Transcript Revidirana Bloomova taksonomija nakon sistematizacije

REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA U NASTAVI
LATINSKOG JEZIKA
ili
Što učenici znaju i mogu učiniti nakon što u nastavi
latinskog obradimo konjunktive?
CILJEVI RADIONICE
nakon radionice moći ćete:
• opisati što podrazumijeva pojam obrazovni ishod
• razumjeti polazišta revidirane Bloomove taksonomije
• primijeniti kategorije na nastavnu jedinicu po izboru
• usporediti, komentirati i preispitati prednosti i nedostatke taksonomije
• planirati nastavnu jedinicu uzimajući u obzir ishode učenja
ISHODI UČENJA = POŽELJNI REZULTATI UČENJA
• Ishodi učenja predstavljaju opise kojima se izražava što učenik treba
znati, razumjeti i/ili biti u mogućnosti pokazati nakon što završi
određeni proces učenja (Tuning pojmovnik, 2007.)
• Ishodi učenja su operacionalizacija kompetencija pomoću aktivnosti
koje su mjerljive i vidljive.
• Ishodi učenja moraju biti praćeni s prikladnim kriterijima vrednovanja
prema kojima se može utvrditi jesu li ostvareni.
ŠTO SU KOMPETENCIJE?
•
Kompetencije možemo definirati kao kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih
vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti.
(Tuning pojmovnik, 2007.)
•
Kompetencije predstavljaju skup znanja, vještina, stavova i vrijednosti i opisuju razinu
na kojoj ih je pojedinac sposoban upotrijebiti
•
u nacionalne kurikulume članica Europske Unije danas se uvodi osam ključnih
kompetencija i njihov razvoj predstavlja jedan od važnih ciljeva europske obrazovne
politike i nacionalnih obrazovnih politika u europskim zemljama
Europska unija 2006. godine donijela preporuku o osam ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje koje se
uvode u nacionalne kurikulume zemalja članica. (Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18
December for lifelong learning (2006/962/EC)):
To su:
1. komunikacija na materinjem jeziku
2. komunikacija na stranim jezicima
3. matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji
4. digitalna kompetencija
5. učiti kako učiti
6. socijalna i građanska kompetencija
7. inicijativnost i poduzetnost
8. kulturna svijest i izražavanje
ŠTO JE TAKSONOMIJA?
Klasifikacija željenih ponašanja učenika
- načina na koji učenici reagiraju, misle ili osjećaju nakon nastave ili
učenja
Bloomova taksonomija je najpoznatija klasifikacija učenja.
Prema njegovu se prijedlogu oblici učenja dijele u 3 kategorije:
kognitivno (znanje)
afektivno (stavovi )
psihomotoričko (vještine)
U okviru kognitivne kategorije razlikuje 6 hijerarhijskih razina učenja:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
činjenično znanje
razumijevanje
primjenu
analizu
sintezu
procjenu
Danas je općeprihvaćena revidirana verzija (Anderson-Krathwohl, 2001.)
koja ima oblik dvodimenzionalne tablice:
DIMENZIJA
ZNANJA
Činjenično
(osnovni elementi
neophodni za
poznavanje
discipline)
Konceptualno
(povezanost
osnovnih
elemenata u širim
strukturama)
Proceduralno
(kako nešto činiti)
Metakognitivno
(samospoznaja)
DIMENZIJA KOGNITIVNIH PROCESA
pamćenje
razumijevanje
primjena
analiza
evaluacija
sinteza
Bloomova taksonomija – revidirana verzija (Anderson i Krathwol, 2001.)
CILJEVI ZA POJEDINU RAZINU DEFINIRANI KAO ISHODI UČENJA
GLAGOLI KOJIMA SE OPISUJE OČEKIVANA AKTIVNOST
1. RAZINA – DOSJETITI SE (ZNANJE)
mogućnost reprodukcije naučenog u izvornom obliku
učenik će moći:
definirati, nabrojati, opisati, poredati, ponoviti, imenovati, ispričati
2. RAZINA – SHVATITI (RAZUMIJEVANJE)
uočavati i povezati glavne ideje, opisivati tijek događaja ili procesa
učenik će moći:
klasificirati, prepoznati, izdvojiti, sažeti, preoblikovati, izraziti, objasniti
3. RAZINA – PRIMIJENITI (PRIMJENA)
rješavati probleme u novoj situaciji primjenom stečenog znanja i
pravila na nov način
učenik će moći:
primijeniti, izabrati, pokazati, upotrijebiti, izvesti, riješiti, isplanirati,
prikazati
4. RAZINA – ANALIZIRATI (ANALIZA)
raščlanjivati informacije kako bi se utvrdili uzroci i posljedice, izveli
dokazi i zaključci te podržale generalizacije
učenik će moći:
analizirati, procijeniti, usporediti, razlikovati, komentirati, zaključiti,
proračunati, provjeriti, preispitati
5. RAZINA – PROSUĐIVATI (EVALUACIJA)
mogućnost vrednovanja i kritičkog odnosa prema činjenicama,
mogućnost procjene valjanosti ideja i/ili kvalitete uratka
učenik će moći:
procijeniti, zastupati mišljenje, izabrati opciju, poduprijeti, vrednovati,
obraniti stav
6. RAZINA – STVARATI (SINTEZA)
