kriza koja je
raširena diljem Europe te poticati konkurentnost i
zapošljivost.
Strategija adresira nedostatke postojećeg modela
rasta i nastoji stvoriti uvjete za drugačiju vrstu rasta –
rasta koji je pametan, više održiv i uključiv.
1. Europa 2020, krovna Europska strategija
za pametan, održiv i uključiv rast
1. 1. Kontekst (iskustvo EU članica i
institucionalnog okvira koji su doveli do
EU2020);
• Strategija Europa 2020. usvojena je 2010. godine, direktno se
nastavlja na Lisabonsku strategiju iz 2000. godine koja je za cilj
imala učiniti Europsku uniju najkonkurentnijim i
najdinamičnijim svjetskim gospodarstvom temeljenim na
znanju do 2010. godine.
• Nova strategija revidira ciljeve Lisabonske strategije i uvodi
nove prioritete i ciljeve, predstavljajući nove smjernice za rast
i razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i inovacijama te
za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva i poticanje
zapošljivosti europske radne snage.
• U strategiji se navodi kako je stopa nezaposlenosti u
EU je dostigla oko 10%, uz prosječne deficite od 7%
BDP-a i zaduženja preko 80% BDP-a.
• Dvije godine krize su izbrisale dvadeset godina
fiskalne konsolidacije. Potencijal rasta se prepolovio
tijekom krize, a mnogi investicijski planovi, talenti i
ideje izgubljeni su zbog neizvjesnosti, smanjene
potražnje i manjka izvora financiranja.
Polazne osnove EU2020
• Kontinuitet u provedbi – nastavak Lisabonske strategije
• Izlazna strategija iz gospodarske krize, suočavanje s globalnim
izazovima
• Novi dinamizam, jača financijska podrška, bolja koordinacija s
ostalim politikama EU, bolja podjela rada
• Novi mehanizmi, instrumenti europskog ekonomskog
upravljanja
• Jačanje konkurentnosti na europskoj razini
Glavni izazovi
Nedovoljno razvijeni
faktori rasta temeljeni
na znanju i nedostatna
infrastruktura
Očuvanje okoliša i
prirodnih resursa i
prilagodba
klimatskim
promjenama
Niska razina sudjelovanja
na tržištu rada,
neučinkovit sustav
obrazovanja i teško
socijalno stanje
Neučinkovita javna
uprava na središnjoj /
lokalnoj razini i slaba
uključenost partnera
8
3 RASTA EUROPE
Pametan rast
Održiv rast
Uključiv rast
Inovacije
Klima, energija
« Inovacijska unija »
(Tematski cilj 4,5,6,) Zapošljavanje i vještine
(Tematski cilj 1) i mobilnost
« Nove vještine i radna
(Tematski cilj 7) mjesta »
(Tematski cilj 8,11)
« Europa učinkovitih
resursa »
Obrazovanje
Konkurentnost
« Mladi u pokretu »
« Industrijska politika za
Borba protiv siromaštva
(Tematski cilj 10) doba globalizacije »
« Europska platforma za
(Tematski cilj 3) borbu protiv siromaštva »
Digitalno društvo
(Tematski cilj 9)
« Digitalna Europa »
(Tematski cilj 2)
1. 2. Ciljevi strategije i koji programi EU
podupiru ostvarenje tih ciljeva
Europa 2020 – glavni ciljevi
Europa 2020 –glavni ciljevi
3% BDP-a Europske unije investirati u istraživanje i razvoj
20% smanjenje stakleničkih plinova u usporedbi sa 1990. godinom
Trenutna razina u
Hrvatskoj
0.73%
/
20% energije iz obnovljivih izvora energije
14.%
20% povećanja u energetskoj učinkovitosti
/
75% stanovništva dobi od 20-64 zaposleno
57%
Smanjenje broja ranog odlaska učenika iz škola na manje od 10%
4.1%
Najmanje 40% stanovništva od 30-34 godine sa završenim
visokoškolskim obrazovanjem
24.5%
Smanjenje broja ljudi kojima prijeti siromaštvo ili isključenost za 20
milijuna ljudi u EU.
