Transcript Dr. sc. Gordana Vilović

ULOGA I MOGUĆNOSTI MEDIJA
U PREVLADAVANJU DRUŠTVENIH
PREDRASUDA O ROMIMA
GORDANA VILOVIĆ, FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI
Medijska slika Hrvatske svibanj, 2014.
Medijska slika hrvatske je Katastrofalna!
Tradicionalni mediji prilagođavaju se zahtjevima, prije svega, političkog
„tržišta”, a ne života najranjivih manjina
Ni jedna struka nije tako devastirana kao novinarska, u posljednje dvije godine
Ukidaju se novine, a predstečajne nagodbe događaju se i u velikim medijskim
kućama
Medijska strategija se bezuspješno donosi već dvije godine
Nedostatak novca, siromaštvo, neizvjesnost, strah i nezadovoljstvo zahvatilo
je sve segmente društva, pa i medijski okoliš
Kako u tim Medijskim okvirima pronaći polazište za razvijanje prevladavanja
postojećih predrasuda i stereotipa u medijima spram Romske manjine?
Mediji: korisni i štetni ?!
Mediji mogu učiniti dosta na promjeni društvene klime evidentne
netolerancije, izravne i neizravne diskriminacije
U stvarnosti svjedočimo velikom broju predrasuda I stereotipa, dok se u
medijima ili uopće ne izvještava o egzistencijalnim problemima Roma ili
se neizravno vidi po fotografijama ili nekom diskriminirajućem detalju,
najčešće u okvirima iznenadnih, neželjenih događaja.
Analizom dviju najnakladnijih hrvatskih dnevnih novina, u protekla dva
mjeseca nije bilo ni jednog „jačeg” teksta o Romima!
Nije bilo koristi ali ni štete
Mogući razlozi?
Romi – najranjivija nacionalna manjina
Romi su najranjivija nacionalna skupina, bez ostatka
Rezultati istraživanja o stereotipima i predrasudama (nekoliko svježih diplomskih
radova u kojima su istraživani stavovi studenata novinarstva o nacionalnim
manjinama, pokazuju da studenti imaju najveću socijalnu distancu prema Romima.)
Obrazovanje ne utječe bitno na promjene u smanjivanju predrasuda – studenti V.
godine gotovo u istom postotku imaju iste predrasude prema Romima kao i studenti
prve godine
Različita su iskustva razvijenih zemalja u smanjivanju stereotipa I predrasuda
posredstvom medija (primjer Mađarske)
Svako društvo ima predrasude?!
Postoje, ali su društveno neprihvatljive!
Predrasude su tendencije ponašanja, a kako će se pokazati i u
kojem intenzitetu ovisi naravi samoga društva.
Predrasude su veoma raširene, trajne i teško je naći neko društvo
unutar kojeg ne postoje predrasude (gastarbajteri u Njemačkoj
70.tih. godina 20.stoljeća, Turci u Njemačkoj, Portorikanci u
Americi, Romi u Francuskoj, primjerice)
Mediji imaju javnu ulogu, pravo, dužnost i obvezu da se bore protiv
predrasuda. Čine li to?
Stupnjevi predrasuda
(Prema Allportu, Supeku i Šiberu)
1. ocrnjivanje i ogovaranje – vicevi (rašireno)
2. izbjegavanje i stvaranje socijalne ditance - brak, druženja (rašireno)
3. diskriminacija – školovanje, zaposlenje, stanovanje
4. fizički napad – maltretiranje, onemogućavanje normalnog života manjinske
grupe
5. istrebljenje - genocid, progon, linč
STEREOTIPI
„ Većinu stvari mi ne vidimo prvo, pa ih tek tada
definiramo: mi ih prvo definiramo, pa ih tek tada
vidimo. U bogatoj, kompleksnoj konfuziji vanjskog
svijeta mi uzimamo samo ono što je naša kultura za
nas već definirala i težimo da to što smo ugledali
vidimo na stereotipnim formama naše kulture”.
(Lippman)
Stereotipi su „slike u našim glavama”
slike u našim glavama
okvir promatranja
generalizirana razumijevanja o osobinama pripadnika
pojedinih društvenih grupa
racionalizacija predrasuda u našim glavama
Svakodnevni govor i stereotipi
(prema Šiber)
njemačka temeljitost
latinski temperament
američki optimizam
škotska škrtost
raditi kao Crnac
Romi?
Uloga medija u prevladavanju predrasuda
i stereotipa
Dug proces: veza društva i medija
Samo sustavna briga u medijima može dovesti do vidljivih rezultata
Redovito izvještavanje o svim građanima u društvu, pritom
izbjegavajući oznaku vjere i nacionalnosti
Izbjegavanje uokviravanja u isključivo negativan kontekst
predrasuda/stereotipa
Briga o dostojanstvu svakog čovjeka, a posebno djece!
