Transcript etika

DRUŠTVENO ODGOVORNO
POSLOVANJE
IV
PREDAVANJE
2014/15.
“(Ne) čini drugome što (ne) želiš da drugi čini tebi”
Zlatno pravilo
VRIJEDNOSTI
Čitaj: K. Krkač, Uvod u poslovnu
etiku i korporacijsku društvenu
odgovornost, str. 27-28.
 Vrijednosti su javna dobra u
sferama morala, religije,
umjetnosti, tehnike.
 Vrijednosti su sve ono što uz
temeljna dobra određena zajednica
uzima kao ključno za svoj opstanak
pod onim vidikom toga opstanka koji
sama drži relevantnim.
 Vrijednosti su dakle dodatna dobra
koja se tiču ne samo opstanka
određene društvene zajednice, nego i
načina i kvalitete tog opstanka.

Moral
Religija,
umjetnost
Tehnika,
ekonomija,
pravo,
politika
VRIJEDNOSTI
MORAL
Pod pojmom moral
podrazumijevaju se rutinirani
oblici ljudskog djelovanja pod
vidikom njegove vrijednosti kao
dobre ili loše.
 Moral je rezultat napetosti
između dvije prisile:
1. kaže djeluj (Bez obzira na sve
relevantne okolnosti)
2. kaže ne šteti (o obzirom na sve
relevantne okolnosti

MORAL
je sustav društvenih normi u
kome su obuhvaćeni
 oni propisi društvenog ponašanja
koji određuju koja
 je vrsta ponašanja dobra, a koja
zla s gledišta dotične društvene
skupine.
 Obilježje morala je:
relativnost i neispisanost

MORALNI SUKOBI
Moral nekog društva može se mijenjati i
pod izvanjskim utjecajima, primjerice pod
utjecajem neke druge kulture i njezinih
moralnih vrijednosti i pravila.
 Moguće je da se dogodi i sukob moralnih
pravila nekog društva i savjesti nekog
pojedinca, što isto može dovesti do dvojbi o
postojećim moralnim pravilima i potrebi
za njihovim ispravljanjem.
 U svakom slučaju, moral je društvena
činjenica, sklona promjenama, ali ipak
stalno prisutna u svakom društvu.

SOCIOBIOLOGIJA I ANTROPOLOGIJA
O MORALU
Naznake moralnog ponašanja kod
životinja: sisavci, ptice,slonovi, vukovi
(roditeljska skrb, zajedno se štite od
neprijatelja, traže hranu, posvajaju
siročad i sl.)
 Bušmani (Kalahari pustinja) – “Ne daje
se meso čovjeku koji ima punu zdjelu!”
Razmjena dobara nije samo ekonomski
nego i moralni čin.
 Čitaj str. 47-48.

TRI ELEMENTA MORALA
Moralna norma (pravilo prema
kojemu se treba ponašati u skladu s
postojećim moralom)
 Moralni sud (prosuđivanje nekog čina,
zauzimanje pozitivnog ili negativnog
stava)
 Moralna sankcija (kazna koju društvo
ili pojedinac izriču prekršitelju
moralne norme)

RELIGIJE I ETIKA
Kršćanska, islamska, židovska i
budistička etika.
 Svaka od religijskih etika postavlja svoja
pitanja o moralnom životu i daje, unatoč
velikim sličnostima s drugima (primjerice
gotovo sveprisutno “zlatno pravilo”),
svoje specifične odgovore na moralna
pitanja.
 (Ne) čini drugome ono što (ne) želiš
da drugi čini tebi .