/
…i nacionalni ciljevi?? Ugraditi u gospodarski program (travanj
2013)
11
Ciljevi strategije Europa 2020:
1. Zapošljavanje: stopa zaposlenosti populacije u dobi 20-64 = 75%
HR (2011.) = 57%
2. Istraživanje i razvoj: ulaganja u istraživanje i razvoj = 3% BDP-a EU
HR (2010.) = 0,73%
3. Klimatske promjene/energija:
a) Smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20% (ako je moguće i 30 %) u odnosu na
razine 1990. ; Udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji = 20% (HR
(2010.) = 14,6% ); b) Povećanje energetske učinkovitosti za 20%
Potrošnja primarne energije (Index 2005. = 100) u HR (2010.) = 96,8
4. Obrazovanje: postotak osoba koje rano napuste školovanje = 10%; postotak populacije
u dobi 30-34 sa završenim tercijarnim obrazovanjem - 40% Postotak osoba (dob 18-24)
koje rano napuste obrazovanje i usavršavanje u HR (2011.) = 4,1; Postotak osoba (dob
30-34) sa završenim tercijarnim obrazovanjem u HR (2011.) = 24,5
5. Siromaštvo / socijalna isključenost: 20 milijuna manje ljudi u opasnosti od
siromaštva;Broj ljudi u opasnosti od siromaštva u HR (2010.) = 1 321 000 ili 31,3%
1.3. „Flagship inicijative“ u okviru EU2020
Europe 2020 “vodeće” inicijative (“flagship initiatives”)
1 Unija inovacija
• preusmjeriti politike istraživanja, razvoja i inovacija na nove izazove društva
(klimatske promjene, energetska i resursna učinkovitost, zdravlje, demografske
promjene); ojačati veze u inovacijskom lancu (od istraživanja do
komercijalizacije)
2 Mladost u pokretu
• ojačati privlačnost europskog visokog obrazovnog sustava, podići kvalitetu
obrazovanja i usavršavanja u EU; promovirati mobilnost,
unaprijeditimogućnosti zapošljavanja mladih
3 Europska digitalna agenda
• trajno unapređivati gospodarske i socijalne koristi na digitalnom unutarnjem
tržištu (brzi i ultra brzi Internet, širokopojasni pristup, pristup većim
internetskimbrzinama)
4 Resursno učinkovita Europa
• poduprijeti prijelaz na resursno učinkovitu, nisko-ugljičnu ekonomiju, uz
smanjivanje emisija CO2; unaprijediti konkurentnost i energetsku
sigurnost
5 Industrijska politika za globalizacijsku eru
• usmjeravanje elemenata rastućeg menunarodnog vrijednosnog lanca od
pristupa sirovinama ka uslugama dorade i održavanja
6 Agenda za nove vještine i poslove
• stvoriti uvjete za moderniziranje tržišta rada, povećanje stope
zapošljavanja i osiguranje funkcioniranja socijalnih modela
7 Europska platforma protiv siromaštva
• osiguravanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije; jačanje svijesti i
unaprenenje temeljnih ljudskih prava osoba suočenih sa siromaštvom i
socijalnom isključenosti, osiguravanje aktivnog sudjelovanja u društvu
Značaj provedbenih mehanizama EU2020 za Hrvatsku u razdoblju pristupanja:
• EU2020 katalizator reformi u EU i Hrvatskoj
• Pristup iz perspektive budućeg članstva u EU
• Identificiranje vlastitih prioriteta; identificiranje ciljeva na pojedinim
područjima
• Usvajanje dobre prakse drugih zemalja
• Strateški dokumenti, policy paperi, akcijski planovi, provedba
• Unapređivanje sustava prikupljanja i praćenja kvalitativnih i kvantitativnih
indikatora, usklanenih sa strukturnim indikatorima EU (EUROSTAT)
• Izgradnja administrativnih i apsorpcijskih kapaciteta za korištenje EU
programa i fondova
2. Regionalna politika EU i RH: što konkretno
znači regionalna politika za regionalnu i
lokalnu razinu i sve sektore u RH?
