Hrvatsko-francuski rječnik Dictionnaire croate-français

Download Report

Transcript Hrvatsko-francuski rječnik Dictionnaire croate-français

Hrvatsko-francuski rječnik
Dictionnaire croate-français
Boškarin s krumpirom
Projekt „Boškarin s krumpirom“ rezultat je uspješne suradnje između Grada Pule i
francuskog grada Villefranche-de-Rouergue. U cilju produbljivanja postojeće suradnje
putem gastronomije i isticanja lokalnih proizvoda - istarskog boškarina i francuskog
krumpira Ségala kandidiran je ovaj projekt u sklopu Lifelong Learning Programme potprogram Comenius Regio.
Partneri u projektu:
Gradovi:
Grad Pula-Pola i Villefranche-de-Rouergue
Srednje škole: Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula, Gimnazija
Pula-Pola, Srednja škola Mate Balote Poreč, Lycée-institut
François Marty, Lycée Saint Joseph
Agencija:
Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o. Pazin i Udruga
uzgajivača krumpira Rieupeyroux
Aktivnosti:
• izrada plakata i brošura o boškarinu i krumpiru, njihov prijevod na francuski i
hrvatski jezik i podjela plakata ugostiteljima obaju pokrajina
• izrada kulinarskog hrvatsko-francuskog rječnika
• priprema specifičnog menija na bazi dvaju proizvoda koji će se pripremiti na
zajedničkom ručku
• prisustvovanje uzvanika iz Villefranchea na proslavi Dana Grada Pule i prisustvovanje
pulskih predstavnika na gradskom sajmu u Villefrancheu
Ciljevi:
• strukturirati i ojačati veze dvaju regija i škola zemalja partnera
• promovirati proizvode obaju regija te razmjena iskustava u sektoru poljoprivrede i ugostiteljstva
• poboljšati kvalitetu mobilnosti kod učenika, nastavnog i nenastavnog osoblja
• poticati učenja stranih jezika
Očekivani glavni rezultati:
• bolje obostrano upoznavanje dvaju regija i lokalnih proizvoda
• vrednovanje proizvoda na lokalnom tržištu i traženje novih tržišta (Vol Boškarin u
francuskim restoranima i krumpir Ségala u hrvatskom meniju)
• nezaboravno iskustvo za mlade kao i bliža i pozitivnija percepcija Europe
Vrijednost projekta:
32.248,25 EUR
Trajanje projekta:
1. kolovoz 2012. - 31. srpanj 2014. (24 mjeseca)
Le Boeuf a la Patate
Le projet "Le Boeuf a la Patate" est le résultat d’une coopération réussie entre la Ville
croate de Pula-Pola et la ville française Villefranche-de-Rouergue. Afin d’approfondir
la coopération existante par le biais de la gastronomie et mettant en valeur des
produits du terroir - (boeuf Boskarin en Istrie et pomme de terre du Ségala en MidiPyrénées) ce projet a été soumis dans le cadre du Life Long Learning Programme - le
sous-programme de Comenius Regio.
Partenaires du projet:
Villes:
Les villes de Pula-Pola et Villefranche-de-Rouergue
Lycées:
École de tourisme, d'hôtellerie et de commerce Pula, Lycée
d’enseignement général Pula, Lycée agricole Mate Balota de Poreč,
Lycée-institut François Marty et Lycée Hôtelier Saint-Joseph
de Villefranche
Agence pour le développement rural de l’Istrie d.o.o. Pazin et Association des
producteurs de pommes de terre de Rieupeyroux
Activités:
• Création d’affiches et de brochures sur le boeuf Boskarin et la pomme de terre de
Ségala, leur traduction en français et en croate et la distribution aux restaurateurs des
deux provinces
• Rédaction d’un dictionnaire culinaire croate-français
• Développement d’un menu spécifique basé sur les deux produits qui sera préparé et
servi au cours du déjeuner commun
• Participation des invités de Villefranche à la célébration de la Journée de la Ville de Pula
et la participation des représentants de Pula au marché municipal de Villefranche
Objectifs:
• structurer et renforcer les liens entre les deux régions et les écoles des pays
partenaires
• promouvoir les produits des deux régions et l’échange d’expérience dans le secteur
d’agriculture et de tourisme
• améliorer la qualité de la mobilité des étudiants, enseignants et non enseignants,
encourager l’apprentissage des langues étrangères
Principaux résultats attendus:
• meilleure connaissance mutuelle entre les deux régions et les produits locaux,
évaluation des produits sur le marché local et recherche de nouveaux marchés (boeuf Boskarin
dans des restaurants en France et la pomme de terre du Ségala dans le menu croate)
• expérience inoubliable pour les jeunes ainsi que les perceptions plus positives de l’Europe
Valeur du projet:
32.248,25 EUR
Durée du projet:
24 mois - du 1-er août 2012 au 31 juillet 2014
Grad Pula-Pola
Pula je tritisućljetni grad na jugu istarskog poluotoka i ima dugu tradiciju u proizvodnji
vina, ribolovu, gastronomiji, brodogradnji i turizmu. Oduvijek je bio multinacionalan i
multikulturalan grad koji njeguje vrijednosti tolerancije, mira i suživota različitih kultura.
Villefranche-de-Rouergue nalazi se u dolini Aveyron, francuskoj regiji Pireneji-jug. Ovo je
poljoprivredni kraj, a najzastupljeniji proizvodi su grožđe, vino, gljive, sirevi i krumpir.
Suradnja Grada Pule s francuskim gradom Villefranche-de-Rouergue započela je 2005.
godine. Temelj za uspostavljanje suradnje bio je povijesni događaj poznat kao Pobuna
Hrvata kada su se u Villefrancheu hrvatski vojnici za vrijeme Drugog svjetskog rata
organizirano pobunili protiv nacističke vojske. U spomen poginulim vojnicima izgrađen
je spomen park kojeg su financirale francuske i hrvatske vlasti. Skupltura kipara Vanje
Radauša postavljena u Puli 1952.
godine prvotno je bila namijenjena za
postavljanje u tom francuskom gradu što
nije učinjeno zbog protivljenja tadašnje
vlade. Slična skulptura, u drugačijem
rasporedu, postavljena je u rujnu 2006.
u Villefrancheu te su Pula i Villefranchede-Rouergue iskoristili taj događaj za
bratimljenje 2008. godine.
Grad Pula-Pola
adresa: Forum 1, 52100 Pula
web: www.pula.hr
e- mail: [email protected]
telefon: 052 371 710
telefax: 052 222 990
La ville de Pula-Pola
Pula est une ville trois fois millénaire située au sud de la presqu’île d’Istrie avec une
longue tradition dans l’élaboration des vins, de la pêche, de la gastronomie, de la
construction navale et du tourisme. Elle a depuis toujours été une ville multinationale
et multiculturelle qui cultive les valeurs de tolérance, de paix et de la coexistence de
différentes cultures.
Villefranche-de-Rouergue, ville française, se situe dans la vallée de l’Aveyron, en MidiPyrénées. C’est une zone agricole bien connue pour son vin, ses champignons, son
fromage et ses pommes de terre.
La coopération de Pula avec la ville française de Villefranche-de-Rouergue a débuté
en 2005. La base de la mise en place de cette collaboration a été un événement
historique connu comme la Révolte des Croates où les soldats croates se sont révoltés
contre l’occupant nazi à Villefranche pendant la Seconde Guerre mondiale. Un parc
mémorial a été érigé en leur mémoire avec les finances des deux autorités, française
et croate. La sculpture de l’artiste croate Vanja Radauš, placée à Pula en 1952, a été à
l’origine destinée à être installée dans cette ville française. Cela n’a pas été fait alors,
en raison de l’opposition du gouvernement de l’époque. Une sculpture similaire,
légèrement modifiée, a été inaugurée à Villefranche-de-Rouergue en septembre 2006.
Cette inauguration marque le point de départ du jumelage de ces deux villes qui s’est
réalisé en 2008.