KRIZA MORALA?
Kriza odnosa pojedinca i društvenih skupina
prema moralnim normama rezultira
upitnošću morala uopće.
Kriza morala ima svoje korijene u pet
elemenata:
 Opća kriza društva (ekonomska, politička,
socijalna)
 Utilitarizam (korist kao osnovno načelo
moralnog djelovanja) i konzumerizam
 Homo duplex ili dvostruki moral
(podvojenost modernog čovjeka koji jedno
misli, a drugo radi)
 Odbacivanje starih, a nepostojanje novih
moralnih pravila
 Propusti u odgojno – obrazovnom sustavu
ETIKA
grč. ethos=običaj
lat. mos, moris=pravilo





Filozofska disciplina čiji je objekt proučavanja
ljudsko djelovanje i norme po kojima se
usklađuje
Pojam se prvi puta pojavljuje kod Aristotela (u
djelu Nikomahova etika). Predmet etike je
MORAL, odnosno skup pravila ili načina
ponašanja koje određeno društvo drži dopustivim
i dobrim.
U širem smislu podudara se s filozofijom prakse
koja želi zahvatiti voljno ljudsko djelovanje.
Uključuje sve ljudske odrednice i vrijednosti koje
se odnose na ljudsku volju i djelovanje.
Ukratko, etika je promišljanje moralnosti
postupka.
DEFINICIJE ETIKE
Etika je ljudsko traganje (koje nadilazi
akademsku disciplinu) za razlikom
između dobra i zla.
 Etika je skup načela i pravila koja
postavlja neka zajednica ili pojedinac i
prema kojima se neki postupci
ocjenjuju kao dobri ili zli ili moralno
indiferentni.
 Ukupnost načela, normi i pravila o
ponašanju ljudi što ih uspostavlja neka
zajednica ili društvo za svoje članove i
kojima se moralno prosuđuje njihovo
ponašanje.

PODRUČJA ETIKE
Etika
Normativna (preskriptivna) etika
Metaetika (deskriptivna ili opisna) etika
Etički sustavi
Primijenjena etika
Semantika
Deskriptivizam i
nedeskriptivizam
Etika vrline
Etika područja:
Individualna etika
Socijalna etika
Bioetika i ekoetika
Etika osobnosti
Strukovne etike
Ontologija
Realizam i
proturealizam
Epistemologija
Kognitivizam i
nekognitivizam
Etika struka:
Poslovna etika
Pravna etika
Politička etika
Medicinska etika
Psihologija
Internalizam i
eksternalizam
Kulturologija
Običajno-lokalnokulturno specifičnomoralno
Etika ljubavi
Etika dužnosti
Etika koristi
Etika prava
Itd.
PODRUČJA ETIKE


Deskriptivna (opisna) etika bavi se onime
što jest. Nastoji što vjernije opisati moralno
ponašanje ljudi, njihova moralna
vjerovanja i vrijednosti te pronaći odgovor
na pitanje koji su izvori morala, koja je prava
narav morala i moralnih iskaza, može li se
racionalno utemeljiti. Bavi se stvarnim
stanjem, činjenicama izbjegavajući pri tome
donošenje normativnih sudova.
Posebna vrsta deskriptivne etike naziva se
METAETIKA koja se bavi analizom
sadržaja moralnih iskaza i na temelju toga
nastoji doprijeti do prave naravi morala
PODRUČJA ETIKE
Normativna (preskriptivna) etika bavi se
onim što bi trebalo biti. Ona nastoji pronaći
etičke temelje i na njima izgraditi, odnosno
propisati kakvi bi ljudi trebali biti, a da budu
dobri ljudi ili kako bi se ljudi trebali ponašati, a
da se pri tome ponašaju ispravno ili dobro.
 Ona ne treba tražiti samo iza činjenica
konkretnih morala te potražiti njihove izvore,
nego i, ukoliko su postojeći moralni sustavi
nezadovoljavajući, izgraditi novi,
zadovoljavajući moralni sustav.
 Navedena dva pristupa etici ipak tvore
neraskidivo jedinstvo teorije i prakse.

NORMAN BOWIE: CILJ TVRTKE




Profit ne treba biti cilj tvrtke, nego je on
nusprodukt drugih ciljeva, kao što je
osiguravanje smislenog rada zaposlenicima.
Altruističnim ponašanjem korporacije mogu
kreirati “moralnu zajednicu” u kojoj su moralne
obveze između korporacije i njezinih različitih
interesnih dioničara uzajamne – kao što je
korporacija obvezna tretirati pošteno sve
dionike, tako su oni obvezni dobrobiti
korporacije.
Korporacije su instrumenti socijalne politike i
promjene; središta proizvodnje i distribucije
ekonomskih dobara.
Time etika i etičke implikacije imaju
središnju ulogu u poslovanju budućnosti,
kao što je profit imao u prošlosti.
KENNETH E. GOODPASTER:
PARADOKS INTERESNOG DIONIKA
Čini se bitnim, a istovremeno na određen
načini nelegitimnim usmjeravati
korporacijske odluke temeljem moralnih
načela koja nadilaze strateške interese
dioničara u smjeru brige za interese
interesnih dionika općenito.
 Paradoks se sastoji u tome da moralnost
istovremeno pod istim vidikom i zabranjuje
i zahtjeva način razmišljanja i postupanja
usmjeren na profit.