Gospodarska situacija u Hrvatskoj
• Hrvatsko gospodarsko je u recesiji od 2008. godine
• razina BDP-a smanjena za više od 10%
• uska izvozna baza i nedovoljna konkurentnost
• nepovoljna investicijska klima
• Stopa nezaposlenosti blizu 15% u 2012
• Učinkovitost javne potrošnje ostaje izazov
• Regionalne razlike postoje
• Ratom pogođena područja
• Udaljena područja
• Podijeljenost između urbanog i ruralnog
18
Hrvatska 2020
 Ciljevi RH u velikoj mjeri komplementarni s ciljevima
Europa 2020 strategije
 Velik dio nacionalnih investicijskih prioriteta moći će
se sufinancirati iz fondova EU
 Ne možemo uložiti u sve – Operativnim programima
određuju se prioriteti za sufinanciranje iz fondova EU
Tematski ciljevi - usmjeravanje investicija iz strukturnih
instrumenata
Mogućnosti financiranja razvojnih projekata u
narednom financijskom razdoblju EU 2014-2020
(Relevantni ciljevi EU 2020)
• Infrastruktura za razvoj i istraživanje (npr. centri izvrsnosti)
• Investicije u inovacije i razvoj uključujući i razvoj informatičkih proizvoda i
usluga (npr. javne službe i usluge)
• Promoviranje poduzetništva (npr. poslovni inkubatori)
• Potpora energetskoj učinkovitosti i uporabi obnovljivih izvora u javnoj
infrastrukturi i stambenom sektoru
• Promocija održivog gradskog prometa s niskom emisijom CO2
• Potpora investicijama u sustave i infrastrukturu koji povećavaju otpornost na
prirodne i ljudski izazvane kataklizme
Mogućnosti u narednom financijskom razdoblju EU
2014-2020 (Relevantni ciljevi EU 2020)
• Investicije u vodni sektor i sektor otpada kako bi se zadovoljio acquis
• Aktivnosti poboljšanja gradskog okruženja – regeneracija “brownfield”
područja i redukcija zagađenja zraka
• Pretvorba industrijskih područja u stagnaciji i razvoj specifičnih prirodnih i
kulturnih bogatstava
• Investicije u zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu
JESSICA: Joint European Support for Sustainable Investment in City
Areas (Potpora održivim investicijama u gradovima)
•
Inicijativa EK u suradnji s European Investment Bank (EIB) i Council of Europe
Development Bank (CEB) namijenjeno zemljama članicama EU
•
Koristi mehanizme financijskog inženjeringa – “revolving” fond, uključuje
strukturne instrumente (ERDF)
Područja potpore:
•
•
•
•
infrastruktura – promet, vodovod, otpad, energija
kulturni objekti – za turizam i druge održive namjene
regeneracija “ brownfield” područja – uključujući raščišćavanje i dekontaminaciju
kreiranje novih komercijalnih zona za SME, IT i/ili R&D sektore
•
•
objekti sveučilišta – medicinski, biotehnološki i dr. specijalizirani objekti
poboljšavanje energetske učinkovitosti
EU STRATEŠKI OKVIR 2020
EUROPA 2020
5 „GLAVNIH
CILJEVA“
Nacionalni
programi
reformi
Nacionalne
razvojne
strategije
ZAJEDNIČKI STRATEŠKI OKVIR
(Common strategic framework)
EUROSPSKI SOCIJALNI FOND
EUROPSKI FOND ZA
REGIONALNI RAZVOJ I
KOHEZIJSKI FOND
EUROPSKI FOND
ZA RURALNI
RAZVOJ
EUROPSKI FOND
ZA POMORSTVO I
RIBARSTVO
PARTNERSKI UGOVOR
Operativni
programi
projekti
Operativni
progami
projekti
Operativni
programi
projekti
Druge EU
inicijative i
programi
Operativni
programi
projekti
projekti
Učinkovitije korištenje raspoloživih
EU fondova
Zajednički Strateški
okvir
Ugovor o
partnerstvu
Operativni programi
• Sveobuhvatna strategija ulaganja: usklađena s ciljevima Europa 2020
• Usklađenost s Nacionalnim programima reforme
• Usklađenost: kohezijska politika, ruralni razvoj, fondovi pomorstva i
ribarstva
• Ciljevi i pokazatelji za mjerenje napretka u smjeru ciljeva Europa 2020
• Uspješnost: Uvođenje izvedbenog okvira
• Učinkovitost: Jačanje administrativnih kapaciteta, smanjenje
birokracije
25
Lista tematskih ciljeva
•
Istraživanje i inovacije
•
Informatičke i komunikacijske tehnologije (IT)
•
Konkurentnost malih i srednjih poduzeća (SMEs)
•
Pomak u smjeru gospodarstva s niskom razinom ugljičnog monoksida
•
Prilagodba klimatskim promjenama, prevencija i upravljanje rizicima
•
Zaštita okoliša i učinkovitost resursa
•
Održivi transport i uklanjanje zagušenja u ključnim infrastrukturnim mrežama
•
Zapošljavanje i potpora mobilnosti radne snage
•
Socijalna uključenost i borba protiv siromaštva
•
Obrazovanje, razvoj vještina i cjeloživotno učenje
•
Institucionalno jačanje kapaciteta i učinkovitost javnih uprava
26
2.1. Institucionalni okvir regionalnog razvoja:
koristi i kontroverze
Izraz „politika regionalnog razvoja“ odnosi se na regionalni
pristup razvoju cjelokupnog nacionalnog gospodarstva.
