REGULACIJA I SAMOREGULACIJA

SAMOREGULACIJA

 Samoregulacija medija opće je prihvaćeni model kojim se uspostavljaju odnosi u novinarstvu, poštuje primjena profesionalnih standarda i etičkih načela.

 Samoregulacija ima vitalnu važnost posebno za medije jer su oni psi čuvari demokracije.  Ako određena osoba ili organizacija ima misiju u zaštiti vrijednosti drugih ljudi ili nacionalnih postignuća, to pretpostavlja snažne moralne obveze.

 Samoregulacija je također važna za medije kao sustav koji ima snagu utjecati na promjene: mentaliteta, ponašanja, politika i života.

 Žele li mediji biti pokretači promjena, moraju biti dovoljno odgovorni da se neprestano mijenjanju i razvijaju.

 U zatvorenim ili tranzicijskim društvima, ovo je pitanje na razini zagovaranja.

 Funkcije samoregulacije prvenstveno se razumijevaju kao zaštita medija od političke cenzure, od ekonomske ovisnosti i iscrpljujućih sudskih procesa.

 Drugi pak vide medijsku samoregulaciju kao obrazovni alat kako za novinare, tako i za medijske publike.  Za novinare, zato što samoregulacija uključuje visoke profesionalne standarde, a za medijske publike zbog toga što zahtijeva više opreznosti u smislu razvijanja medijske pismenosti.

 Samoregulacija podrazumijeva alat za načine osiguranja društvene odgovornosti medija, što je iznimno potrebno i važno, ako računamo na povjerenje u medije.

 Samoregulacija štiti prava novinara da ostanu neovisni i nepristrani, ali i da ih se kritizira za učinjene profesionalne pogreške, ali da to čine njihove kolege, a ne oni koji su na vlasti.

 Medijska samoregulacija uključuje urednike, medijske profesionalce, novinare i civilno društvo kao glavne medijske konzumente.

 Mehanizmi prigovora nude kvalitetnu zaštitu i povratnu vezu. Oni su najbrži i najdjelotvorniji put prema dostizanju pravde u slučajevima kada se događaju činjenične greške, ili je pak riječ o narušavanju nečijih prava, u odnosu spram pokretanja dugog i iscrpljujućeg sudskog postupka.

VIJEĆE ZA MEDIJE

 Vijeće za medije vjerojatno je najpoznatiji mehanizam za provedbu medijske samoregulacije.

 ”…u svojem idealnom obliku, vijeće za medije udružuje i predstavlja sva tri glavna aktera društvene komunikacije: ljude koji imaju moć informirati, one koji su talentirani da informiraju i one koji imaju pravo biti informirani.”

 Osnovna vrijednost vijeća za medije jest izgradnja povjerenja i kredibiliteta u medijima, radi ispunjavanja uloge servisa kao kormilara, koji će poboljšati standarde kvalitete, radi sprečavanja miješanja države i vlastodržaca, i zbog smanjenja brojnih procesa koji se pokreću protiv novinara i medijskih kuća.

ZADAĆE VIJEĆA ZA MEDIJE:

 zaprimiti pritužbe,  provjeriti prihvatljivost pritužbe za procesuiranje,  svestrano procijeniti pritužbu,  djelovati kao posrednik između podnositelja pritužbe i medija,  donijeti odluku temeljenu na pravilima i regulaciji,

 utvrditi povrede prema etičkom kodeksu,  osigurati transparentnost odluka i javnost rada za sve odluke koje se donose,  analizirati i komentirati trendove u medijima, te osigurati razumijevanje primjene pravila  utvrditi profesionalne standarde za novinare,   predlagati amandmane za etičke kodekse (ako vijeće ima mandat za takvo što),  štititi medijske slobode.

 Raznoliki korporativni, gospodarski i politički utjecaji još uvijek se miješaju u regulacijska tijela, i ometaju pravilno djelovanje medija kao istinske četvrte vlasti u društvu.

 Samoregulacijski mehanizmi djeluju u nekim, ali ne u svim zemljama regije, i dobrovoljno su prihvaćeni kao i vodeća načela i standardi koje se želi primjenjivati, ali u različitim zemljama postoji široki raspon medija, pa profesionalni kodeksi ne pokrivaju sve.

 Međunarodna federacija novinara vjeruje da samoregulacija medijskih sadržaja od strane novinara i medijskih profesionalaca omogućava najzadovoljavajući i najučinkovitiji način očuvanja kvalitete i standarda, poštujući slobodu izražavanja i mišljenja.

UČINKOVITOST SAMOREGULACIJE

 S obzirom da svaki društveni kontekst zahtjeva specifičan način samoregulacije općenitog modela nema.

 Od tiskanih i elektroničnih medija se očekuje da imaju razvijen sustav profesionalnih pravila ponašanja kako bi osigurali sustav za sprečavanje konflikata, diskriminacije, govora mržnje i različitih cenzura.

 Pravila moraju biti dostupna novinarima i o njima se mora redovito raspravljati.

 Temeljni indikator samoregulacije smatra se postojanje nezavisne profesionalne novinarske organizacije čija učinkovitost dotiče interese javnosti i profesije, u Hrvatskoj to je => Hrvatsko novinarsko društvo (HND)

 Važno regulatorno tijelo je i sindikat novinara, koji štiti temeljna radna, socijalna i profesionalna prava novinara.  Osnovna namjena samoregulacije jest spriječiti cenzuru bilo koje vrste kao i cenzuru među novinarima, koja je veliki problem hrvatskog novinarstva.

 “…Stanje u hrvatskom novinarstvu je teško, novinari koji pišu o korupciji i organiziranome političkom kriminalu u hrvatskom društvu, ostaju bez posla, a često su fizički napadani ili im se prijeti.”