La ville de Pula-Pola
adresse: Mairie de Pula/Forum 1, 52100 Pula
web: www.pula.hr
e- mail: [email protected]
téléphone: 052 371 710
téléfax: 052 222 990
Gimnazija Pula
Gimnazija Pula provodi srednjoškolsko obrazovanje za usmjerenja opće, prirodoslovnomatematičke i jezične gimnazije. Broji 83 djelatnika od čega 73 profesora i skoro 800
učenika u 28 razrednih odjela.
Danas, osim obveznih predmeta i hrvatskog kao materinjeg jezika, uči se latinski
jezik te strani jezici: engleski, njemački, francuski i talijanski. Pored redovne nastave
učenici imaju izbornu i fakultativnu nastavu, a mogu sudjelovati i u dodatnim
aktivnostima koje obuhvaćaju društvene i prirodne znanosti te kulturne i sportske
aktivnosti. Najbolji učenici sudjeluju na natjecanjima, od školske do državne razine i
postižu odlične rezultate. Gimnazija Pula ima status eko-škole zahvaljujući trudu koji
ulažu učenici i njihovi mentori u očuvanju prirode. Već godinama je članica inicijative
„Škole: partneri budućnosti“ koju podupire njemačka vlada. Od godine 2008. provodi
projekt „Gimnazijalci u institucijama EU“ i prva je hrvatska škola koja je posjetila EU
parlament i Sud za ljudska prava.
Gimnazija Pula
adresa: Trierska 8, 52100 Pula
web: www.gimnazija-pula.skole.hr
e-mail: [email protected]
telefon: 052 212 144, 212 258 telefax: 052 212 258
Lycée Pula
Le Lycée de Pula met en oeuvre les programmes d’enseignement secondaire pour
l’orientation générale, scientifique et linguistique. Il compte 83 employés dont 73
enseignants et presque 800 lycéens répartis dans 28 classes.
Aujourd’hui, en dehors des disciplines obligatoires et de la langue croate en tant que
langue maternelle, le latin, l’anglais, l’allemand, le français et l’italien sont enseignés au
Lycée. En plus des cours obligatoires, les lycéens peuvent suivre des cours optionnels
et facultatifs et ils peuvent participer à d’autres activités comprenant les sciences
sociales, les sciences naturelles et des activités culturelles et sportives. Les meilleurs
lycéens participent régulièrement à des compétitions, tant au niveau de l’école qu’au
niveau national, et obtiennent d’excellents résultats. Le Lycée de Pula a le statut
d’éco-établissement grâce aux efforts consentis par les lycéens et leurs tuteurs dans
la protection de la nature. Depuis de nombreuses années, il est membre de l’initiative
du gouvernement allemand "Les écoles, partenaires de l’avenir" et depuis 2008 il
participe au projet "Les lycéens auprès des institutions européennes". C’est la première
école croate qui a visité le Parlement européen et la Cour européenne des Droits de
l’Homme.
Lycée Pula
adresse: Trierska 8, 52100 Pula
web: www.gimnazija-pula.skole.hr
e-mail: [email protected]
téléfon: 052 212 144, 212 258
téléfax: 052 212 258
Srednja škola Mate Balote Poreč
Srednja škola Mate Balote Poreč, ustanova sa 130-godišnjom tradicijom, polivalentna
je škola u kojoj se obrazuju učenici poljoprivrednog, gimnazijskog i ekonomskog
programa. Svoj rad je započela davne 1883. godine kada je filoksera - pogubna bolest
vinove loze, prijetila Europi. Prerasla je u poljoprivrednu školu s poljoprivrednim
obrazovanjem, jedinim u regiji, koje se razvijalo i opstalo sve do danas.
Zeleni i uređeni okoliš škole odaje privrženost zemlji i blagodatima koje ona pruža.
Učenici poljoprivrednog programa SŠ Mate Balote uključili su se u projekt Comenius
Regio „Boškarin s krumpirom“ istraživanjem istarskog goveda ili boškarina, od
njegovog porijekla, povijesne vrijednosti, morfološke i fiziološke građe do skorog
izumiranja, uporabne vrijednosti danas i napora očuvanja.
I danas SŠ Mate Balote kroz mnoge aktivnosti uz redovne obrazovne programe
doprinosi boljem razvoju i napretku Istre kao vrijedne turističke destinacije u Europi.
Srednja škola Mate Balote Poreč
adresa: Karla Huguesa 6, 52440 Poreč
web: www.ss-mbalote-porec.skole.hr
e-mail: [email protected]
telefon: 052 431 085, 431 055
telefax: 052 431 246
Lycée agricole de Poreč
L’école d’enseignement secondaire Mate Balota de Poreč, établissement ayant une
histoire de 130 ans, est un lycée polyvalent, où les élèves suivent des enseignements
de formation dans la filière professionnelle agricole, économique ou bien encore
générale. Etablissement fondé en 1883, lorsque le Phylloxéra - maladie dévastatrice de
la vigne - menaçait l’Europe, il devient ensuite une école secondaire. Il propose alors
la formation professionnelle agricole, ce qui lui confère un caractère unique dans la
région, lui permet de prospérer et perdurer jusqu’à aujourd’hui.
Les espaces verts bien aménagés du lycée révèlent l’attachement à la terre et aux produits
qu’elle donne. Les jeunes de la filière agricole du lycée Mate Balota s’impliquent dans
le projet Comenius “Le boeuf a la patate“. Ils font des recherches sur le boeuf d’Istrie
ou Boskarin, depuis ses origines, en passant par sa valeur historique, sa structure
morphologique et physiologique jusqu’à sa quasi-extinction. Ils étudient aussi sa
valeur utilitaire aujourd’hui, ainsi que les efforts consentis pour sa préservation.
De par ses nombreuses activités en complément du programme obligatoire, le Lycée
agricole Mate Balota contribue aujourd’hui à un meilleur développement et au progrès
de l’Istrie comme une destination touristique européenne d’excellence.
Lycée agricole de Poreč
adresse: Karla Huguesa 6, 52440 Poreč
web: http://ss-mbalote-porec.skole.hr
e-mail: [email protected]
téléphone: (052) 431085, 431055
telefax: (052) 431246
Škola za turizam, ugostiteljstvo
i trgovinu Pula
Škola s tradicijom od 60 godina obrazuje učenike u četverogodišnjim (hotelijerskoturistički tehničar, turističko-hotelijerski komercijalist, komercijalist) i trogodišnjim
programima (konobar, kuhar, slastičar, prodavač).
Otvorenošću i suradnjom sa školama u RH i u Europi, omogućujemo učenicima
stjecanje znanja, vještina i iskustava, pripremamo ih za prihvaćanje različitosti,
bogatstava drugih, ali i naglašavanju vrijednosti naše povijesno-kulturne i
gastronomske baštine u EU zajednici.
Članovi smo EU asocijacije hotelijersko-turističkih škola AEHT-e, uključeni smo u
projekt PASCH i sudjelujemo u više EU projekata (IPA, Leonardo da Vinci, Comenius
Regio…), jer vjerujemo da je ključ uspjeha u turizmu ipak ČOVJEK.
Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula
adresa: Kandlerova 48, 52100 Pula
web: www.lipa-pula.hr
e-mail: [email protected]
telefon: 052 218 778, 052 218 787
telefax: 052 218 796
École de tourisme, d'hotellerie
et de commerce Pula
L’école avec sa tradition de 60 ans offre aux élèves des programmes quadriennaux
(technicien touristique, technico-commercial en tourisme, technico-commercial en
secteur commerce) et des programmes triennaux (serveur, cuisinier, pâtissier, vendeur).
La bonne coopération avec les écoles en Croatie et à l’étranger permet aux élèves
d’acquérir de nouvelles connaissances, des compétences et d’expériences qui les
préparent à accepter la diversité, les ressources des autres et en même temps de mettre
en valeur notre patrimoine historique, culturel et gastronomique et le présenter à l’UE.
