Transcript Document

CLIL u Hotelijersko-turističkoj
školi u Zagrebu
(nastanak i razvoj projekta)
Marija Rašan-Križanac
1
IDEJA - CLIL
U Hotelijersko-turističkoj školi u
Zagrebu
Marija Rašan-Križanac
2
The Changing European Classroom –
The Potential of Plurilingual Education
Luxembourg, 10th – 11th March, 2005
Marija Rašan-Križanac
3
Početak projekta CLIL
• Nekoliko sastanaka inicijativne skupine
nakon Luxemburga
• Stvaranje koncepcije projekta
• Razgovori u MZOS i ZZŠ (AOO)
• Razgovori s užim stručnim timom u školi
• Sjednica nastavničkog vijeća
(svibanj 2005.)
Marija Rašan-Križanac
4
CLIL - CONTENT AND LANGUAGE
INTEGRATED LEARNING
Učenje stranih jezika kroz
nastavne sadržaje
Marija Rašan-Križanac
5
ZAŠTO CLIL?
• ZATO ŠTO JE GLOBALNIM
CIVILOZACIJSKIM IZAZOVIMA MOGUĆE
ODGOVORITI JEDINO SNAGOM
PLURILINGUALNOG OBRAZOVANJA
• INFORMACIJA(POTICAJ) –
KOMUNIKACIJA (ODNOS) – KREACIJA
(NOVA VRIJEDNOST)
• Plurilingualizam je izvor mogućnosti u
globalnom društvu….
Marija Rašan-Križanac
6
GLOBALIZACIJA – INFORMACIJSKO
DRUŠTVO
• Globalne komunikacije –temelj nove društvene strukture
(elektronički posredovane informacije)
• Globalna proizvodnja - globalno tržište
• Globalno znanje (informacije – kombinacije –
rekombinacije – inovacije )
• Obrazovanje – (e-learning) odnos: lokalno-globalno
• Plurilingualizam otvara više vrata našim idejama,
interesima i ciljevima
Marija Rašan-Križanac
7
Obrazovanje u informacijskom
društvu
Harmonizacija različitosti
Obrazovanje za danas (učimo i
primjenjujemo znanja i vještine – ne učimo
više danas kako bismo primijenili sutra)
Škola je prostor istraživanja i kreiranja
znanja i vještina
Marija Rašan-Križanac
8
Obrazovni ciljevi i CLIL
u Hotelijersko-turističkoj školi
- Naučiti i razumjeti temeljna znanja i
vještine na integrirani interdisciplinarni
način
- Naučiti kritički misliti, istraživati,
primjenjivati naučeno
- Naučiti komunicirati, prevladavati sukobe
razumijevanjem i tolerancijom različitosti
Marija Rašan-Križanac
9
CLIL
• Integriranim učenjem nastavnih sadržaja i
stranih jezika prihvaća se EU obrazovni
koncept koji donosi pozitivne učinke:
• Učenicima
• Profesorima
• Društvenoj zajednici i gospodarstvu
Marija Rašan-Križanac
10
Kako poučavati i koristiti CLIL
• Nastavne predmete tematski integrirati i u
izvođenje nastave uključiti strane jezike
• U obliku projektne i terenske nastave motivirati
učenike na istraživački pristup učenju
• Učenjem nastavnih sadržaja na stranom jeziku
učenik istovremeno uči dvostruko
• Profesori stranih jezika i ostalih predmeta su
partneri koji međusobno uče i poučavaju
Marija Rašan-Križanac
11
Kako procjenjivati postignuća
• Unaprijed postavljene obrazovne ciljeve
(predmetne i interdisciplinarne) procjenjuju
pojedinačno i zajedno svi uključeni u
proces obrazovanja:
- profesori
- učenici
- pedagoška služba škole
- vanjska procjena
Marija Rašan-Križanac
12
Procjena postignuća
• Procjena postignuća treba biti kontinuiran
proces komunikacije unutar obrazovnog
sustava .
• Temeljni je cilj procjene je bolje razumjeti
svrhu i proces obrazovanja kako bi se u
svakom trenutku moglo efikasno djelovati
na sustav
Marija Rašan-Križanac
13
NASTAVNIČKO VIJEĆE
(SVIBANJ 2005.)
80% NASTAVNIKA PRIHVAĆA
PROJEKT CLIL
Marija Rašan-Križanac
14
Kako izvoditi program?
• Tim profesora koji će izvoditi program
• Suglasnost MZOS
• Priprema za upise – informirati učenike i
roditelje
• Suglasnost učenika i roditelja
• Formiranje razreda
• Izvođenje i praćenje nastave
Marija Rašan-Križanac
15
NASTAVNIČKO VIJEĆE
(kolovoz 2005.)
