Skolski Podsustavi - Emocije I Sociometrija

Download Report

Transcript Skolski Podsustavi - Emocije I Sociometrija

Emocionalne reakcije učenika
u školskim sustavima
svibanj 2014.
Emocionalne reakcije
►
„emocija je obično izazvana svjesnim ili nesvjesnim
vrednovanjem nekog događaja bitnog za neki važan cilj;
►
emocija se osjeća kao pozitivna kada se cilj ostvaruje, a
kao negativna kad je ostvarivanje cilja zapriječeno“.
►
“Srce ima svoje razloge o kojima razum ne zna ništa”
►
“Razum ne može probitačno djelovati bez podrške
emocija”
►
Jedinstvo glave, ruke i srca - Pestalozzi
Školska pedagogija :
►
emocionalne reakcije za vrijeme
nastave
►
emocionalne reakcije prije i poslije
nastave
Didaktika:
►
►
uz nastavne aktivnosti
uz nastavne ishode
Akademske emocije
(academic emotions)
Emocije postignuća
(achievement emotions)
Što kažu istraživanja?
►
►
►
►
►
učenici su uspješniji u nastavnim aktivnostima u kojima
osjećaju radost i ugodu za razliku od dosade
emocionalno privlačniji sadržaj dugoročnije se pamti i
učenici im se studioznije posvećuju
pomoću stavova povezanih s emocionalnim prosudbama
možemo predvidjeti školski uspjeh
učenici s više negativnih emocija prema školi imaju i niži
školski uspjeh
na emocionalne reakcije učenika utječe osobna povijest
odnosa prema različitim predmetnim sadržajima,
nastavnim situacijama i odnosima s učiteljima, roditeljima,
kolegama
– glavni uzročnik
neugodnih emocija
► Evaluacija
► slavljenje; trauma
► procesi standardizacije,
rangiranja i kompetencijski
pristup
► negativna ocjena
► Model Finske
► nesavršenost sustava
► pogreške pri evaluaciji
► pravednost
Utjecaj emocija na školske ishode
Negativne
Pozitivne
odustajanje
motiviranost
izostanci
interes
otpor
nesigurnost
suradnja
suosjećanje
loša komunikacija
prihvaćanje
sukobi
sklad
odugovlačenje
znatiželja
Vrste emocija
ZADOVOLJSTVO
MRŽNJA
ZAVIST
POŠTOVANJE
STRAH
LJUTNJA
TUGA
NADA
►
►
►
LJUBOMORA
ZABRINUTOST
PONOS
ZALJUBLJENOST
STID
KRIVNJA
Razmislimo o navedenim emocijama - jesu li one ugodne ili neugodne?
Koje su njene funkcije pozitivne, a koje negativne?
Može li emocija biti neugodna, a imati pozitivnu funkciju i obratno?
Pozitivne funkcije neugodnih
učeničkih reakcija
– mobilizacija učenikovih potencijala
► Tuga – rekonstrukcija vrijednosnog sustava
► Ljutnja – osjećaj učenikove vrijednosti; promjena
ponašanja
► Krivnja – prekid ponašanja; nadoknada štete;
isprika; preuzimanje odgovornosti
► Trema – bolja priprema
► Zavist – definiranje vlastitih želja
► Zabrinutost
DOSADA
Nemogućnost zadovoljenja želje
Adolescentska problematika
Vrste dosade: situacijska i strukturalna
Razlozi za nemogućnost napuštanja situacije: vanjski, unutarnji
Situacijska dosada – agitacija – nesvrsishodni pokreti
Svrha agitacija – potrošnja emocionalne napetosti
Strukturalna dosada - poremećaj u učenikovom sustavu želja
Infantilni obrazac ponašanja vezan uz dosadu
Neprihvatljivost dosade – dvije kategorije ljudi
Nezadovoljstvo
►
►
►
1.
2.