Nous sommes membres de l’AEHT, Association européenne des écoles d'hôtellerie et
de tourisme. L’école est incluse dans le projet PASCH et dans d’autres projets européens
(IPA, Léonard de Vinci, Comenius Regio…) parce que nous croyons que la clé du succès
dans le tourisme est toutefois l’HOMME.
École de tourisme, d'hôtellerie et de commerce Pula
adresse: Kandlerova 48, 52100 Pula
web: http://www.lipa-pula.hr
e-mail: [email protected]
téléphone: (052) 218 778, (052) 218 787
telefax: (052) 218 796
AZRRI - Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o.
AZRRI, Agencija za ruralni razvoj Istre, jedinstvena je agencija u Hrvatskoj, u vlasništvu
Istarske županije koja osmišljava i provodi razvojne i gospodarske programe u ruralnoj
Istri. Jedan od osnovnih programa je i zaštita autohtonih pasmina Istre: istarske ovce,
istarskog magarca, revitalizacija uzgoja koze u Istri te zaštita istarskog goveda. Ovim
programima AZRRI je kroz multidisciplinarni pristup, od uzgajivača do ugostitelja,
zaokružio potrebe programa i osigurao preduvjete za gospodarsku valorizaciju i
opstanak ugroženih pasmina stvarajući nove vrijednosti istarskoj gastronomiji.
AZRRI - Agence pour le développement rural de l’Istrie
AZRRI, Agence pour le développement rural de l’Istrie, unique agence en Croatie,
appartenant à la région d’Istrie qui conçoit et met en oeuvre le développement et les
programmes économiques en Istrie rurale. Un des programmes principaux est consacré
à la protection des races originaires d’Istrie: mouton istrien, âne istrien, revitalisation
d’élevage de la chèvre et protection de boeuf istrien. Avec ces programmes, l’AZRRI,
par une approche pluridisciplinaire ˝de l’agriculteur au restaurateur˝ a complété les
exigences des programmes et a assuré les pré requis pour la valorisation économique et
la survie des races menacées en créant des nouvelles valeurs à la gastronomie istrienne.
Agencija za ruralni razvoj Istre d.o.o.
Agence pour le développement rural de l’Istrie SARL
Šetalište pazinske gimnazije 1, 52000 Pazin
web: www.azrri.hr e-mail: [email protected]
telefon/téléphone: (052) 619610 telefax: (052) 616610
Istarsko govedo
Le bovin istrien
Podrijetlo istarskog goveda
Istarsko govedo, u narodu zvan Boškarin, izvorna je Hrvatska autohtona pasmina koja
obitava na području poluotoka Istre i Kvarnerskih otoka. Pripada skupini europskih
goveda Bos primigenius te je kao takvo u određenoj filogenetskoj vezi sa starim
pasminama goveda koje nastanjuju regije susjednih država. Više je teorija o dolasku
goveda ovog tipa na područje južne Europe, od kojih su najzastupljenije pretpostavke o
dolasku iz Podolije tijekom pohoda Rimskih legija a kasnije tijekom Barbarskih naleta
iz područja Rusije. Svakako je za pretpostaviti da se na uskom području Istarskog
poluotoka i okolnih otoka razvijalo govedo primigene skupine koje se pod utjecajem
podunavske, ali i mediteranske rute, 20 - 10 tisuća godina prije Krista, te uz antropogeni
utjecaj tadašnjih seljaka oblikovalo u davna vremena, kroz minula stoljeća.
Povijesne značajke
Istarsko govedo primarno je radna pasmina koja je u povijesti istarskom seljaku služilo
za rad u polju, a u vrijeme Rimske i Venecijanske okupacije Istre vuklo je zaprege s
teškim teretima istarskog kamena i istarske hrastovine, na velikim udaljenostima i na
teško prohodnim terenima, za izgradnju monumentalnih zdanja u Istri te kao temelj
izgradnje Serenissime - Venecije. Vanjština istarskog goveda ukazuje na dobroćudnost,
stabilnost, ustrajnost, poslušnost i skromnost. Istarski težak ga je stoljećima izgrađivao
kao inteligentnu i poslušnu životinju, skromnu na krmi, uz čiju pomoć je mogao
obraditi istarsko tlo te proizvesti hranu za sebe i njega. Dok je velika tjelesna masa
nastala kao posljedica želje za uzgojem snažnog i otpornog goveda, mliječnost je
zbog istog razloga bila u sporednoj ulozi. Mlijeko što ga je davala krava trebalo je biti
dovoljno za prehranu teleta, uz ostanak skromnih količina za prehranu domaćinstva.
Osobine istarskog goveda
Jedinstveni simbol i prvo što se zapaža na dugoj klinastoj glavi istarskog goveda jesu
vrlo dugi rogovi u obliku lire, koji iz širokoga čela mogu izrasti i do jednog i pol metra
duljine. Cijelo tijelo je vrlo snažno i mišićavo. Okvir istarskog goveda je dobro i skladno
razvijen. Volovi dosežu masu i do 1300 kg, dok su bikovi nešto lakši. Njihova težina
doseže do 900 kilograma. Uzrasli mužjaci u grebenu su visoki oko 150 cm, a krave,
čija težina doseže do 650 kg, u grebenu imaju visinu od 135 do 142 cm. Istarsko govedo
je svijetlosive do bijele boje, s prijelazima na tamnije nijanse. Telad na svijet dolazi
crvenkastosmeđa, a u dobi od 3 do 4 mjeseca poprima sivu boju. Za istarsko govedo
karakteristična je tamna pigmentacija gubice, nosnog hrpta, dijelova lica, okružja
očiju, rubova ušnih školjki, donjeg dijela repa, plećke, putišta, vrata i rubnog rebrenog
dijela. Sluznice očnih kapaka i trepavica su tamno pigmentirane. Jezik je olovasto sive
boje, a nepce potpuno ili većim dijelom tamno pigmentirano.
Opstanak istarskog goveda
Pred naletom drugih, izrazito mesnih pasmina s većim prirastom mase u manjoj
jedinici vremena, te upotrebom poljoprivredne mehanizacije, ova izvorna primitivna
pasmina dolazi na prag nestanka. Sa 50 000 grla 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća,
1990 godine istarsko govedo broji svega 100-tinjak grla te dolazi na rub opstanka.
Međutim, zahvaljujući rijetko viđenoj povezanosti Istrijana s njihovim govedom koje
ih je tisućama godina održalo na prostoru Istre, pasmina je spašena od izumiranja.
Danas, istarsko govedo poprima novi gospodarski i turistički značaj, a njegovo meso
postaje vrhunska gurmanska delicija. U programu trajne zaštite istarskog goveda
gospodarskom (gastronomskom) valorizacijom, nove vrijednosti istarskog goveda
proizlaze upravo iz priodne prehrane i bioraznolikosti istarskih pašnjaka, ugrađene
i vrednovane u jedinstvenom mesu istarskog goveda. Danas u Istri i kvarnerskim
otocima živi preko 1500 grla istarskog goveda svih kategorija, a uzgojnim planom
definiran je način držanja i prehrane te uzgojno područje.
Vrhunsko meso istarskog goveda
Prirodni način hranidbe na škrtim pašnjacima eumediteranske i submediteranske
vegetacije te ekstenzivan uzgoj tijekom cijele godine, meso istarskog goveda čine
drugačijim, bogatijm mineralnim solima, podložnim kvalitetnijoj i dužoj fermentaciji,
čime meso poprima specifične okuse i mirise a kidanjem mišičnih i vezivno tkivnih
veza meso omekšava, postaje podatno termičkoj obradi i lako probavljivo. Nove
vrijednosti mesa istarskog goveda očituju se u bogatstvu izvornih okusa i mirisa, a
povećan udio nezasićenih masnih kiselina čine ovo meso vrlo vrijednom i zdravom
namirnicom. Priprema delicija od mesa istarskog goveda je zahtjevna s obzirom na
ulaganje vremena, znanja i iskustva. Stoga samo vrhunski kulinari, koji razumiju
vrijednost namirnice, mogu s brižnim pristupom pripremiti vrijedne delicije, koristeći
sve kategorije mesa istarskog goveda. Uspostavom sljedivosti od „uzgoja do stola“ gdje
se kroz životni broj životinje u svakoj pojedinoj fazi može utvrditi podrijetlo sirovine,
ova namirnica dobiva dodanu vrijednost i jamči visoku kvalitetu istarskog goveda.