Marija Rašan-Križanac
16
PROJEKTNA NASTAVA
osnovni koraci problemskog
pristupa nastavnim sadržajima
MARIJA RAŠAN-KRIŽANAC
Marija Rašan-Križanac
17
NASLOV ŠKOLSKOG
PROJEKTA
-
problemsko pitanje
konstatacija koju treba propitati
moguća rješenja problema
otvorena pitanja
Marija Rašan-Križanac
18
NOSITELJI PROJEKTA
pojedinačno ili u partnerstvu
• Interdisciplinarni timovi nastavnika škole
• Stručno pedagoška služba škole
• Učenici
Marija Rašan-Križanac
19
SURADNICI I PARTNERI U
PROJEKTU
•
•
•
•
•
•
Roditelji
Predstavnici lokalne zajednice
Nevladine udruge
Predstavnici gospodarskih subjekata
Međunarodni partneri
Škole i druge obrazovne institucije itd.
Marija Rašan-Križanac
20
PROBLEMSKA ANALIZA TEME
ŠKOLSKOG PROJEKTA
• Koji su ciljevi poučavanja pojedinih
nastavnih predmeta sadržani u temi
projekta
• Prevođenje ciljeva učenja u problemska
interdisciplinarna pitanja
• Zašto je važno usvojiti postojeće odgovore
kao nastavno gradivo (kompetencije)
• Otvorena pitanja za kreativno promišljanje
Marija Rašan-Križanac
21
PROVODITELJI ŠKOLSKIH
PROJEKTA
• NASTAVNICI
• interdisciplinarnim
propitivanjem nastavnih
sadržaja povezuju
nastavne jedinice
različitih predmeta u
zajedničku temu
• sintetiziraju temu (naslov)
projekta
• usklađuju nastavne
ciljeve
• upućuju na otvorena
pitanja
Marija Rašan-Križanac
• UČENICI
• postavljaju kreativna
pitanja
• sami daju moguće
odgovore
• analiziraju i vrijednosno
prosuđuju tuđa i vlastita
rješenja
• prihvaćaju stavove,
stvaraju svoja mišljenja
• osvješćuju otvorena
pitanja
22
KORISNICI PROJEKTA
• Učenici škole
• Drugi učenici i partneri koji sudjeluju u
projektu
• Nastavnici škole (daljnja istraživanja i
razvoj kurikuluma)
• Gospodarski subjekti
• Lokalna zajednica, globalna zajednica
Marija Rašan-Križanac
23
SADRŽAJ PROJEKTA
• Interdisciplinarno povezane nastavne
teme
• Aktualne teme iz gospodarstva (traženje
novih odgovora – izazovi kompetencijama)
• Aktualne teme iz života lokalne zajednice
• Teme regije i međunarodne zajednice
• Civilizacijske teme propitivanja
vrijednosnih sustava itd.
Marija Rašan-Križanac
24
SADRŽAJNA PITANJA
•
•
•
•
•
•
•
Što
Zašto
S kojim ciljem
Kako
Kada
Može li se drugačije
Pozitivni i negativni učinci
Marija Rašan-Križanac
25
EVALUACIJA PROJEKTA
• 50% - samoevaluacija
• 30% - kolege
• 20% - supervizija
Marija Rašan-Križanac
26
IZVOĐENJE PROGRAMA
šk./god 2005./06.
šk./god 2006./07.
šk./god 2007./08.
Marija Rašan-Križanac
27
PRIPREMA ZA NASTAVU
• interdisciplinarni projektni pristup
• timski rad
• timska evaluacija
Marija Rašan-Križanac
28
KAKO???
• Timski smo udružili profesore stranih
jezika i profesore ostalih predmeta.
Primjenili smo interdisciplinarno planiranje
i razradili školski kurikulum primjenom
metode mentalne mape. Otvorili smo nove
mogućnosti aktivnog učenja kroz
asocijativno postavljanje pitanja koja
postaju temelj za daljnje istraživanje i
razvoj unutar škole.