POSLOVNA ETIKA





Dio je primijenjene etike, a bavi se elementima
moralnosti vezanim uz sfere ekonomije,
gospodarstva i poslovanja. Bavi se:
Općom teorijom ekonomske pravednosti,
Teorijom ekonomske pravednosti vezanom uz
konkretan tip ekonomskog sustava,
Moralnim problemima vezanim uz
korporacijsko djelovanje,
Proučavanjem konkretnih slučajeva i etičkih
kodeksa,
Opisuje stanje, objašnjava i propisuje načine
djelovanja.
POSLOVNA ETIKA
Poslovna etika ili etika poslovanja jest cjelina
prihvatljivih oblika djelovanja u poslovnim
organizacijama ili cjelina načela i standarda koji
određuju
prihvatljivo
djelovanje
u
poslovnim
organizacijama i promicanje društvene odgovornosti.
 Prihvatljivi oblici djelovanja određeni su:







Klijentima (kupcima)
Svima koji se natječu u tržišnoj utakmici (svima koji
posluju)
Zakonskim regulativama
Interesnim skupinama
Javnim mnijenjem
Osobnim moralnim vrijednostima i načelima svake pojedine
osobe
DEFINICIJA POSLOVNE ETIKE

Poslovna etika je skup moralnih načela i normi
kojima se usmjerava ponašanje aktivnih sudionika u
gospodarskom sustavu, u skladu sa vrijednosnim
sustavima koji se temelje na općim ljudskim
vrijednostima i usmjerene su na dobrobit čovjeka.

Primjenjuje se na sve aspekte poslovnog
ponašanja, od strateških odluka do
ponašanja prema kupcima i dobavljačima.

Etički zahtjevi idu dalje od zahtjeva
zakonske regulative a poslovna etika
primjenjuje se na ponašanje pojedinca i
organizacije u cjelini.
POSLOVNA ETIKA NA MAKRORAZINI
Poslovna se etika promatra s motrišta
društva kao cjeline.
Ona se bavi pitanjima etičkoga utemeljenja
okvirnih uvjeta gospodarenja, koji imaju
osigurati fer odnose u gospodarstvu,
odnosno poštivanje «pravila igre» koja
u načelu moraju biti jednaka za sve
sudionike i svim sudionicima osigurati
iste izglede za uspjeh, koji ovisi prije
svega o sposobnosti pojedinih sudionika.
POSLOVNA ETIKA NA MEZORAZINI



Najznačajnija su etička pitanja koja se odnose
na internu i eksternu odgovornost
organizacija.
Organizacije su interno odgovorne
zaposlenicima, a eksterno različitim intermedijatorima, kao što su dioničari, sindikati,
udruženja poslodavaca, potrošača, kao i javnost
u cijelosti, itd.
Predmet etike na toj razini jesu vrijednosni
sudovi i etička praksa poduzeća u odnosu
na ostale sudionike.
POSLOVNA ETIKA NA MIKRORAZINI
Postavlja se pitanje pojedinačnih postupaka i
odnosa s motrišta poduzetničkih aktivnosti.
 Pri tome se ne postavlja samo etičko pitanje
upravljačkih odluka, nego i postupaka i odnosa
svakoga pojedinca.
 Etika na toj razini istražuje vrijednosne stavove
zaposlenika i daje prijedloge za etički racionalno
ponašanje zaposlenika.

