Transcript UČENJE,SAMOPOUZDANJE I FORMIRANJE ZDRAVE LIČNOSTI PREDAVANJE PRIPREMILA MIRJANA ĐUMIŠIĆ Sadržaj Učenje i šta utiče na učenje  Motivacija  Kako organizovati učenje  Mnemotehnike  10 riječi i fraza.

UČENJE,SAMOPOUZDANJE
I FORMIRANJE ZDRAVE LIČNOSTI
PREDAVANJE PRIPREMILA
MIRJANA ĐUMIŠIĆ
Sadržaj
Učenje i šta utiče na učenje
 Motivacija
 Kako organizovati učenje
 Mnemotehnike
 10 riječi i fraza koje bi trebalo koristiti
najmanje jednom dnevno
 Samopouzdanje
 Nezadovoljstvo zbog izgleda

Sadržaj
• Samopouzdanje – kako ga steći
 u društvenom životu
 na radnom mjestu
• Traženje vlastitog identiteta
• Pripadanje grupi vršnjaka
Sadržaj
• Samostalnost
• Bliskost
• Kako vidis sebe
• Pozitivan odnos prema sebi
• Šta nije dobro činiti
• Dobro je znati,”Imati na umu”
Učenje

Učenjem se mijenjamo, razvijamo, stičemo
iskustvo, širimo vidike i interesovanja.
Međutim, učenje može biti i naporno,
dosadno, teško i nezanimljivo. I često
učimo samo za školu, a ne za život. Okreni
ovu izreku u svoju korist, ne uči samo za
školu, nego zbog vlastite koristi. Da bi to
uspio moraš najprije naučiti kako učiti.
Šta utiče na učenje
motivacija – ono što hoću
 sposobnosti – ono što mogu
 prethodno znanje – ono što znam
 Zbog različite motivacije, sposobnosti i
prethodnog znanja, učenici postižu
različite rezultate čak i kada uče isto
gradivo i u istim uslovima.

Motivacija
Motivacija nas pokreće na aktivnost i navodi na
učenje.
 Učenik je motivisan ukoliko je gradivo koje uči
razumljivo, pregledno, prilagođeno njegovom
uzrastu i popraćeno korisnim primjerima.
 Na učenje utiču i lični interesi učenika, npr. ako
volite košarku, vjerovatno ćete biti posebno
aktivni na časovima fizičkog, ili ako visite na
internetu, informatika će vam biti jedan od
najdražih predmeta.

Motivacija zavisi i od učenikovih stavova prema
školi, učenju, pojedinom profesoru, predmetu,
sudjelovanju u nastavi, atmosferi na času, itd.
Ako su ti stavovi negativni, vjerovatno nećeš ni
imati pretjeranu želju za učenjem.
 Učenik uspješnije uči ako ima usvojene radne
vrijednosti, odnosno zna kako rasporediti svoje
vrijeme, kada i kako učiti, šta će time postići,
kako mu to može koristiti, itd.


Na motivaciju utiču i očekivanja, npr. ako
očekujes da ćes proći na kontrolnom iz
fizike, a noć prije si samo pogledao par
zadataka, naravno da se možeš razočarati,
izgubiti daljnju motivaciju za učenjem (i
mrziti fiziku :)

Motivisati nas mogu i nagrade, npr. dobre
ocjene, pohvale od roditelja, profesora,
posebne povlastice, novac, itd. S druge
strane, kazne, kao što su ukori, loše
ocjene, ukidanje povlastica, zabrane,
učenika mogu obeshrabriti i nepovoljno
uticati na njegovo samopouzdanje i volju
za učenjem.

Učenik ne bi trebao učiti samo da udovolji
roditeljima ili dobije dobru ocjenu, nego
zbog vlastitih interesovanja, radoznalosti,
informisanja i širenja vidika.
Kako organizovati učenje
1. Preporučuje se da učenik ima svoj
prostor za učenje.
 2. Za vrijeme učenja potrebno je ukloniti
sve što ometa koncentraciju. To znači
imati čist stol, ne gledati kroz prozor,
ugasiti radio i tv, isključiti mobitel, zamoliti
druge da vas ne ometaju i ne zapričavaju.

3. Bitno je napraviti rezime gradiva, izdvojiti ga
u svesku i više puta ponoviti. Ako treba, za
ponavljanje se mogu iskoristiti i kratki trenuci
slobodnog vremena, npr. vožnja u autobusu,
čekanje u nekom redu, itd.
 4. Gradivo treba učiti sa razumijevanjem. Novu
lekciju možemo povezati sa prijašnjim gradivom
i informacijama iz drugih predmeta. Najteže je
učiti napamet, bez razumijevanja.