Politika regionalnog razvoja temelji se na dva cilja:
- povećanja učinkovitosti nacionalnog gospodarstva, s jedne
strane,
- i uravnoteženog razvoja pojedinih područja, važnog čimbenika
tradicionalne regionalne politike, s druge.
Na taj način suvremena regionalna politika, ili politika
regionalnog razvoja („kohezijska politika“ u EU), objedinjuje
dvije politike – regionalnu i razvojnu.
28
• Da bi se na razini EU omogućila analiza i utvrđivanje stupnja
gospodarskog razvitka neke zemlje odnosno regije, kreiranje i
provedba regionalne politike, kao i praćenje učinaka tih mjera
regionalne politike na daljnji razvitak, bilo je potrebno stvoriti
usklađeni sustav statističkih regija koji će omogućiti
prikupljanje i obradu usporedivih podataka.
29
• U okviru regionalne (kohezijske) politike EU, statističke
jedinice NUTS služe i utvrđivanju razina i vrsta pomoći kojom
EU financira kohezijsku politiku tj. razvojne aktivnosti
zemalja članica, sukladno strateškim smjernicama
donesenim na razini EU.
• Statističke prostorne jedinice ne predstavljaju pravnu niti
administrativnu podjelu teritorija države, a sukladno pravnoj
stečevini EU niti obaveznu osnovu za vođenje i osmišljavanje
politike nacionalnog regionalnog razvoja – međutim zahtijeva
se usklađivanja ovih dviju politika regionalnog razvoja (EU i
nacionalna razina).
30
Korištenje sredstava SFs i CF
Usmjeravanje na statističke regije (NUTS)
Hrvatska je trebala temeljiti svoju regionalnu razvojnu politiku, kao i povlačenje sredstava iz
strukturnih i kohezijskih fondova EU-a na 3 NUTS II regije:
•
•
sjeverozapadnu Hrvatsku u koju ulaze Grad Zagreb, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska,
Varaždinska, Koprivničko-križevačka te Međimurska županija,
središnju i istočnu (Panonsku) Hrvatsku koja uz pet slavonskih županija uključuje i Bjelovarskobilogorsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju te
jadransku Hrvatsku u koju ulaze sve županije s izlazom na more.
•
•
•
NUTS 1 (stanovništvo: 3 – 7 milijuna)
NUTS 2 (stanovništvo: 800.000 – 3 milijuna)
NUTS 3 (stanovništvo: 150.000 – 800.000)
•
NUTS II Regije u RH-prva varijanta
Kao najvažniji nedostaci prethodne statističke podjele NUTS 2 regija koji su
prezentirani kao direktni uzroci nove podjele su:
- Nepovoljni financijski učinci za županije Sjeverozapadne Hrvatske (SZH) – ‘taoci’
visokog BDP-a po stanovniku grada Zagreba
- Obzirom na BDP po stanovniku, SZH bi u financijskoj perspektivi 2014.-2020. izgubila
status područja koje potpada pod cilj 1 Kohezijske politike (Konvergencija).
Posljedice takve kategorizacije za SZH bi bile:
Manji iznos dostupnih sredstava (otprilike 30% manje nego u slučaju da zadrži status
područja cilja 1); niža stopa sufinanciranja projekata iz Strukturnih fondova (oko
50% umjesto prosječnih 75-80%); niža razina dozvoljenih državnih potpora (tzv.