mogućnost stvaranja novih ideja, rješenja, sintetiziranje bitnoga,
uočavanje novih obrazaca
učenik će moći:
preurediti, skupiti, stvoriti, predložiti, planirati, organizirati, razviti,
formulirati, predložiti
1. RAZINA – DOSJETITI SE (ZNANJE)
mogućnost reprodukcije naučenog u izvornom obliku
•
•
•
•
•
•
•
definirati
nabrojati
opisati
poredati
ponoviti
imenovati
ispričati
učenik može :
• nabrojati sve konjunktive koji postoje u latinskom
• definirati pojam konjunktiv
• navesti oblike glagola
2. RAZINA – SHVATITI (RAZUMIJEVANJE)
uočavati i povezati glavne ideje, opisivati tijek događaja ili procesa
•
•
•
•
•
•
•
klasificirati
prepoznati
izdvojiti
sažeti
preoblikovati
izraziti
objasniti
učenik može:
• objasniti upotrebu konjunktiva na zadanom primjeru
• prepoznati kad čuje objašnjenje
npr. gaudeamus je adhortativni konjunktiv jer je u prvom
licu plurala
3. RAZINA – PRIMIJENITI (PRIMJENA)
rješavati probleme u novoj situaciji primjenom stečenog znanja i pravila na nov način
•
•
•
•
•
•
•
•
primijeniti
izabrati
pokazati
upotrijebiti
izvesti
riješiti
isplanirati
prikazati
učenik može:
• upotrijebiti konjunktiv
• pronaći oblike konjunktiva u konkretnom tekstu
4. RAZINA – ANALIZIRATI (ANALIZA)
raščlanjivati informacije kako bi se utvrdili uzroci i posljedice, izveli dokazi i zaključci te
podržale generalizacije
•
•
•
•
•
•
•
•
•
analizirati
procijeniti
usporediti
razlikovati
komentirati
zaključiti
proračunati
provjeriti
preispitati
učenik može:
• raščlaniti rečenicu i odrediti odnose unutar složene rečenice
u kojoj je konjunktiv.
consecutio temporum – anteriornost i posteriornost
5. RAZINA – PROSUĐIVATI (EVALUACIJA)
mogućnost vrednovanja i kritičkog odnosa prema činjenicama, mogućnost procjene
valjanosti ideja i/ili kvalitete uratka
•
•
•
•
•
•
procijeniti
zastupati mišljenje
izabrati opciju
poduprijeti
vrednovati
obraniti stav
učenik može:
• procijeniti je li konjunktiv u rečenici pravilno
upotrijebljen
6. RAZINA – STVARATI (SINTEZA)
mogućnost stvaranja novih ideja, rješenja, sintetiziranje bitnoga, uočavanje novih
obrazaca
•
•
•
•
•
•
•
•
•
preurediti
skupiti
stvoriti
predložiti
planirati
organizirati
razviti
formulirati
predložiti
učenik može:
smisliti najbolji/novi način prevođenja rečenice na hrvatski
Definiranje ishoda omogućava precizno mjerenje rezultata. Npr.
Dovoljan (2)
učenik može navesti oblike konjunktiva, vlada
osnovnom terminologijom
Dobar
učenik može prepoznati oblike konjunktiva u
rečenici i gramatički ih točno odrediti
(3)
Vrlo dobar (4)
učenik razumije rečenicu u kojoj se nalazi
konjunktiv i može je prevesti uz pomoć
Odličan
učenik razumije rečenicu u kojoj se nalazi
konjunktiv i može je samostalno prevesti
(5)
Primjer obrazovnih ishoda za vokabular
1.
DOSJETITI SE: navesti riječ u točnom rječničkom obliku; ispričati kako se navode riječi u latinskohrvatskom rječniku; (tempus,-oris,n.=vrijeme)
2.
SHVATITI: klasificirati vrste riječi prema rječničkom obliku; prepoznati vrste riječi u rječniku i odrediti
njihove sastavnice (tempus,-oris,n. je imenica, navedena je u N.sg da znamo kako glasi, ima nastavak za G da znamo
odrediti kojoj deklinaciji pripada i oznaku roda da joj možemo pridružiti atribut u istom rodu, broju i padežu. Prvo značenje joj
je ‘vrijeme’.)
3.
PRIMIJENITI: pronaći zadanu riječ u rječniku; (pronađi u rječniku nekoliko riječi istog korijena kao tempus, -oris,n. i
4.
ANALIZIRATI: procijeniti i zaključiti kako bi riječ mogla glasiti u rječniku prije nego što se pronađe (O
5.
PROSUDITI: izabrati među ponuđenim riječima na hrvatskom onu koja najbolje odgovara kontekstu
latinske rečenice; uočiti latinski korijen u suvremenoj riječi i izvesti značenje
6.
STVORITI: uočiti novi obrazac , npr. stvoriti novu riječ uzimajući u obzir elemente tvorbe i korijen; pronaći
novo kontekstualno značenje pojedine riječi; stvoriti popis sinonima ili antonima
odredi kojoj vrsti riječi pripadaju)
tempora, o mores! – riječ je u vokativu, znači tražim ili tempora, -ae, f. ili temporum, -i,n. ili tempus, -oris, n. ; nije od tempto,1.
ili temporalis, -e)
I na kraju, za one koji se žele više informirati 
http://www.unideusto.org/tuningeu/
http://www.niu.edu/facdev/programs/handouts/blooms.shtml
http://www.ehow.com/blooms-taxonomy/
http://www.slu.edu/colleges/AS/languages/classical/latin/tchmat/gr-helps.html
http://www.visuallatin.com/
http://www.latinteach.com/Site/ARTICLES/Entries/2008/8/18_Latin_Textbooks_Organized_by_Teaching_Methodology.html
TEMPUS FUGIT!
VALETE!