5. Za pamćenje novih i neobičnih dijelova
gradiva mogu se koristiti različite
mnemotehnike.
 6. Dešava se da nam dok čitamo sve zvuči
poznato a kasnije to ne znamo ponoviti.
Zato se trebamo češće ispitivati kako bi bili
sigurni da gradivo nije samo površno
usvojeno.

7. Bitno je prepričavati gradivo svojim
riječima, na taj način dublje razumijevamo
ono što učimo.
 8. Možemo se igrati profesora i učenika i
samom sebi postavljati i odgovarati na
pitanja. Na taj način smanjuje se i nervoza
koja se javlja kod ispitivanja

9. Važno je odvojiti bitne od nebitnih
informacija. Ako se preopteretimo
nebitnim informacijama, teško ćemo se
sjetiti onih bitnih.
 10. Treba izbjegavati kampanjsko učenje.
Kao posljedica kampanjskog učenja javlja
se napetost, rastresenost i umor, a
gradivo se brzo zaboravlja. Najbolje je
sastaviti raspored u kojem će se, pored
učenja, naći vremena i za izlaske i sve
ostale aktivnosti.

MNEMOTEHNIKE
1. skraćivanje - pamtimo samo prva slova
 • UN (Ujedinjeni Narodi), ASL (age, sex, location), POPP
(prijem, obrada, pohrana, prijenos)
 2. elaborirano kodiranje – proširujemo, dodajemo
informacije
 • VIP (Very Important Person) možemo zapamtiti kao
Veze I Poznanstva
 • redoslijed u spektru boja (ljubičasta, modra, zelena,
žuta, narandžasta, crvena) možemo zapamtiti tako što
od prvih slova izmislimo rečenicu, npr. “ljepotica miluje
zlatnu žabu na cigli”

• formulu E = mc2 možemo zapamtiti kao
rečenicu “Einstein miriše cvijeta dva”
 3. rečenični mnemonici – nepovezane
riječi lakše pamtimo ako ih složimo u priču
 4. rime – gradivo povezujemo u rimujuće
rečenice
 • formulu ubrzanja možemo zapamtiti kao
“mala moja, dajem ti na znanje - sila masi
daje ubrzanje

10 RIJEČI I FRAZA KOJE BI TREBALO
KORISTITI NAJMANJE JEDNOM DNEVNO





HVALA TI (zahvalite za pažnju, brigu i pomoć
drugih)
MOLIM TE (iskazujte poštovanje)
BRAVO (pohvalite)
MOGU LI TI POMOĆI (ne čekajte da vas se pita,
ponudite sami pomoć)
TO JE STVARNO LIJEPO (primjećujte pozitivno)





OPROSTI (ponekad i nenamjerno povrijedimo
nekoga, a ako želite uvijek biti u pravu živite
sami
PRIČAJ MI O TOME(pokažite zainteresovanost)
MOŽE ZAGRLJAJ (ne zaboravite na važnost
dodira)
HAJDEMO ZAJEDNO (družite se, nudite drugima
priliku da im posvetite svoje vrijeme)
VOLIM TE (nemojte pretpostaviti da druga
osoba to zna, recite joj)
SAMOPOUZDANJE

Samopouzdanje je najvažniji faktor ličnog
uspjeha. Kad imamo samopouzdanje,
osjećamo se kreativno i ispunjeno. Kada
nemamo samopouzdanja, koče nas
nesigurnost, sumnje i strahovi. Veoma je
značajno da osoba ima pozitivnu sliku o
sebi. Ako to ostvari male su šanse da će
doživjeti krizu identiteta ili da će pasti pod
negativan utjecaj vršnjaka.
NEZADOVOLJSTVO ZBOG IZGLEDA



Nezadovoljstvo zbog izgleda obično dolazi do izražaja
zbog opšteg nezadovoljstva životom.
Ono što osjećaš prema svom tijelu predstavlja refleksiju
tvog emotivnog i duhovnog stanja. Postoji naravno i
opcija da si konkretno nezadovoljan/na nekim dijelovima
tijela na kojima moraš poraditi.
Šta učiniti? Redovna vježba i pravilna prehrana sigurno
pomažu. Ali ipak, ako dovedeš u red svoj život, izgled će
doći sam po sebi. Ako ne, razmisli o neki drugim
životnim promjenama. Umjesto da jedeš i piješ kada si
nesretan/na, razmisli u čemu je problem.
- Trikovi za samopouzdanje
 Ne uspoređuj se s top-modelima, oni
predstavljaju vrlo mali postotak populacije
pa prema tome ne mogu predstavljati
normu;
 - Ignoriši dijelove tijela kojima nisi
zadovoljan/na, umjesto toga koncentriši se
na one kojima jesi zadovoljan/na.