Proizvodi od mesa istarskog goveda
Kao logičan slijed razvoja tržišta mesa istarskog goveda nametnula se potreba
razvoja programa trajnih mesnih proizvoda od mesa istarskog goveda. Tehnološkim
postupkom zrenja, meso istarskog goveda, poprima specifičnu aromu i mekoću, te je
kao takvo, spremno za preradu u visokokvalitetne mesne proizvode. U proizvodnji
koja nema industrijski karakter već primarno proizvodnja malih, manufakturnih
količina, pod nadzorom AZRRI-evih stručnjaka proizvode se delikatesni proizvodi
specifičnog okusa i mirisa. Svi prerađivački procesi u potpunosti su prirodni, a nastali
proizvodi sadrže sastojke vrhunske kakvoće: meso boškarina, svinjsko meso, istarsku
malvaziju i teran, domaći med, maslinovo ulje iz Istre, mediteranske začine ..... Nastali
isprepletanjem tradicije i znanja starih Istrijana sa stvaralaštvom novih naraštaja u
potpunosti su sačuvani okusi ove specifične sirovine proizašli iz prirodne prehrane i
kvalitetne ispaše, ugrađujući u sebe sve čari i boje istarske zemlje.
Energetska i nutritivna vrijednost
Energetska vrijednost 100 g sirove junetine i govedine iznosi 246 kcal / 1029 kJ. Od
toga su 20% proteini i 18% masti.
Meso govedine odličan je izvor selena (21,4 µg što čini 47,5% RDA), cinka (3,5 mg što
čini 23% RDA), fosfora (177 mg što čini 22% RDA), a dobar je izvor željeza (1,4 mg
što čini 10% RDA). U nešto manjim količinama ovo meso sadrži i kalcij (25 mg) te
magnezij (20 mg). Od vitamina ističu se vitamini B kompleksa. Ovo meso odličan
je izvor cijanokobalamina - B12 (1,1 µg što čini 100% RDA), niacina - B3 (6,4 mg što
čini 46% RDA), piridoksina - B6 (0,5 mg što čini 25% RDA) Od ostalih vitamina sadrži
pantotensku kiselinu (0,6 mg što čini 10% RDA), riboflavin - B2 (0,08 mg) i tiamin - B1
(0,05 mg).
Ljekovitost
Iako se meso govedine svrstava u crveno meso, pripremom obroka krte junetine ili
govedine s povrćem, dobiva se nutritivno visokovrijedan i za zdravlje vrlo koristan
obrok. Meso je prije svega odličan izvor proteina neophodnih za funkcioniranje našeg
organizma.
Junetina je meso goveda starosti 12-14 mjeseci i težine 380-450 kg, a govedina je meso
14-16 mjeseci starog goveda i težine od 450-500 kg.
Vitamini B kompleksa, osobito B12 i B6 imaju vrlo povoljno djelovanje na zdravlje
kardiovaskularnog sustava. U složenim procesima metabolizma pretvaraju štetnu
molekulu homocistein u bezopasan oblik. Homocistein je rizičan faktor za srčani
i moždani udar, a prema najnovijim istraživanjima i za osteoporozu. Žene koje
imaju nedostatak vitamina B12, češće obolijevaju od osteoporoze od onih u čijem je
organizmu vitamin u optimalnim količinama.
Konzumiranje govedine ili junetine može utjecati na sprječavanju pojave raka debelog
crijeva zahvaljujući izvrsnim mikronutrijentima: selenu, cinku i vitaminu B12. Selen
je sastavni dio enzima glutation peroksidaze koji sudjeluje u procesima ublažavanja
upalnih procesa kao što su astma ili reumatoidni artritis.
Meso junetine i govedine, zahvaljujući izvrsnom mineralnom sastavu, može pomoći
u jačanju imunološkog sustava i sprječavanju oštećenja krvnih žila koje doprinose
aterosklerozi.
Nakon loših iskustava u uzgoju goveda, a što je dovelo do pojave vrlo opasne bolesti
kravljeg ludila, sve se više proizvođača okreće tradicionalnijem uzgoju goveda. Goveda
se hrane na pašnjacima provodeći puno više vremena na otvorenom. Ovaj način
uzgoja čini goveda zdravijim pa se smanjuje upotreba antibiotika, a meso je višestruko
obogaćeno nutrijentima i sadrži manje zasićenih masti. Jedini je nedostatak taj što je
skuplje od konvencionalno uzgojenog mesa junetine i govedine.
Goveda hranjena na paši imaju povoljan omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina
koji je 1:1, za razliku od onih hranjenih sijenom ili silažom, gdje je taj omjer od 15:1
do 50:1. Povoljan omjer omega masnih kiselina doprinosi reduciranju krvnog tlaka,
može smanjiti rizik od pojave bolesti kardiovaskularnog sustava, pomoći u održavanju
zdrave funkcije mozga, može smanjiti rizik od pojave raka ili usporiti razvoj raka,
artritisa ili depresije.
Meso goveda hranjenih na ispaši sadrži oko 10 puta više beta-karotena, koji se u našem
organizmu pretvara u vitamin A, važan za pravilno funkcioniranje imunološkog
sustava, održavanje zdravog vida, kože i kostiju. Također takvo meso sadrži 3 puta
više vitamina E koji je antioksidant te jedan od nutrijenata koji doprinosi reduciranju
rizika od oboljenja od raka i bolesti kardiovaskularnog sustava.
Sadržaj konjugirane linolenske kiseline je u mesu prirodno uzgojene junetine ili
govedine 3 puta veći. Konjugirana linolenska kiselina je „dobra” masna kiselina koja
utječe na smanjenje LDL kolesterola, smanjuje rizik od razvoja dijabetesa, srčanih
bolesti te smanjuje rizik od pojave nekih oblika raka.
Također, dokazana je potreba za bjelančevinama i esencijalnim aminokiselinama iz
mesa, odnosno raznovrsna prehrana za dobro zdravlje i dug život stoga je konzumiranje
drugih vrsta mesa neophodno kako biste zadovoljili sve nutritivne potrebe.
Origine du bovin istrien
Le bovin istrien, populairement appelé Boskarin, est une race autochtone croate qui se
trouve sur la péninsule de l’Istrie et sur les îles du Quarner. Il appartient au groupe des
bovins européens Bos primigenius et, en tant que tel, il est en relation phylogénétique avec
les anciennes races de bovins qui peuplent les régions des pays voisins. Il y a plusieurs
théories sur l’arrivée de ce type de bétail dans les régions méridionales de l’Europe, mais
l’hypothèse la plus courante est qu’il serait arrivé de la Podolie, au cours de la marche des
Légions romaines et plus tard, pendant les assauts barbares de la Russie.
Il est supposé que, dans les temps anciens (10-20 mille ans avant J.- C.), dans la zone
étroite de la péninsule d’Istrie et sur les îles environnantes aient prosperé les bovins
appartenant au groupe primigenius, apportés à travers la route du Danube et celle
méditerranéenne, sous l’influence anthropique des paysans.
Caractéristiques historiques
Il s'agit d’une sorte bovine qui venait utilisée pour le travail dans les champs, tandis
que, à l’époque romaine et vénitienne, le boeuf a servi comme animal de trait, très
utile pour tirer les chariots avec de lourdes charges de chêne et de pierre d’Istrie,
sur de longues distances et terrain accidenté, pour la construction des bâtiments
en Istrie et comme fondement pour la construction de la Serenissima – Venise.