‘regionalnih potpora’) za gospodarstvo; smanjenje apsorpcijskog kapaciteta (grad
Zagreb kao najrazvijenije područje ne bi više
• bio u prilici apsorbirati značajna sredstva); otežano praćenje provedbe Operativnog
programa zbog potrebe vođenja posebne evidencije za projekte iz SZH
33
Nova statistička klasifikacija prostornih jedinica RH NUTS 2
34
Preuzeto s: http://www.mrrsvg.hr/default.aspx?id=1112
Kao osnovne prednosti nove podjele na dvije statističke regije,
Kontinentalnu i Jadransku, navodi se sljedeće:
- Sva područja RH će moći koristiti sredstva iz Strukturnih fondova s najvećim
stupnjem povoljnosti najmanje do 2027. godine
- Omogućuje se veća razina državnih potpora korisnicima na području
sjeverozapadne Hrvatske
- Olakšava planiranje i provedbu razvojnih projekata zbog jednakih pravila na
cijelom teritoriju RH
- Zbog uključenosti grada Zagreba povećava ukupni apsorpcijski kapacitet RH
- Olakšava administrativno praćenje provedbe Operativnih programa.
35
• Statistička regionalizacija RH na 2 statističke regije – Kontinentalnu i
Jadransku regiju, primjenjuje se od 1. siječnja 2013. (DZS), te za potrebe
Kohezijske politike od 1. srpnja 2013. (nakon pristupanja Europskoj uniji).
• Što se tiče Vlade RH, realiziran je cilj Programa Vlade RH - dogovor s
Europskom unijom o novom preustroju statističkih regija u Hrvatskoj za
ravnomjeran i „brz regionalni razvoj na temelju korištenja fondova EU“, a
sve hrvatske regije bit će pogodne za financiranje u okviru cilja 1
Kohezijske politike (Konvergencija) najmanje do 2027.g.
• Nova klasifikacija omogućit će korištenje 450 milijuna eura do kraja 2013.
te preko 1 milijardu eura svake iduće godine, te će osigurati veću ukupnu
apsorpciju sredstava iz EU fondova
36
Institucije na kojima se temelji nova regionalna politika
sukladno Strategiji i Zakonu o regionalnom razvoju
Vlada RH
Partnersko vijeće za
regionalni razvoj
Ministarstvo regionalnog razvoja
i fondova EU
Partnersko vijeće
statističkih regija
Agencija za regionalni razvoj RH
Županija
Županijsko partnersko vijeće
Županijska razvojna agencija
Vijeće za regionalni razvoj
Regional Development Agency of Slavonia and Baranja
Razvojne agencije i regionalni razvoj
Nakon donošenja Zakona o regionalnom razvoju i Strategije regionalnog
razvoja, svaka županija je kandidirala jednu (neprofitnu) pravnu osobu
akreditirane su ŽUPANIJSKE RAZVOJNE AGENCIJE koje postepeno
preuzimaju koordinacijsku ulogu u pogledu regionalnog razvoja na
području jedinica područne (regionalne) samouprave.
Strukturni fondovi
Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO)
• Ključni strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti korištenja
sredstava i strukturnih instrumenata EU
• Temelj za izradu Operativnih programa (OP) do 2013. godine.
• Operativni programi će odrediti mjere ključne za ostvarivanje
prioriteta utvrđenih NSRO-om i način njihove provedbe.
• NSRO + OP = programska bazu za upravljanje Strukturnim
instrumentima EU nakon ulaska RH u punopravno članstvo EU.
Strukturni fondovi
Kako do EU sredstava?
• NSRO  Operativni program  usvajanje od strane EK 
raspisivanje natječaja, odabir, potpisivanje ugovora s krajnjim
korisnicima, provedba projekata
• Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava (grant)
– krajnji korisnik predlaže projekt na zadanu tematiku
– natječajna dokumentacija obuhvaća: opis projekta, prijavni
obrazac, priloge (proračun, logička matrica, građevinska
dozvola, cost-benefit analiza, ocjena učinka na okoliš i dr.
prema potrebi)
IZ STRATEGIJE REGIONALNOG RAZVOJA RH:
...Međutim istovremeno financijski i administrativni kapaciteti jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave za razvoj projektnih ideja u tehnički spremne
projekte za financiranje kroz EU fondove te kasnije, za njihovo sufinanciranje i
provedbu, na različitoj su razini razvijenosti. Budući da je MRRŠVG kao nositelj
regionalne politike svjestan problema, posebnu će pozornost u razdoblju do
ulaska u Europsku Uniju usmjeriti prema jačanju ulaganja u lokalne i regionalne
kapacitete za povlačenje sredstava iz EU fondova....