Marija Rašan-Križanac
29
NASTAVNI SAT – POSLUŽIVANJE GOSTIJU U RESTAURANTU
svrha
zadaće
sadržaji
područje
rada
oblici i
metode
rada
suradnici
subjekti
mjesto
ostvarivanja
vrijeme i
broj sati
razina
postignuć
a
UGOSTITELJSTV
O
1. uvježbavanje
situacija iz
stvarnog života
1. steći samostalnost
i samopouzdanje u
obavljanju poslova
posluživanja u
restoranu
2. primjeniti stečena
znanja i vještine u
stvarnim
situacijama
1. prihvat gosta u
restoranu
2. ponuda jela i pića
3. postav stola za
svečani ručak
simulacija
igranje uloga
1. učenici suradnici
2. profesori
stranih jezika i
daktilografije
3. učenici 1.e
razreda
kabinet
ugostiteljstva
20. veljače
2006.,
1 nastavni
sat
izvrsna
vrlo
dobra
dobra
slaba
loša
DAKTILO
-GRAFIJA
1. osvještavanje
praktične
primjene
daktilografije u
budućem
zanimanju
1. samostalna
izrada zadane menu
karte na računalu
1. menu karta na
hrvatskom,
engleskom,
njemačkom i
talijanskom jeziku
rad na računalu
1. učenici suradnici
2. profesori
stranih jezika i
ugostiteljstva
3. učenici 1.e
razreda
kabinet
ugostiteljstva
20. veljače
2006.,
1 nastavni
sat
izvrsna
vrlo
dobra
dobra
slaba
loša
ENGLES
KI JEZIK
terminologi
je
poznavanja
1.usvajanje
stručnog
vokabulara i
tipičnih jezičnih
struktura
2.razvoj
komunikacijskih i
prezentacijskih
vještina
1. komunikacija u
restoranu između
poslužitelja i gostiju
uloga
1. učenici –
suradnici
2. profesori
ugostiteljstva i
daktilografije
3. učenici 1.e
razreda
kabinet
ugostiteljstva
20. veljače
2006.,
1 nastavni
sat
izvrsna
vrlo
dobra
dobra
slaba
loša
NJEMAČ
KI
JEZIK
stručne
razinom
1.usvajanje
stručnog
vokabulara i
tipičnih jezičnih
struktura
2.razvoj
komunikacijskih i
prezentacijskih
vještina
1.prihvat gosta s
rezervacijom
2. posluživanje
3. naplata usluga
4. komunikacija s
gostima
1. učenici –
suradnici
2. profesori
ugostiteljstva i
daktilografije
3. učenici 1.e
razreda
kabinet
ugostiteljstva
20. veljače
2006.,
1 nastavni
sat
izvrsna
vrlo
dobra
dobra
slaba
loša
1. učenici –
suradnici
2. profesor
ugostiteljstva i
daktilografije
3. učenici 1.e
razreda
kabinet
ugostiteljstva
20. veljače
2006.,
1 nastavni
sat
izvrsna
vrlo
dobra
dobra
slaba
loša
1.usvajanje
usvajanje
stručnog
u skladu s
vokabulara i
tipičnih jezičnih
stranih
Marija
Rašan-Križanac
struktura
jezika
2.razvoj
TALIJAN
SKI
JEZIK
komunikacijskih i
prezentacijskih
1.postav stola
( pribor za jelo i piće,
prostorna orijentacija
– lijevo/desno )
2. prihvat gostiju
3. doručak – hrana i
napitci
igranje
simulacij
a,
bilješke
30
NASTAVNI SAT: DUBROVNIK I RIM – ZNAČENJE NEKAD I DANAS
svrha
zadaće
sadržaji
POVIJES
T
1.
višejezičnim
pristupom
različitim
1. usvajanje novih
nastavnih sadržaja
iz područja
nacionalne i
europske povijesti
( Dubrovnik u
srednjem vijeku i
Rim u starom
vijeku )
1. upoznavanje
kulturno-povijesnih
spomenika
Dubrovnika i
povijesnog značenja
grada
2.definiranje pojmova
Forum Romanum,
legenda o Romulu i
Remu, Trijunfalna
vrata
OSNOVE
TURIZM
A
nastavnim
predmetima
objediniti
1.upoznavanje sa
značenjem povijesti
u razvoju
Dubrovnika i Rima
kao turističkih
odredišta
ENGLES
KI JEZIK
nastavne
sadržaje
koji
su u
korelaciji
NJEMAČ
KI
JEZIK
2.