Neprestano medijsko ukazivanje na neprihvatljivost izolacije,
segregacije i diskriminacije
Uloga nevladinih organizacija i neprofitni mediji
Značajna uloga nevladinih organizacija u poticanju osnivanja neprofitnih
medija koji neće getoizirati pripadnike Romske manjine, nego će približavati
probleme rada i života Rome većinskom narodu
Neprofitni mediji još uvijek nemaju zakonsku regulativu i olakšice za
osnivanje već je riječ o nepoštenoj borbi s komercijalnim medijima u ishođenju
koncesija
Za pretpostaviti je da će u okviru medijske strategije biti zastupljen dio koji se
odnosi na bolje reguliranje osnivanja neprofitnih medija ili tzv. Medija
zajednice (community media)
Velika je uloga nevladinih udruga u otkrivanju diskriminacije prema
primjerice pripadnicima romske zajednice
„Stari mediji” i stare boljke
Tradicionalni (stari mediji) se i dalje ne snalaze u korektnom i
poštenom pristupu pri izvještavanju o problemima života i rada
romske zajednice
Svijetli primjeri su sporadični napisi uglednih novinara koji pišu na
drukčiji način kao npr. djeci Romima u ranijim „čistim romskim
razredima” u Macincu.
Sjajan tekst novinarke Barbare Matječić koji je bio apliciran za
nekoliko nagrada strukovne organizacije
Što nam to kazuje?
Specijalizirani mediji za Rome
Iskustva o specijaliziranim časopisima namijenjenim pripadnicima jednog naroda su dvosjekli
mač
S jedne strane promiču kulturu, baštinu i jezik Roma, a s druge strane zatvaraju Rome u krug u
koji nema dostupnosti i informacije za ostale – za pripadnike većinskog naroda i druge
nacionalne manjine
Potrebni su, ali ne mogu biti djelotvorni osobito ako mogu postati sredstvo za borbu različitih
skupina unutar jedne zajednice
Na duge staze – samo taj oblik izvještavanja – neće ispuniti svoju funkciju
Najbolji način je paralelno davanje mogućnosti u javnim medijima (javnom servisu) da se o
problemima života i rada Roma izvještava u redovitim emisijama gdje nije bitna jedny
specifična skupina nego čovjek sam
Novi mediji: velike mogućnosti
Sve nove virtualne platforme treba koristiti, unatoč svemu!
Naime, nemaju svi Romi mogućnost pristupa, ali se jedino tako može
suprotstavljati evidentno nekorektnom govoru/govoru mržnje u nekim
zatvorenim grupama na Faceboku koje postoje
Desničarski internetski portali – reagirati ili ne - na objavljene tekstove koji
nanose štetu Romima?
Stranice u okviru lokalne zajednice i lokalnih medija su dobar način da
obrađuju teme iz života Roma
Što možemo zajedno napraviti?
Jedan građanin romske nacionalnosti ili
pripadnik NGO-a, sustavnim pisanjem i
komuniciranjem u javnosti – koristeći
interaktivne online medije može učiniti
puno više od državne specijalizirane
emisije
Uloga javnog servisa
Uloga javnog servisa – neprijeporna
Javni servis je javno dobro, zastupa nas i mi plaćamo taj program
Jedini je medij koji još ima ulogu informirati i obrazovati
Uloga komercijalnih medija je sasvim drukčija i na te medije samo dijelom možemo
utjecati
Rome i djecu Roma moraju se prikazivati kao dio zajednice – od reklama do drugih
emisija
Usporedno s postojećim emisijama u kojima Romi trebaju imati svoj glas, svoj jezik i
kulturu nužno je uključivati sve pripadnike društva u programe
Spotovi – o različitima moraju obuhvatiti i Rome
Građanski odgoj izlaz za novu generaciju
djecu
Uvođenje građanskog odgoja u škole je prilika za nov
pristup u obrazovanju djece za ublažavanje stereotipa i
predrasuda
Medijski odgoj/medijska pismenost
Integrirati djecu Rome na sve načine i ne dopustiti
segregaciju
Primjer Lidrana i sudjelovanja djece Roma u diseminaciji
svojih radova u zajedništvu s djecom pripadnicima
većinskog naroda
Prijedlog: pilot program za djecu Rome
Medijske radionica za mlade pripadnike Romske zajednice (od školskog uzrasta
do 30 godina starosti.
Neovisno o planovima uvođenja građanskog odgoja i medijske pismenosti,
mali korak prema izgrađivanju drugačijeg društva bi možda mogao biti pilot
program obrazovanja djece Roma da se lakše iskoriste medijski prostor
Uključiti i učitelje koji rade s djecom
Učitelji o medijima za djecu mogli bi biti volonteri i pripadnici NGO-a koji bi
romskoj djeci otvorili jedna nova vrata i naučili ih važnosti sudjelovanja u
sustavu masovnog komuniciranja