Ministarstvo, u suradnji s drugim tijelima, razmotrit će mogućnosti osiguravanja
tehničke pomoći za pripremu i provedbu projekata, koje potencijalno mogu
uključivati i sufinanciranja izrade projektne dokumentacije te pružanje kvalitetne
podrške lokalnim i regionalnim akterima za povlačenje što većih sredstava iz EU
fondova.
41
Status pripremljenosti RH
• Dobra apsorpcijska sposobnost, za sada
– provedba uvelike tek predstoji
– ulaskom u EU, bitno veća sredstva!
• U tijeku jačanje administrativne sposobnosti
– izazov paralelnih programa i priprema
– izazov očuvanja kadrova i upošljavanja novih
• Rastući izazov koordinacije (SDU za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova
EU – SDURF)
• Socio-ekonomski učinak ovisi o kvaliteti posredničkih tijela (stupovi tržišta,
provoditelji politika itd.)
– projekti financirani EU sredstvima  jačanje sustava privlačenja ulaganja,
poslovne klime, savjetodavnih usluga, intelektualnog vlasništva,
tehnološkog transfera, poticanja poduzetništva, regionalnog razvoja itd.
2.2. Iskustva zemalja članica i da li ih koristimo
• (i) Iskustva iz Slovenije (RRA Gorenjske) kažu sljedeće:
- potrebno je uključivanje region./lok.razine u programiranje
OP-ova (visoko-centralizirani sustav ne brine o potrebama
lokalnih zajednica – potrebno se nametnuti i osigurati da
prioriteti s lokalne i regionalne razine budu ugrađeni ne samo
u njihove strateške dokumente nego i u OP-ove)
- projekti za SF-ove se u prosjeku pripremaju od 2-4 god.
- potrebno je “okrupnjavati” projektne ideje i realizirati šira
partnerstva – projekti šireg značaja imaju veći prolaz
44
• (ii) Iskustva iz Slovenije (RRA Gorenjske) kažu da je potrebno
sljedeće:
- fokusirati se na stvarne potrebe zajednice i dogovarati na
vrijeme pripremu projekata
- pripremati potrebnu dokumentaciju (to najdulje traje) i
rješavati imovinsko-pravne pdnose
- angažirati se na pronalaženju najpovoljnijih financijskih
izvora i opcija zaduživanja, te kombinirati izvore
- lobirati za projekte na nacionalnoj razini
45
2.3. Kako se pripremamo za ulazak u EU i
korištenje strukturnih fondova za financiranje
razvojnih projekata
EU odnos između politika, programa i
projekata
NATIONAL &
SECTOR POLICIES
EC DEVELOPMENT
POLICY & COUNTRY
STRATEGIES
Projekti financirani iz
EU programa moraju
biti sukladni s :

GOVERNMENT
PROGRAMMES
PRIORITIES AND
PROGRAMMES OF
NON STATE ACTORS



PROJECT
PROJECT
PROJECT
EU razvojnim
politikama i državnim
strategijama
Vladinim programima
Nacionalnom
razvojnom politikom
Projekti usklađeni sa
regionalnim
strateškim
dokumentima
47
Nacionalni strateški referentni okvir za
2007-2013
• Definira šire ciljeve korištenja Strukturnih fondova, broj i sadržaj
operativnih programa
• Ključni strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti korištenja
sredstava i strukturnih instrumenata EU
• Temelj za izradu Operativnih programa (OP) do 2013. godine.
• Operativni programi će odrediti mjere ključne za ostvarivanje
prioriteta utvrđenih NSRO-om i način njihove provedbe.
• NSRO + OP = programska bazu za upravljanje Strukturnim
instrumentima EU nakon ulaska RH u punopravno članstvo EU.
Priprema RH za ulazak u EU
Što sve treba imati u vidu?