KAKO STEĆI SAMOPOUZDANJE U
DRUŠTVENOM ŽIVOTU
Pruži i drugima ohrabrenje i podršku, to će i tebe i ostale
činiti zadovoljnijim.
 Dobar društveni život i lijepa prijateljstva odlično djeluju
na naše samopouzdanje, a obrnuta situacija djeluje
suprotno.
 Šta učiniti, kako to ostvariti?
 Sve što potiče tvoj društveni život, pa i uključivanje u
različite aktivnosti, pomoći će ti da se osjećaš dobro. No,
šta učiniti ako te društveni život katkada čini
nervoznim... Trik je u tome da se ponašaš što prirodnije.
Ljudi vole biti okruženi ljudima koji su iskreni, otvoreni i
zainteresovani za njih.

Trikovi za samopuzdanje
 - Provodi više vremena s ljudima koji te
inspirišu i s kojima se osjećaš ugodno;
 - Ne boj se prekinuti prijateljstva koja više
nemaju smisla;
 - Ako razgovaraš s nekim koga si tek
upoznao/la, nastoj da razgovor teče
pozitivno.

KAKO STEĆI SAMOPOUZDANJE NA
RADNOM MJESTU
Zbog čega možemo uživati u ispunjenom
društvenom životu, ravnopravnoj vezi, te
finansijskoj nezavisnosti i uspješnoj karijeri, a
ipak ne vjerovati dovoljno u sebe?
 Kako bismo se zaista dobro osjećali, potrebno
nam je unutrašnje samopuzdanje, ali i ono
vanjsko. Stručnjaci tvrde da pravo
samopouzdanje čine četiri komponente: ljubav
prema sebi, poznavanje sebe, osjećaj smjera, te
optimizam. Mnogi ljudi djeluju sigurno, ali to ne
znači da se tako uvijek osjećaju i u sebi.



Sigurnost osobe uključuje sposobnost za dobru
komunikaciju, kompetentan nastup, te sposobnost
kontrole emocija. Jedan od glavnih "rušitelja"
samopouzdanja zasigurno je stres. Dokle god si pod
stresom, ne možeš se osjećati sigurnim/om.
Ljudi započinju život s potencijalom za samopouzdanje,
ali vrlo lako se ti pozitivni osjećaji mogu "uništiti". Osim
toga, ako si kao dijete bio/la zapostavljan/a, odbijen/a u
ljubavi ili su te prijatelji izigrali, postoji velika
vjerovatnoća da će tvoje samopouzdanje biti poljuljano i
da ga moraš popraviti.


Danas je za mnoge karijera na vrhu ljestvice prioroteta i
to je, tvrde psiholozi, dobro. Posao nam daje osjećaj
vrijednosti i sigurnosti pa je stoga dobar za psihičko
zdravlje. No, situacije u kojima se na poslu osjećaš loše,
zbog nemogućnosti napredovanja, neke vrste
ugnjetavanja ili nečega drugog, imaju negativan utjecaj
na tvoje samopouzdanje.
Šta učiniti? Učini svoj posao važnim dijelom životnoga
plana. Budi hrabar/ra i ako osjetiš da te tretiraju
nepravedno, jasno izreci svoje mišljenje i argumente.
Ako i dalje nema pomaka, razmisli o prelasku na novo
radno mjesto.
Trikovi za samopouzdanje
 - Dolazi na posao svakodnevno 15 minuta
ranije - to će ti dati vremena za planiranje,
a time ćeš dobiti na samopouzdanju;
 - Bori se za sebe i svoja prava na smiren i
pristojan način;
 - Pruži i drugima osjećaj ohrabrenja i
podrške, to će i tebe i ostale činiti
zadovoljnijima.