L’aspect extérieur de cet animal indique une bonne nature, stabilité, persévérance,
humilté et obéissance à l’aide duquel le paysan istrien a pu gérer le sol de l’Istrie
et produire la nourriture. Pendant des siècles, le paysan istrien avait fait de lui un
animal intelligent et obéissant, à l’aide duquel il pouvait travailler la terre et assurer la
nourriture pou soi-même et pour le bétail. Si sa grande masse corporelle est le résultat
de la volonté d’avoir une race forte et résistente, par contre, sa production du lait avait
un rôle secondaire. Le lait que donnait la vache devait être suffisant à nourrir un veau,
seulement le reste était pour la famille.
Caractéristiques du bovin istrien
La première chose que l’on remarque sur sa longue tête spline sont de très longues
cornes en forme de lyre, qui peuvent atteindre jusqu’à un mètre et demi de longueur.
Tout son corps est très fort et musclé, harmonieusement bien développé. Le boeuf
peut atteindre un poids de 1300 kilogrammes, tandis que les taureaux sont un peu
plus légers. Leur poids atteint jusqu’à 900 kilogrammes. La hauteur des mâles adultes
est comprise entre 135 et 142 cm (au garrot). Sa couleur va du gris clair au blanc, avec
des nuances foncées. Les jeunes veaux sont brun rougeâtre mais, après 3-4 mois de vie,
deviennent gris. Ce bovin est caractérisé par une pigmentation foncée de la bouche, de
l’arête du nez, des parties du visage, du cercle oculaire, des bords des lèvres, de la partie
inférieure de la queue, des épaules et de la jante. La doublure des paupières et des cils
a aussi une pigmentation foncé. La langue est de couleur gris – plomb et le palais est
aussi pigmenté.
La survie du boeuf istrien
Face aux nouvelles races de boeufs, en particulier celles avec une plus grande prise
de poids en petite unité de temps et l’utilisation des machines agricoles provoquent
presque l’extinction de la race primitive originale. Avec le 50 exemplaires de cette
sorte dans les années 50 - 60 du siècle dernier, en 1990 il y a seulement une centaine
d’exemplaires qui sont à la limite de la survie. Cependant, grâce à la connexion entre
le paysan istrien et son boeuf, entretenu en Istrie pendant des milliers d’années, la
race a été sauvée de l’extinction. Aujourd’hui, le bovin istrien a pris une nouvelle
importance économique et touristique, tandis que la viande bovine est devenue
une vraie spécialité gastronomique, valorisée pour l’alimentation naturelle et la
biodiversité des pâturages istriens.
En Istrie et sur les îles il y a plus de 1500 exemplaires de bétail de toutes les catégories
tandis que, le plan d’élevage est défini par la manière de tenir et de nourrir le bétail
y compris la zone de reproduction.
Une viande de haute qualité
La façon naturelle de se nourrir sur des pâturages radins, avec une végétation
euméditerranéenne et subméditerranéenne et l’élèvage extensif tout au long de
l’année rend la viande particulière, riche en sels minéraux, sensible à une fermentation
plus longue, de haute qualité. De cette manière, la viande prend des goûts et des odeurs
spécifiques et, à la déchirure de la chair musculaire, elle se ramollit, devient souple au
traitement thérmique et facile à digérer.
Les nouvelles valeurs de la viande de Boskarin sont reflétées dans la richesse de la
saveur et de l’arôme d’origine, alors que une proportion accrue d’accides gras insaturés
font de cette viande un aliment très sain, de grande valeur. La préparation des spécialité
de cette sorte de viande est exigeante et pas très facile, en raison de l’investissement
de temps, des connaissances et d’expérience. Par conséquent, seulement les grands
chefs, qui comprennent la valeur des aliments, peuvent préparer soigneusement des
précieuses friandises, en utilisant toutes les catégories du boeuf d’Istrie. Grâce à la
traçabilité établie "de la ferme à la table" où l’on peut, tout au long de la vie de l’animal,
à chaque étape déterminer l’origine de la matière primière, cet aliment accepte une
nouvelle valeur qui garantit la haute qualité du produit.
Les produits à base de viande de boskarin
Le développement du marché de boeuf d’Istrie impose même la production des
produits durables à base de boeuf. Il s’agit de petites quantités des produits charcutiers
manufacturés de goût et odeur spécifiques. Déjà à travers le processus technologique
de maturation, la viande devient souple et prend un arôme particulier, prête pour
la préparation des produits de haute qualité. Cette production, sans caractère
industriel et destinée principalement à de petites quantités artisanales, sous la
supervision d’experts de la AZZRI, nous apporte à essayer des produits de goût et
arôme spécifiques. Tous les processus sont intièrement naturels et, les produits qui
en résultent contiennent des ingrédients de la plus haute qualité: viande de boskarin,
viande de porc, vin blanc Malvazija, vin rouge Teran, miel local, huile d’olive d’Istrie,
épices méditerranéennes...
Résultat d’entrelacement entre tradition et connaissances des anciens Istriens et
créations de nouvelles générations, en sont les saveurs de cette matière primière
spécifique, résultats de l’alimentation naturelle et de la qualité des pâturages, intégrant
tout le charme et la couleur de l’Istrie.
Valeur calorique et nutritive
La valeur calorique de 100g de viande bovine est de 246 kcal/1029 kJ, dont 20% de
protéines et 18% de matière grasse. La viande de boeuf est une excellente source de
sélénium, du zink, de phosphore et de fer. Elle contient même, en petites quantités,
du calcium et du magnésium. La viande est riche en vitamines B (B Complexe: B12,
B3, B6, B2 et B1).
Salubrité
Même si le bovin est classé en viande rouge, un repas à base de viande de boeuf et
légumes est une source nutritionnelle de haute qualité, pour notre organisme. Riche
en vitamine B, elle a un effet très bénéfique pour le système cardio-vasculaire. Manger
cette viande est efficace dans la prévention du cancer colorectal, soulage les processus
inflammatoires de l’asthme et la polyarthrite rhumatoïde. Elle contribue, également, à
renforcer le système immunitaire et prévenir l’endommagement des vaisseaux sanguins, ce qui contribue à l’athérosclérose et réduit le risque du diabète. Après la mauvaise
expérience de la très dangeureuse maladie bovine, la vache folle, de plus en plus des
producteurs reviennent à l’élèvage traditionnel. Les bovins sont nourris aux pâturages et passent beaucoup plus de temps dehors, dans la nature. Cette méthode permet
un élèvage sain ce qui reduit l’utilisation des antibiotiques. La viande est enrichie en
nutriments et contient moins de gras saturés. De même, un rapport favorable d’acides
gras contribue à réduire la pression artérielle, permet de maintenir un bon foncionnement du cerveau et réduit le risque de dépression.
Dijelovi goveda za jelo
Govedina je meso goveda starijeg od 7 mjeseci. Kvaliteta ovisi o starosti, težini i ishrani
goveda.
Junetina je meso ženskog goveda (krave) koja se još nije telila, a starija je od 7 mjeseci.
Teletina je meso goveda starog do 6 mjeseci.
Meso vola je prilično tvrdo pa ga je potrebno polako peći i pri pečenju slojevito rezati
kako bi se ravnomjerno ispekao.