POSLOVNA ETIKA


Osnovno pitanje poslovne etike je
pitanje kriterija ispravnog izbora u
realizaciji poduzetničkih ciljeva između
mnoštva ekonomskih mogućnosti.
Temeljni cilj poslovne etike je:
kritičko preispitivanje postojećeg
morala, normi i ciljeva u
gospodarstvu i pronalaženja normi
dobroga gospodarenja.
ZADAĆA POSLOVNE ETIKE
Dvovrsna:
prvotna i drugotna.

Njezina je prvotna zadaća
oblikovanje moralnih iskaza prvoga
reda (npr. ne podmićuj poslovne
partnere). Ona oblikuje praksu, nudi
interpretaciju koja nije samo
moralna, nego moralno ispravna.
ZADAĆA POSLOVNE ETIKE

Njezina drugotna zadaća sastoji se
u razrješavanju određenih tipova
situacija:
Kada se prekrši moralno ispravna
praksa
 Kada se iz nekog razloga mora
mijenjati moralna praksa (slučaj
reakcije na nove okolnosti)
 Kada se pojavljuju novi nepoznati
načini poslovanja (npr. novi
materijali, nove tehnike proizvodnje i
sl.)

PREDMET POSLOVNE ETIKE
Predmet poslovne etike čine:
Pitanja moralne odgovornosti i
čovjeka kao člana poduzeća – prema
sebi, prema kolegama na poslu,
okruženju i zajednici;
 Pitanja uspostavljanja moralnog
subjektiviteta poduzeća – unutar
poduzeća, prema okruženju,
dioničarima, kupcima
 Pitanja društveno – socijalne
odgovornosti poduzeća – poštovanje
potreba okružja u kojem djeluje

 Etička
perspektiva polazi od
moralnih vrijednosti: poštenja,
pravde, pouzdanosti, povjerenja,
prava i dužnosti, svega onoga što
se može označiti kao "dobro" ili
"ispravno" u moralnom smislu.
 Poslovna
perspektiva polazi
od ekonomskih vrijednosti:
koristi, dobiti, troška, cijene,
efikasnosti i konkurencije.
 Mjesto
susreta ova dva kriterija,
moralnog kriterija i kriterija
ekonomske efikasnosti predmet
je razmatranja poslovne etike.



Poslovna etika polazi od pretpostavke
da u gospodarstvu ne smije biti
prioritetno djelovanje isključivo po
načelu ekonomske racionalnosti
(Profit da, ali ne pod svaku
cijenu), nego treba voditi računa i o
posljedicama gospodarskih aktivnosti i
poslovnih odluka za društvo, okružje i
ključne sudionike.
Sukladno I. Kantovu kategoričkom
imperativu, maksima poslovne etike
glasi:
Radi tako da učinci tvojega rada
budu prihvatljivi za trajan i
kvalitetan ljudski život na zemlji.
Etička pitanja odnose se na
cjelokupnu poduzetničku aktivnost.
Područja poslovne etike
Etika i
poslovanje
Velike etičke teorije (vrlina, dužnost, korist)
Teorije ekonomske pravde
Načini odlučivanja u moralnim dimenzijama poslovnih slučajeva
Narav
korporacije
Djelovanje, legitimnost i odgovornost
Rad u
korporaciji
Prava i dužnosti radnika
Korporacija
u društvu
Potrošač
Samoregulacija
Moderno radno mjesto: jednakost i raznolikost
Okoliš
Međunarodno poslovanje
Budući etos
korporacije
Nova etička pitanja
Moralna korporacija (budućnost poslovne etike?)
ZADATAK:


Etički kodeks (eng. Code of ethics/codes
of conduct/professional codes) - iskazi o
idealima ponašanja, upute ili zabrane
zajedničke kulturi, religiji, tradicionalnim
profesijama, bratskim organizacijama,
korporacijama i trgovačkim udruženjima.
Kodeksi kombiniraju filozofske iskaze i
visoke
ideale
s
primjedbama
za
izbjegavanje
specifičnih
ilegalnih
aktivnosti i za podržavanje određenih
moralnih principa, osobito onih koji
povisuju osobno ponašanje i poboljšavaju
međuljudske odnose.
Istražiti: koliko je potpisnica etičkog
kodeksa HGK (a s obzirom na ukupan
broj aktivnih poslovnih subjekata u RH),
izraziti u %