• NUTS podjela u svrhu maksimalnog iskorištavanja sredstava Strukturnih
fondova
• Planirati korištenje EU sredstava temeljem ograničenog broja programa
• Osigurati proračunska sredstva i provedbene kapacitete
• Jasna i jednostavna provedbena struktura
• Čim bolje iskoristiti pretpristupnu pomoć EU kao pripremu za Strukturne
fondove
• Jačati stručnost i učinkovitost uprave
• Informirati moguće korisnike
• Zaliha projekata (eng. Project pipeline)
Što se može dogoditi
Strukturni fondovi / činjenice o iskorištenosti
STRUKTURNI FONDOVI ISKORIŠTENOST
EU27 prosjek 87%
RUMUNJSKA
Ušla u Europsku uniju 1.1.2007, te godine iskoristila samo 21,2% strukturnih
fondova. Ukoliko Hrvatska iskoristi samo toliko posto to će značiti bačenih
300 milijuna EURA!!!!
50
• IPA će se koristiti do ulaska Hrvatske u EU
• RH će plaćati godišnju članarinu EU u iznosu od cirka 610 milijuna
eura
• NEMA VIŠE KAPITALNIH INVESTICIJA I POTPORA OD STRANE RH!!!
• ulaskom RH u EU imati ćemo mogućnost u prve 2. god korištenja oko
3,5 milijarde €
• Razlika između pretpristupnih i strukturnih fondova je u
procedurama, ulogama i odgovornostima svih razina
• KF nalažu stroži režim!!!
5. Kako se pripremiti na regionalnoj i
lokalnoj razini za korištenje
financiranja iz Strukturnih fondova i
Kohezijskog fonda EU
52
– Mijenjati mentalitet
– Strateško planiranje: izrada Strategija – uzeti u obzir specifičnosti,
npr.razminiranje; lokalni kontekst i lokalne resurse
– jačanje kapaciteta na županijskoj razini (razvojne agencije, “projekt
menadžeri”, lokalna/regionalna samouprava, upravni odjeli, tvrtke,
institucije)
– jačanje i pozicioniranje međužupanijskih partnerstava
– Usuglašavanje razvojnih prioriteta na regionalnoj razini
– Pravljenje baze podataka projekata, ne samo ideja!!
– Korištenje iskustava zemalja članica EU (korak ispred; primjeri dobre i
loše prakse)
Iz predavanja MRRFEU (Osijek,18.09.2012.)
54
Iz predavanja MRRFEU (Osijek,18.09.2012.)
55
Iz predavanja MRRFEU (Osijek,18.09.2012.)
56
Iz predavanja MRRFEU (Osijek,18.09.2012.)
57
Izazovi učinkovitog korištenja EU sredstava
• Odgovarajući kadrovski kapaciteti
• Stručnost svih sudionika (acquis, pravila kohezijske politike, engleski
jezik)
• Fleksibilnost sustava (brojnost sudionika, složenost procedura)
• Potrebna financijska sredstva (predfinanciranje i sufinanciranje)
• Strategija razvoja i odgovarajuća nacionalna proračunska sredstva
• Informiranje i pomoć krajnjim korisnicima
• Razmjena informacija i iskustava
Povjerenje i kontinuirana komunikacija razvojnih dionika
potrebna je radi:
1. Podizanja apsorpcijskih kapaciteta dionika u razvoju
2. Umrežavanja, timskog rada i optimizacije resursa
3. Pronalaženja kvalitetnih partnera
4. Prikupljanja projektnih ideja za sveobuhvatnu bazu projektnih
ideja županije
5. Stvaranja baze raspoloživih resursa (stručnjaci iz spec.područja;
izvori financiranja; konzult.tvrtke i dr.)
6. Izgradnje klime partnerstva kao dugoročne investicije
7. Korištenja prilike financiranja iz EU programa za realizaciju
kvalitetnih razvojnih projekata
59
2.4. Tko su ključni dionici u procesu razvoja i
perspektive različitih sektora
3. Da li je moguća sinergija ključnih dionika radi
ostvarenja efikasnih modela suradnje sa
svrhom razvoja lokalnih zajednica
3.1. Uloga lokalnih i regionalnih vlasti
• Regionalne i lokalne vlasti su prepoznate kao dionici
koji mogu napraviti ključni doprinos strategije kroz
aktivnosti koje spadaju u područje njihove
odgovornosti.
• Pitanje za Hrvatsku je da li svi preduvjeti će biti na
mjestu iu vrijeme kako bi mogli napraviti najbolje od
dati priliku i da li su pripremljeni i spremni da ga
koristiti.
3.2. Primjeri modela suradnje
(projekti pripremani u okviru CBC programa;
”regionalni projekti”)
Hvala na pažnji.