PRIPADANJE GRUPI VRŠNJAKA

U adolescenciji se javlja potreba za
oslobađanjem od zavisnosti o roditeljima, a
istovremeno i pokušaj održavanja veze s njima.
Adolescenti, s obzirom da još nisu razvili svoj
identitet, imaju značajnu potrebu pripadati nekoj
grupi, a pripadanje nekoj grupi uvijek zahtijeva
prilagođavanje ponašanja, razmišljanja i
osjećanja grupnim standardima. Mladi uglavnom
dijele vrijednosti svoje vršnjačke grupe.
Vršnjačka grupa se može odnositi na dva
najbolja prijatelja, malu grupu bliskih prijatelja ili
parova.

Ako je adolescent povezan sa grupom vršnjaka
koja ima pozitivne norme i vrijednosti i on sam
će takve vrijednosti prihvaćati. S druge strane,
ako njegovi prijatelji imaju devijantne norme,
postoje velike šanse da će i on sam prihvatiti
takve norme. Iako se u ranoj adolescenciji
povećava podložnost pritiscima grupe vršnjaka,
a opada oslanjanje na mišljenje roditelja,
adolescenti se razlikuju u tome koliko su
podložni uticaju drugih.

Roditelji direktno utiču na to s kim će se djeca
družiti ako biraju naselje u kojem žive, školu,
vjerske, kulturne i druge organizacije u kojima
adolescenti sudjeluju. Oni i posredno tj.
indirektno utiču na izbor prijatelja i vršnjaka s
kojima će se dijete družiti tako što potiču razvoj
određenih osobina ličnosti i oblika ponašanja
svoje djece. Adolescenti se ne priključuju
slučajno određenoj grupi vršnjaka, već ih biraju
prema sličnosti. Pritisci grupe samo pojačavaju
već postojeće sklonosti na temelju kojih je
adolescent izabrao baš tu grupu.
TRAŽENJE VLASTITOG
IDENTITETA

Stvaranje identiteta tokom mladenačke dobi
svodi se na definisanje sebe samog kao
jedinstvenog bića koje u društvene odnose ulazi
sa odgovornošću i ličnom slobodom. Ukoliko
preuzimamo pravila i stavove ili nam se oni
nameću ili prihvatamo vrijednosti drugih bez
ličnog promišljanja, onda ne djelujemo u skladu
sa svojim identitetom, već identitetom autoriteta
ili grupe za kojom se povodimo. Mi smo tada
samo kopija drugih.
SAMOSTALNOST
Izgrađivanje identiteta u bliskoj je vezi sa
postizanjem samostalnosti.
 Emocionalna samostalnost se odnosi na
samostalnost u bliskim odnosima, prije svega
prema roditeljima. Odnos između roditelja i
djece prolazi tokom života kroz različite
promjene, što zavisi, između ostalog, i od toga
ko odlučuje, kakav je uticaj roditelja i djeteta
jednih na druge, koliko često se viđaju i u kojoj
mjeri su zavisni jedni o drugima. Može se činiti
kao da su tinejdžeri potpuno nezavisni, oni se
čak mogu i odricati roditelja ili onog što oni
zastupaju, ali je ispod površine psihološka
zavisnost još uvijek velika.



. Tinejdžer vremenom preuzima sve veću odgovornost za
samoga sebe i svoje postupke, a što je emocionalno
zreliji, roditelji ga više doživljavaju kao odraslu osobu.
Samostalnost postupaka se odnosi na sposobnost
donošenja odluka i njihovog sprovođenja. Postoji
popularna, ali nešto iskrivljena slika o tinejdžerima kao
buntovnicima bez razloga. Motiv te borbe je rijetko
postizanje nezavisnosti, a puno češće rezultat uticaja
vršnjaka. Što je tinejdžerova težnja za nezavisnošću od
roditelja veća, to se zavisnost o vršnjacima povećava. U
kasnijoj dobi ipak jača sposobnost mladih da se odupru
pritisku društva. Istinska samostalnost odnosi se na
nezavisnost u donošenju odluka i vlastitih izbora.
Tokom tinejdžerskog doba znatno se poboljšava
sposobnost donošenja ličnih odluka, npr.
procjena rizika, promišljanje o posljedicama,
odlaganje trenutnog zadovoljenja potreba,
upoređivanje različitih mogućnosti izbora, itd.
 Samostalnost vrednovanja odnosi se na
razvijanje sistema vrijednosti, normi za moral,
politiku i vjeru. Mladi postaju sve sposobniji da
apstraktno razmišljaju, sve više se interesuju za
različite političke i vjerske ideologije, što im
olakšava ovaj oblik samostalnosti.