►
►
nemogućnost zadovoljenja trenutno
važne želje
znak neravnodušnosti
nezadovoljstvo :
nastavna situacija
stanje
tolerirati nezadovoljstvo- strpljenjem
odloži zadovoljenje želje
izgradnja sustava vrijednosti –
urednost, točnost, brzina
Razočaranost
► očekivanja
koja nisu ispunjena
► očekivanja od sebe
► očekivanja od drugih
► očekivanja drugih od nas
Stid
učenik procjenjuje da njemu bitne
osobe o njemu misle negativno ili
loše a što je učenik uzrokovao
nekim svojim postupkom
► javna emocija (svjedok)
► što je učeniku važnije da drugi
imaju pozitivnu sliku o njemu stid je
veći
► znakovi stida : crvenilo, skretanje
pogleda
► normalna emocionalna reakcija
koja obavlja svoju razvojnu
funkciju
►
Uvrijeđenost
učenik procjenjuje da ga drugi
neopravdano podcjenjuju
► nisu tretirani s takvim uvažavanjem i
poštovanjem kao što smatraju da zaslužuju
► uvrijeđeni učenik smatra da vrijedi više
► uvredljivi učenici (oni koji se često i lako
uvrijede)
► pedagoški tretman - potrebno pokazati put
kojim će razlikovati sebe od svojih želja i
svog ponašanja
► ponekad teško dijagnosticirati
uvrijeđenosti
►
Strah
► učenik
osjeća strah kada
procjenjuje da je ugrožena neka
njegova vrijednost
► unutrašnji signal da se učenik
nalazi u situaciji za koju se nije
dovoljno pripremio ili koja
nadmašuje učenikove mogućnosti
► usmjeren na događanje ovdje i
sada
► različiti intenzitet i trajanje
Trema
► vrsta
straha koji se osjeća u vezi s nekom
budućom situacijom za koju učenik procjenjuje da
nadmašuje njegove sposobnosti
► stimulativna i inhibitorna trema
► odustajanje, mentalna blokada, mučnina, konfuzija
► perfekcionistički kriteriji učenika
► najbolje rezultate pokazuju učenici koji su imali
tremu na ispitu
► pedagoški tretman: razlikovati prihvatljivu od
neprihvatljive, dozvola za tremu, preoblikovanje
(uzbuđenost)
► previsoka očekivanja, katastrofične fantazije
Bezvrijednost, inferiornost
► Inferioran
učenik: „Ne posjedujem
neke nužno potrebne
kompetencije.“
► Bezvrijedan
učenik: „Ja sam bez
ikakvih kompetencija.“
► Prisutnost
dehumanizirajućeg
etiketiranja učenika - ostavlja
duboke tragove na učenikovo
poimanje samoga sebe
Ljutnja, bijes, očaj
► Očaj
- patnja koju učenik
osjeća kad shvati da
njegova suštinska želja ne
može biti zadovoljena
► Ljutnja – učenik procjenjuje
da netko ugrožava neku
učenikovu želju
► Socijalni aspekt ljutnje je
povezan s osjećajem moći
► Bijes – vrlo snažna ljutnja
Proces kompenzacije i
nadkompenzacije
► Kompenzacija:
jača se
mehanizam obrane od
inferiornosti putem razvoja u
drugom području ili uslužnošću
► Nadkompenzacija
pojačani napori
: dodatni i
Zavist
►
učenik osjeća zavist kada procjenjuje da
neki drugi učenik ima neku vrijednost na
koju taj učenik polaže isto ili veće pravo
►
Vrste zavisti:
materijalna baza
počasti
sposobnosti
kvaliteta (ljepota, snaga, inteligencija)
1.
2.
3.
4.
►
konstruktivna zavisti - tuđi uspjeh ne
znači i vlastiti neuspjeh
►
►
potiskivanje zavisti
zabranjena emocionalna reakcija
Nada
► Učenik:
„Vjerujem da će se stvari koje su izvan
moje kontrole odvijati na način koji će dovesti do
ostvarenja moje želje.“
► Nada je neadekvatna emocionalna reakcija u
slučaju da učenik ne poduzima ništa aktivno kako
bi zadovoljio svoju želju.
Emocionalna svjesnost
Skala emocionalne svjesnosti:
► ???
► Interaktivnost
► Empatija
► Uzročnost
► Diferencijacija
► Verbalna barijera
► Emocionalni kaos
► Fizičke senzacije
► Emocionalna otupljenost
Profil niskog stupnja emocionane
svjesnosti
6
5
6
5
4
3
2
1
4
3
2
1
0
EO
FS
HI
DE
EM
IN
Profil visokog stupnja emocionalne
svjesnosti
6
5
6
5
4
3
2
1
4
3
2
1
0
EO
FS
HI
DE
EM
IN
Profil prosječnog stupnja
emocionalne svjesnosti
6
5
6
5
4
3
2
1
4
3
2
1
0
EO
FS
HI
DE
EM
IN
• Svijet vršnjaka je vrlo važno socijalno okruženje u
kojem dijete živi i razvija se.