razvoj
komunikaci
j-skih i
područje
rada
mjesto
ostvarivanja
vrijeme i
broj sati
razina
postignuć
a
kabinet
ugostiteljstva
20. veljače
2006.,
2 nastavna
sata
izvrsna
vrlo
dobra
dobra
slaba
loša
1. prirodne atrakcije,
društvene atrakcije,
2. prometna ii
informativna
dostupnost
destinacije
3. smještajni
kapaciteti
1. učenici suradnici
2. profesori
stranih jezika
3. učenici 1.e
razreda
kabinet
ugostiteljstva
20. veljače
2006.,
2 nastavna
sata
izvrsna
vrlo
dobra
dobra
slaba
loša
1.usvajanje
stručnog
vokabulara i
tipičnih jezičnih
struktura
2.razvoj
komunikacijskih i
prezentacijskih
vještina
1. Dubrovnik - klima,
kulturno-povijesni
spomenici, Royal
Imperial hotel
1. učenici –
suradnici
2. profesori
povijesti i osnova
turizma
3. učenici 1.e
razreda
kabinet
ugostiteljstva
20. veljače
2006.,
2 nastavna
sata
izvrsna
vrlo
dobra
dobra
slaba
loša
1.usvajanje
stručnog
vokabulara i
tipičnih jezičnih
struktura
2.razvoj
komunikacijskih i
prezentacijskih
vještina
1. Dubrovnik –
turistička destinacija,
kulturno-povijesni
spomenici, prometna
povezanost
2. Rim – turistička
destinacija, život u
starom Rimu,
legenda, navike starih
Rimljana, turističke
atrakcije
1. učenici –
suradnici
2. profesori
povijesti i osnova
turizma
3. učenici 1.e
razreda
kabinet
ugostiteljstva
20. veljače
2006.,
2 nastavna
sata
izvrsna
vrlo
dobra
dobra
slaba
loša
1. sadržaji hotela
Excelsior
1. učenici –
suradnici
2. profesori
povijesti i osnova
turizma
kabinet
ugostiteljstva
20. veljače
2006.,
2 nastavna
sata
izvrsna
vrlo
dobra
dobra
struktura
1. učenička
power point
prezentacija
nastavnih
sadržaja
2. metoda
razgovora
suradnici
subjekti
1. učenici suradnici
2. profesori
stranih jezika
3. učenici 1.e
razreda
TALIJAN
prezentacij- 1.usvajanje
stručnog
SKI Marija
skihRašan-Križanac
vokabulara i
JEZIK
tipičnih jezičnih
sposobnosti
oblici i
metode
rada
bilješke
31
EVALUACIJA
• 50% samoevaluacija
• 30% kolege
• 20% nadređeni
Marija Rašan-Križanac
32
Evaluacijski listići
UČENICVI
RODITELJ
• 75% učenika misli da
je CLIL puno
zanimljiviji od
standardnog
programa učenja
• 100% uključenih
učenika želi ostati u
programu
• 95% roditelja misli da
program nije
prezahtjevan
• 100% roditelja se
slaže da se kroz CLIL
uči više i različitije te
ga podržavaju
Marija Rašan-Križanac
33
PROCJENA PROFESORA
• broj uključenih u CLIL
se proširuje
• većina ostalih kolega
slijedi primjer
projektne
interdisciplinarne
nastave (terenska
nastava itd.)
• svi se izjašnjavaju za
nastavak i razvoj
CLIL-a
Marija Rašan-Križanac
• Problem je raspored
sati
• Vrijeme za zajedničko
planiranje
• Znanje stranih jezika
kolega koji se žele
intenzivnije uključiti
• Kako
vrednovati/nagraditi
pozitivne učinke
34
Rezultati
•
•
profesori različitih predmeta zajedno planiraju ishode učenja različitih nastavnih
sadržaja te ih na taj način uče i povezuju (prevladava se predmetna odijeljenost
nastave i jača se holistički pristup učenju/poučavanju)
kroz zajedničko interdisciplinarno planiranje nastaju i četiri razine nastavnih sadržaja
koje učenici trebaju usvojiti:
»
»
»
»
•
•
•
razina nastavnih sadržaja na materinjem jeziku
razina nastavnih sadržaja na 1. stranom jeziku
razina nastavnih sadržaja na 2. stranom jeziku
razina nastavnih sadržaja na 3. stranom jeziku
budući da u izvođenju nastave timski sudjeluju profesori stranih jezika i ostalih
predmeta profesori međusobno uče dok poučavaju, a učenici na takvoj nastavi usvoje
većinu nastavnih sadržaja u školi (jer ih uče na materinjem i na tri strana jezika)
iako se nastava izvodi timski to ne povećava fond nastavnih sati jer je proces
efikasniji
kroz interdisciplinarno timsko planiranje i izvođenje nastave nastaju i novi višejezični
nastavni materijali (mape, PPP, video materijali itd) jer nakon zajedničkog timskog
planiranja nastave profesori timski stvaraju sažetke nastavnog sadržaja na tri različite
razine, koje će prevesti profesori stranih jezika prevesti, kako bi oni mogli poslužiti
kao materijal za učenje svima koji sudjeluju u procesu učenja/poučavanja
Marija Rašan-Križanac
35
ŠTO ŽELIMO ?
Uporabom aktivnih metoda u poučavanju i
timskim radom nastojimo povezati proces
učenja i poučavanja i transformirati ga u
interaktivno istraživačko-razvojni proces.
Marija Rašan-Križanac
36