BLISKOST

Bliskost u smislu bliskog odnosa koji se zasniva na
zajedništvu, solidarnosti i brizi, predstavlja veoma bitno
područje za tinejdžere. Bliskost je također povezana sa
pitanjem ličnog identiteta. U bliskom odnosu dvije osobe
djelomično srastaju, ali i dalje zadržavaju svoje zasebne
lične identitete. Bitno je i unutar zajedništva zadržati
svoju individualnost. Tinejdžeri najprije moraju razviti
svoj identitet pa tek onda mogu postati bliski s nekim
drugim – u suprotnom postoji opasnost da ih bliskost
zaplaši time da će biti progutani od strane drugog bića i
izgubljeni kao ličnost. U odnosu između dva ljudska bića
koja još nisu razvila svoje identitete ili svoju
samostalnost, može se izvana činiti kao da su veoma
bliski, iako je zapravo riječ o površnoj bliskosti.

TO KAKO VIDIMO SEBE, KAKO OPISUJEMO
SEBE I SVOJA UNUTRAŠNJA STANJA zove se
SLIKA O SEBI ILI SPOZNAJA SEBE.

Spoznavanje sebe je težak i složen
zadatak. Dijete počinje spoznavati sebe
već u prvim mjesecima života, kada gradi
povjerenje u svoje roditelje.

Dijete upoznaje sebe igrom, a odnos
prema sebi gradi ponajprije na osnovu
roditeljskog reagovanja prema njemu - na
osnovu komentara koje mu odrasli
upućuju, na osnovu onoga što roditelji o
njemu misle, kada i kako ga hvale, kada i
zbog čega ga kude....

TI RODITELJSKI KOMENTARI, MIŠLJENJA,
POHVALE, POKUDE, PRIMJEDBE... ODLUČUJUĆI
SU ZA DJETETOVO VIĐENJE SEBE, ILI KAO
VRIJEDNE ILI KAO MANJE VRIJEDNE OSOBE.
KADA DIJETE IMA ZDRAV, POZITIVAN
ODNOS PREMA SEBI
(pozitivnu sliku o sebi) ono:
poznaje sebe, poznaje svoje najbolje i
najslabije strane, poznaje svoje prednosti i
ograničenja, zna što može, a što ne može,
zna u čemu je dobro, a na čemu još treba
raditi....
 prihvaća sebe takvim kakvo jest
 voli sebe

POZITIVAN ODNOS PREMA SEBI (pozitivna
slika o sebi)
PRIDONOSI DJETETOVU:





samopouzdanju, samopoštovanju, njegovoj
sigurnosti u sebe
boljem školskom uspjehu
skladnijim odnosima s drugima, pozitivnom
odnosu prema drugima, povjerenju u druge
razvoju emocionalne stabilnosti
povećanju vjerovatnoće uspješnog "nošenja" sa
stresom u životno nepovoljnim situacijama.
ŠTO NIJE DOBRO ČINITI, jer
stvara kod djeteta osjećaj manje
vrijednosti i nesigurnosti:






govoriti mu i stvarati osjećaj da nikada nije dobro
posramljivati ga
uspoređivati ga s drugom djecom, s braćom, sestrama
upozoravati ga samo na nespretnost
govoriti takozvane "ubijajuće tvrdnje", naprimjer:
- "To je glupa ideja. To su gluposti. Ti znaš da to nije
moguće."









- "Jesi li lud ? Šališ se."
- "Ti si stvarno čudan."
-"Nemam vremena za tebe."
- "Nikada se nećeš promijeniti."
- "Stidim te se."
- "Sram te bilo. Stidi se."
- "Ništa ti ne možeš napraviti dobro."
- "Opet ti. Znala sam."
- "Ti to ne možeš."
DOBRO JE ZNATI I "IMATI NA UMU":
djetetu su potrebna pravila i nadzor, ali i
NEZAVISNOST I SLOBODA IZBORA
 dijete je DOBRONAMJERNO
 dijete je DIVNO I DRAGO U SVOJOJ
VLASTITOJ JEDINSTVENOSTI,
IZVORNOSTI I NEPONOVLJIVOSTI i onda
kada je drukčije od nas i naše vizije
"poželjnog djeteta".

 RODITELJSKA
LJUBAV I
PRIHVAĆANJE NAJVAŽNIJI SU ZA
STVARANJE DJETETOVA
POZITIVNOG ODNOSA PREMA
SAMOME SEBI.

HVALA NA PAŽNJI