• U istraživanjima potvrđena je hipoteza o direktnoj vezi
između kvalitete vršnjačkih odnosa i razvoja dječje
osobnosti, socijalnog ponašanja i kognitivnog razvoja
• Poštivanje pravila, poraz i pobjeda, intimnost, slika o
sebi, socijalne vještine, pomaganje, dijeljenje,
surađivanje
Model odnosa s vršnjacima
(Bukowski i Hozi ,1989.)
►
1.razinu predstavlja popularnost učenika u razrednom odjelu a
predstavlja generalni, grupno orijentirani i jednosmjerni konstrukt koji
je odraz odnosa vršnjaka prema pojedinom učeniku
►
2.razinu - prijateljstvo je specifičan, uzajaman i dvosmjeran odnos
koji je odraz iskustva između dva pojedinca
►
Popularnost i prijateljstvo dvije su različite forme socijalnog iskustva
koje su konceptualno i empirijski povezane.
►
Poteškoće koje se mogu javiti u ovoj sferi socijalnog iskustva mogu
uzrokovati anksioznost i socijalnu izolaciju.
Kategorije s obzirom na stupanj preferencije
učenika odnosno odbijanja od strane vršnjaka
► Ima
mnogo negativnih nominacija – odbačeni
učenik
► Ima
malo pozitivnih nominacija i malo negativnih
nominacija – izolirani učenik
► Mnogo
negativnih i mnogo pozitivnih nominacija –
kontroverzni učenik
► Mnogo
pozitivnih nominacija – učenik zvijezda
Sociometrija
► Istraživačka
tehnika, dijagnostička procedura,
psihoterapijska tehnika
► Tehnike:
imenovanja, rangiranja, uspoređivanja
► Sociometrijski
status pojedinca u grupi
► Unutargrupni odnosi- tko koga bira ili odbija
► Stupanj kohezivnosti ili integriranosti grupe
Sociometrijski indeksi koji se
najčešće koriste:
Sociometrijski status - Si
► Emocionalna ekspanzija - Ei
► Status vodstva - L
► Isključenje - Ex
► Socijalna emotivnost – EE
► Status odabiranja - CS
► Status odbijanja - RS
► Kompaktibilnost (snošljivost) - C
► Društvenost (prihvaćanje drugih) – S
► Ekspanzivnost grupe - E
► Kohezija grupe - Co
► Koherentnost grupe - Icc
► Integracija grupe - I
►
►
5
Želim nju/njega za najbolju prijateljicu/najboljeg prijatelja u
razredu
►
4
Voljela bih/volio bih da mi bude prijateljica/prijatelj ali ne
najbolja/najbolji
►
3
Volim se ponekad družiti s njom/njim
►
2
Ne smeta me što ide u razred sa mnom ali ne želim ju/ga za
prijateljicu/prijatelja
►
1
Voljela bih/ volio bih da nije s nama u razredu
Coieova klasifikacija - pet kategorija učenika s
obzirom na socijalni status
Popularno dijete
► Odbačeno dijete
► Zanemareno dijete
► Kontroverzno dijete
► Prosječno dijete
►
Učenik 1
► Tko
► Tko
► Tko
► Tko
► Tko
► Tko
► Tko
se teško sprijateljuje?
se svega boji?
je često sam?
je često tužan?
se rijetko smije?
izgleda potišteno?
voli raditi sam?
Učenik 2
► Tko
► Tko
► Tko
► Tko
► Tko
► Tko
► Tko
je uvijek spreman pomoći?
uvijek pošteno igra i poštuje pravila igre?
se često smije?
uvijek nastoji reći nešto ljubazno?
dopušta i drugima da budu „glavni“?
je pouzdan?
je učenik s kojim bi najradije sjedio u klupi?
Učenik 3
► Tko
se tuče?
► Tko često laže?
► Tko stalno zadirkuje i izaziva?
► Tko je nepravedan i nepouzdan?
► Tko zabušava i ne sudjeluje u zajedničkom radu?
► Tko je nepažljiv i vrijeđa druge učenike?
► Tko je učenik kojeg nikako ne bi želio u svom
razredu?