Kategorije goveđeg mesa
Vratina, vrat - koristi se za juhe, variva ili gulaš
- nije pogodno za pečenje
Zapećak - za juhe, gulaš i variva
Prsa - prošarano masnoćom
- u komadu za kuhanje te za mesne temeljce
Ramstek, pržolica - za mesne juhe i kuhanje
Hrbat (roastbeef) - najpogodniji za odreske i za pečenje u pećnici ili na roštilju
Pisana pečenka - najmekši i najskuplji mesni dio goveda
- pečenje u komadu ili narezan na roštilju
Rebra - za juhe i variva
Potrbušina, slabine - meso male masnoće pogodno za šnicle, rolade i dinstanje
Plećka, lopatica - za juhe i dinstanje, rolade, šnicle ili pečenja
But-rolade - dinstanje ili kratko pečenje na roštilju
Koljenica - za pečenje i kuhanje ili dinstanje
Goveđi rep - za dinstanje ili kuhanje
Les catégories de boeuf
Cou de boeuf - utilisé pour les soupes, les ragoûts et le goulasch
Poitrine de boeuf - poitrine marbrée pour les bouillis et les bases de viande
Entrecôte - pour les soupes et les bouillis
Rôti de boeuf - pour les steaks et les rôtis au four ou grillades
Filet - la partie la plus goûteuse et la plus chère, rôti en pièce ou grillé
Côtes - pour les soupes et les ragoûts
Ventre, flancs - viande peu grasse, appropriée pour steaks, rouleaux et ragoûts
Épaule, omoplate - pour soupes, ragoûts, rouleaux, steaks ou rôtis
Jambon - rouleaux, ragoûts, ou grillé
Jarret - grillé, bouilli ou ragoût
Queue de boeuf - ragoût ou cuit
Recettes
Recepti
BATUDA OD BOŠKARINA
-Plećka od boškarina
(sitno sjeckani mišićni dio)
-Otopljena mast
-Mladi luk
-Krumpir
-Mlijeko
-Maslac od tartufa
-Sol, papar, kadulja
BATUDA DE BOSKARIN
-Épaule de boeuf boskarin
400 g
30 g
100 g
300 g
10 cl
20 g
PRIPREMA
Očišćeni krumpir skuhati u slanoj vodi.
Ocijediti krumpir, dodati toplo mlijeko
i maslac.
Miksati štapnim mikserom u kašu
(pire). Na vrućoj masnoći popržiti
kolute mladog luka, dodati prethodno
začinjeno meso. Sve popržiti na što
jačoj vatri u što kraćem vremenu.
Dodati listiće kadulje u posljednjem
trenutku.
U duboki tanjur nanijeti pire od
krumpira, na to dodati poprženo meso i
lagano politi maslinovim uljem.
(Partie musculaire finement émincée) -Graisse fondue
-Oignon nouveau (vert)
-Pomme de terre
-Lait
-Beurre de truffes
-Sel, poivre, sauge
400 g
30 g
100 g
300 g
10 cl
20 g
PRÉPARATION
Cuire à l’eau salée les pommes de terre
épluchées.
Égouter les pommes de terre.
Ajouter le lait chaud et le beurre.
Mélanger en purée.
Frire les rondelles d'oignons nouveaux à
la graisse chaude.
Ajouter la viande pré-assaisonnée.
Frire rapidement le tout à feu vif.
À la dernière minute ajouter les feuilles
de sauge.
Dans une assiette creuse mettre la purée
et puis la viande frite.
Arroser légèrement avec l’huile d’olive.
OŠOBUKO OD BOŠKARINA
(4 osobe)
Koljenice (4 odreska debljine 3 cm) 1000 gr
Maslinovog ulja
1 dl
Luka
300 gr
Celera (grane)
200 gr
Mrkve
200 gr
Češnjaka
3 režnja
Brašna
100 gr
Crnog vina
2 dl
Goveđe juhe
2l
Pelati
150 gr
Ružmarina, lovora, soli, papra po potrebi
PRIPREMA
Prethodno izrezane i parirane odreske začiniti a potom ih uvaljati samo s jedne strane
u brašno.
Pobrašnjene odreske sotirati s obije strane na vrućem maslinovom ulju dok se meso
ne karamelizira. Na istoj masnoći popržimo sitno sjeckano povrće sve osim pelata,
zalijemo vinom i ostavimo da alkohol ishlapi.
Na tako pripremljeno povrće posložimo sotirane odreske, ružmarin i lovor, zalijemo
juhom i poklopljenu posudu stavimo u peć na 190˚C dok meso ne omekša.
Meso izvadimo iz posude, a u temeljac dodamo kockice pelata, jednu žlicu brašna i
preostali dio juhe. Nastavimo pirjati na otvorenom plamenu do željene gustoće, a
potom temeljac protisnemo kroz fino sito kako bismo dobili glatki umak.
U vrući umak posložimo odreske.
Uz takvo mesno jelo poslužiti orzotto sa mišancom i glavicu pečenog luka u soli,
začinjenu maslinovim uljem.
OSSO BUCCO DE BOSKARIN
(pour 4 personnes)
Jarret de boeuf boskarin
(4 steaks, 3 cm d’epaisseur)
Huile d’olive
Oignon
Céleri (branche)
Carotte
Ail Farine
Vin rouge
Bouillon de boeuf
Pelati (tomate)
Romarin, laurier, sel, poivre
1000 gr
1 dl
300 gr
200 gr
200 gr
3 tranches
100 gr
2 dl
2l
150 gr
PRÉPARATION
Épicer les steaks pré-coupés.
.
Rouler les steaks, seulement d’un côté dans la farine.
Les steaks farinés sauter de deux côtés dans l’huile d’olive chaude jusqu’à ce que la
viande soit caramélisée. Dans la même huile, frire les légumes finement émincés (sauf
les pelati), verser le vin et laisser l’alcool s’évaporer. Sur les légumes préparés, disposer
les steaks sautés, le romarin et le laurier; verser le bouillon, couvrir la casserolle,
mettez-la au four à 190°C jusqu’à ce que la viande soit tendre. Retirer la viande de la
casserolle. Dans le bouillon ajouter les pelati en dés, 1 cuillière à soupe de farine et
le reste de bouillon. Continuer la cuisson à feu ouvert jusqu’à la consistance désirée.
Écraser le bouillon à travers une passoire fine afin d’obtenir une sauce onctueuse.
Dans la sauce chaude mettre les steaks.
Servir avec l’orzotto (orge) et l’oignon cuit au sel assaisonné avec l’huile d’olive.
Radna odjeća za recepciju / Tenue de réception
Djevojka i momak / Fille et garçon
Dobro održavana frizura
Belle coiffure
Bez šminke
Pas de maquillage
Kravata
Cravate
Bijela košulja
Chemisier blanc
Crni sako
Veste noire
Crna ravna suknja
Jupe droite noire
Najlonke boje kože
Collants couleur chair
Klasične crne cipele
Chaussures noires classiques
Radna odjeća za kuhinju / Tenue de cuisine
Djevojka i momak / Fille et garçon
Kapa
Toque (photo du garçon)
Calot (photo de la fille)
Ovratnik - marama
Tour de cou
Kuharska uniforma
Veste de cuisine
Bijela/crna pregača
Tablier blanc/noir
Hlače za kuhanje
Pantalon de cuisine
Klompe
Sabots de cuisine
ZABRANJENO INTERDIT
Previše parfema Trop de parfum
Raspuštena kosa Cheveux détachés
kod djevojaka pour les filles
Vidljive tetovaže Tatouages et
i pirsinzi piercings visibles
Šminka Maquillage
Mali rječnik / Petit glossaire
KAKO SE KAŽE NA FRANCUSKOM?
COMMENT DIT-ON EN FRANÇAIS?
( komãditõ ã frãse )
1. UČESTALE RIJEČI
MOTS FRÉQUENTS
Hrvatski
Francuski
Da
Oui
Dobar dan
Bonjour
Dobro
Bien
Dobra večer
Bonsoir
Dobrodošli!
Bienvenue!
Doviđenja
Au revoir
Drago mi je
Enchanté, e
Gospodine
Monsieur
Gospođo
Madame
Gospodična
Mademoiselle
Hvala
Merci
Laku noć
Bonne nuit
Loše
Mal
Ne
Non
Na zdravlje
À la santé
( mo frekã )
Francuski izgovor
( ui )
( bõʓur )
( bjẽ )
( bonswar )
( bjẽvǝny )
( orǝvwar )
( ãʃãte )
( mǝsjǿ )
( madam )
( madǝmwazel )
( mersi )
( bon nyi )
( mal )
( no )
( ala sãté )
2. PODJELA VREMENA
REPARTITION DANS LE TEMPS
Hrvatski
Francuski
Dan
Jour
Danas
Aujourd'hui
Godina
An
Jučer
Hier
Jutros
Ce matin
Minuta
Minute
Mjesec
Mois
Sada
Maintenant
Sat
Heure
Sekunda
Seconde
Sutra
Demain
2. a Dani u tjednu
Jours de la semaine
Hrvatski
Francuski
Ponedjeljak
Lundi
Utorak
Mardi
Srijeda
Mercredi
Četvrtak
Jeudi
Petak
Vendredi
Subota
Samedi
Nedjelja
Dimanche
Francuski izgovor
( ʓur )
( oʓurdyi )
( ã )
( ijer )
( sǝ matẽ )
( minyt )
( mwa )
( mẽtnã )
( ɶ:r )
( sǝgõdǝ )
( dǝmẽ )
( ʓur dǝ la sǝmɛnǝ )
Francuski izgovor
( lõdi )
( mardi )
( mɛrkrǝdi )
( ʓǿdi )
( vãdrǝdi )
( samdi )
( dimãʃǝ )
2. b Mjeseci
Mois
Hrvatski
Francuski
Siječanj
Janvier
Veljača
Février
Ožujak
Mars
Travanj
Avril
Svibanj
Mai
Lipanj
Juin
Srpanj
Juillet
Kolovoz
Août
Rujan
Septembre
Listopad
Octobre
( mwa )
Francuski izgovor
( ʓãvje)
( fevrije )
( mars )
( avril )
( me )
( ʓyẽ )
( ʓyje )
( ut )
( septãbrǝ )
( oktobrǝ )
( novãbrǝ )
Studeni
Novembre
Prosinac
Décembre
( desãbrǝ )
2. c Godišnja doba
Saisons
( sezõ )
Hrvatski
Francuski
Proljeće
Printemps
Ljeto
Été
Jesen
Automne
Zima
Hiver
Francuski izgovor
( prẽtã )
( eté )
( oton )
( iver )
3. JELO I PIĆE
MANGER ET BOIRE
Hrvatski
Francuski
Cjenik pića
Prix boisson
Badem
Amande
Bečki odrezak
Escaloppe viennoise
Breskva
Pêche
Čaša
Verre
Čaj
Thé
Češnjak
Ail
Dobar tek
Bon appétit
Doručak
Petit déjeuner
Dunja
Coing
Gostionica
Auberge
Gotova jela
Repas prêts
Govedina
Boeuf
Grah
Haricots
Grašak
Petits pois
Hladni naresci
Charcuterie
Jabuka
Pomme
Jagoda
Fraise
Jaje pečeno
Oeuf frit
Jaje kuhano
Oeuf bouilli
Janjetina
Agneau
( mãʓe e bwar)
Francuski izgovor
( pri bwasõ )
( amãdǝ )
( eskalop vjenwaz )
( pɛʃ )
( ver )
( te )
( aj )
( bõ apeti )
( pǝti deʓøné )
( kwã )
( obɛrʓ )
( rǝpàpre )
( bɶf )
( ariko )
( pǝtipwa )
( ʃarkytri )
( pom )
( frɛz )
( ɶf fri )
( ɶf buji )
( aɳo )
Jastog
Homard
Jelovnik
Menu
Juha
Soupe
Juha od povrća
Soupe aux légumes
Juha (riblja)
Soupe de poisson
Kajsija
Abricot
Kava
Café
Kiseli kupus
Choucroute
Kobasica
Saucisse
Konobar
Serveur
Konobarica
Serveuse
Kotlet
Côtelette
Kolač
Gâteau
Krastavac
Concombre
Kruh
Pain
Krumpir
Pomme de terre
Krumpir (prženi)
Pommes frites
Kupus
Chou
Luk
Oignon
Lignje
Calmars
Lješnjak
Noisette
Malina
Framboise
Marmelada
Confiture
Maslac
Beurre
( omar )
( mǝny )
( sup )
( sup o legym )
( sup dǝ pwasõ )
( abriko )
( kafé )
( ʃukrut )
( kobasica )
( servɶr )
( servɶ:z )
( kotlet )
( gató )
( konkombrǝ )
( pẽ )
( pom dǝ ter )
( pomfrit )
( ʃu )
( oɳō )
( kalmar )
( nwazet )
( frãbwaz )
( kõfityr )
( bɶ:r )
Med
Miel
Meso
Viande
Mlijeko
Lait
Narodna jela
Plats nationaux
Nož
Couteau
Orada
Dorade
Patlidžan
Aubergine
Pecivo
Petits pains
Pečeno pile
Poulet rôti
Pivo
Bière
Povrće
Légumes
Pribor za jelo
Couvert
Pršut
Jambon
Rajčica
Tomate
Rak
Crabe
Riba (na žaru)
Poisson grillé
Ručak
Déjeuner
Samoposluga
Supermarché
Slanina
Lard
Smokva
Figue
Svinjetina
Porc
Šalica
Tasse
Šećer
Sucre
Školjka
Coquillage
( mjel )
( vjãd )
( lɛ )
( pla nasjono )
( kutó )
( doradǝ )
( oberʓinǝ )
( pǝti pẽ )
( pulé rotí )
( bjer )
( legym )
( kuver )
( ʓãbõ )
( tomat )
( Krabǝ )
( pwasõ grijé )
( deʓøné )
( sypermarʃé )
( la:r )
( fig )
( pork )
( tasǝ )
( sykrǝ )
( kokijaʓ )
Šparuga
Asperge
Tanjur
Plat
Tikvica
Courgette
Tjestenina
Pâtes
Večera
Dîner
Viljuška
Fourchette
Vino
Vin
Višnja
Griotte
Voće
Fruits
Voćni sok
Jus de fruits
Voda
Eau
Zelena salata
Salade
Zubatac
Denté
Žlica
Cuillère
4. LIJEČNIK, LJEKARNA,
PRVA POMOĆ
MÉDECIN, PHARMACIE,
PREMIERS SECOURS
Hrvatski
Francuski
Bolnica
Hôpital
Flaster
Patch
Glavobolja
Mal de tête
Grč
Crampe
Higijenski uložak
Serviette hygiénique
Kašalj
Toux
( asperʓ )
( pla )
( kurʓɛt )
( pat )
( diné )
( furʃet )
( vẽ )
( griot )
( fryi )
( ʓydfryi )
( o )
( salad )
( dãté )
( kyjɛr )
Francuski izgovor
( opital )
( paʃ )
( mal dǝ tet )
( krãp )
( servjet iʒjenik )
( tu )
Kolika
Colique
Krvarenje
Saignement
Lijek
Médicament
Ljekarna
Pharmacie
Liječnik
Médecin
Medicinski brat
Infirmier
Medicinska sestra
Infirmière
Mast
Pommade
Morska bolest
Mal de mer
Nesanica
Insomnie
Prehlada
Rhume
Proljev
Diarrhée
Prva pomoć
Premiers secours
Rana
Blessure
Sunčanica
Insolation
Šećerna bolest
Diabète
Ubod
Piqûre
Upala
Inflammation
Vata
Coton
Vrućica
Fièvre
Zatvor
Constipation
Zavoj
Bandage
Zub
Dent
Zubar
Dentiste
( kolik )
( sɛɳǝmã )
( medikamã )
( farmasi )
( medsẽ )
( ẽfirmje )
( ẽfirmjɛr )
( pomad )
( maldǝmer )
( ẽsomni )
( rymǝ )
( diaré )
( prǝmje sǝkur )
( blesyrǝ )
( ẽsolasjõ )
( djabɛt )
( pikyrǝ )
( ẽflamasjõ )
( kotõ )
( fjevrǝ )
( konstipasjõ )
( bãdaʓ )
( dã )
( dãtistǝ )
5. KOZMETIKA
PRODUITS DE BEAUTÉ
Hrvatski
Francuski
Češalj
Peigne
Četkica (za zube)
Brosse
Igla
Aiguille
Konac
Fil
Kosa
Cheveux
Lak
Fixatif
Prašak za pranje
Poudre à lessive
Ruž
Rouge à lèvres
Sapun
Savon
Škarice
Ciseaux
Šminka
Maquillage
Zubna pasta
Dentifrice
( prodyi dǝ boté )
Francuski izgovor
( pɛɳ )
( à dents )
( brosadã )
( egij )
( fil )
( ʃǝvǝ )
( fiksatif )
( pudrǝ a lesiv )
( ruʓ a lɛvrǝ )
( savõ )
( sizo )
( makijaʓ )
( dãtifris )
6. GRAD I PROMET
VILLE ET CIRCULATION
Hrvatski
Francuski
Automobil
Voiture
Brod
Bateau
Centar
Centre ville
Crkva
Église
Desno
Droit
Država
État
Grad
Ville
Istok
Est
Izlaz
Sortie
Izlet
Excursion
Jug
Sud
Kovčeg
Valise
Lijevo
À gauche
Luka
Port
Most
Pont
Okolica
Environs
Otvoreno
Ouvert
Pravo
Tout droit
Prtljaga
Bagage
Sajam
Foire
Selo
Village
Francuski izgovor
( vwatyr )
( bato )
( sãtrvil )
( egliz )
( drwa )
( eta )
( vil )
( est )
( sorti )
( ekskyrsjõ )
( syd )
( valiz )
( a goʃ )
( por )
( põ )
( ãvirõ )
( uver )
( tu drwa )
( bagaʓ )
( fwar )
( vilaʓ )
Sjever
Nord
Stari grad
Citadelle
Toranj
Tour
Ulaz
Entrée
Vlak
Train
( nor )
( sitadɛlǝ )
( tur )
( ãtré )
( trẽ )
( uest )
Zapad
Ouest
Zatvoreno
Fermé
Znamenitost
Repère
( rǝpèr)
7. DOKUMENTI
DOCUMENTS
(dokymã )
Hrvatski
Francuski
Datum
Date
Dijete
Enfant
Ime
Prénom
Osobna iskaznica
Carte d’ identité
Prebivalište
Résidence
Prezime
Nom
Putovnica
Passeport
Suprug
Mari
Supruga
Femme
( fermé )
Francuski izgovor
( dat )
( ãfã )
( prenõ )
( kart didãtité )
( rezidãs )
( nõ )
( paspor )
( marí )
( fam )
8. BOJE
COULEURS
Hrvatski
Francuski
Boja
Couleur
Bijela
Blanc
Crna
Noir
Crvena
Rouge
Ljubičasta
Violet
Narančasta
Orange
Plava
Bleu
Siva
Gris
Smeđa
Brun
Svijetla
Clair
( kulœr )
Francuski izgovor
( kulœr )
( blã )
( nwar )
( ruʓ )
( violé )
( orãʓǝ )
( blø )
( gri )
( brõ )
( klɛr )
( fõsé )
Tamna
Foncé
Zelena
Vert
Žuta
Jaune
( ʓon )
9. IZRAZI
EXPRESSIONS
( ekspresjõ )
Hrvatski
Francuski
Boli me glava.
J’ai mal à la tête.
Boli me zub.
J’ai mal au dent.
Doći ću opet.
Je viendrai à nouveau
Dobar tek.
Bon appétit.
Drago mi je.
Enchanté,e
Gdje je?
Où est?
( ver )
Francuski izgovor
( ʓe mal a la tet )
( ʓe mal o dã )
( ʓǝ vjãdre anuvo )
( bonapeti )
( ãʃãté )
( u e )
Gdje možemo dobro jesti, ovdje?
Où peut-on bien manger ici?
Htio bih
Je voudrais
Hvala lijepa.
Merci beaucoup.
Hladno je.
Il fait froid.
Ide li?
Ça va?
Imate li?
Avez-vous?
Imaš li?
As-tu?
Imam jake bolove.
J’ai de forts douleurs.
Imao sam nezgodu.
J’ai eu un accident.
Ja sam
Je suis
Ja sam Hrvat.
Je suis Croate.
Jeste li vi?
Êtes-vous
Kada dolazite?
Vous arrivez quand?
Kada odlazite?
Vous partez quand?
Kako se zoveš?
Tu t’appelles comment?
Kakvo je vrijeme?
Quel temps fait-il?
Kako si?
Comment vas-tu?
Kako ste?
Comment allez-vous?
Koliko košta?
Ça coûte combien?
Koliko je sati?
Quelle heure est-il?
Lijepo je vrijeme.
Il fait beau.
Mi smo
Nous sommes
Molim vas
S’il vous plaît
Možete li napisati?
Pouvez-vous écrire?
( u pǝtõ bjẽ mãʓe isi )
( ʓǝ vudrɛ )
( mersi boku )
( il fɛ frwa )
( Sa va )
( avevu )
( aty )
( ʓe dǝ for dulœr )
( ʓe y ẽaksidã )
( ʓǝ syi )
( ʓǝ syi kroat )
( etvu )
( vuzarive kã )
( vu parte kã )
( ty tapel komã )
( kel tã fetil )
( komãvaty )
( komãtalevu )
( sa kut kõbjẽ )
( kelœr etil )
( il fe bo )
( nu som )
( sil vu plɛ )
( puvevuzekrir )
Na zdravlje!
À la santé.
Nema na čemu.
Je vous en pris.
Ne razumijem.
Je ne comprends pas.
Ne znam.
Je ne sais pas.
Oblačno je.
Il est nuageux.
Pada kiša.
Il pleut.
Pada snijeg.
Il neige.
Pomozite mi.
Aidez-moi.
Podne je.
Il est midi.
Ponoć je.
Il est minuit.
Pozovite lječnika
Appelez le médecin
Razumiješ?
Tu comprends?
Razumijete li?
Vous comprenez?
Ružno je vrijeme.
Il fait mauvais.
Što je to?
Qu’est-ce que c’est?
Tko je to?
Qui est-ce?
Tko govori francuski?
Qui parle français?
Ugodan dan.
Bonne journée.
Ugodan boravak u Istri.
Bon séjour en Istrie.
Vrlo ste ljubazni.
Vous êtes très gentil.
Vruće je.
Il fait chaud.
Zovem se
Je m’appelle
( a la sãté )
( ʓǝvuzãpri )
( ʓǝ nǝ kõprã pa )
( ʓǝ nǝ se pa )
( il e nyaʓ )
( il plø )
( il nɛʓ )
( Edemwa )
( ile midi )
( il e minyi )
( aplɛ lǝ medsẽ )
( ty kõprã )
( vu kõprǝne )
( il fe move )
( keskǝ se )
( ki es )
( ki parlǝ frãse )
( bon ʓurne )
( bõ seʓur ã istri )
( vuzet tre ʓãti )
( il fɛ ʃo )
( ʓǝ mapɛl )
Sudionici / Les participants au projet
Gimnazija Pula
Ravnateljica: Branka Antunović Piton
Profesori: Darling Strenja Pantelić, Elda Duras, Željko Šek
Učenici: Klara Bakija, Marina Bakija, Monika Jakšić
Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula
Ravnateljica: Ljiljana Radoš
Profesori: Lučana Šamšalović, Vedrana Brajković, Ljudevit Sabo, Robert Perić
Učenici: Martina Cetina, Danijel Dosković, Nikola Frančin, Mateo Kliba
SŠ Mate Balote Poreč
Ravnatelj: Krešimir Bronić
Profesori: Marina Čanić, Eligio Bernobić
Učenici: Elena Fajman, Dominik Anđelini, Patrik Vuica
AZRRI
Graciano Prekalj
Jasenka Kapuralin
Iris Pentek
Nataša Glišić Firšt
Grad Pula-Pola
Kristina Fedel Timovski
Iva Ivančić
Ova publikacija je ostvarena uz financijsku potporu Europske komisije.
Ova publikacija odražava isključivo stajalište autora publikacije i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom
uporabe informacija koje se u njoj nalaze.
Cette publication a été réalisée avec le soutien financier de la Commission européenne.
Cette publication n’engage que son auteur et la Commission ne peut être tenue responsable de toute utilisation des
informations q’elle contient.