Transcript Društveno odgovorno poslovanje

DRUŠTVENO ODGOVORNO
POSLOVANJE
UVODNO PREDAVANJE, 2014/15.
“Moralna filozofija je prijeko potrebna svima koji
nastoje ostvariti uspješnu karijeru.”
Ciceron, De oficiis
DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE
OKVIRNI SADRŽAJ PREDMETA







Društveno odgovorno poslovanje:
definicija, razine i struktura
Društveno odgovorno poslovanje:
pojava, disciplinarni i povijesni
razvoj
Društveno odgovorno poslovanje:
ključni akteri. Interesni dionik:
pojam, vrste i zahtjevi
Primarni/sekundarni društveni i
primarni/sekundarni nedruštveni
interesni dionici
Temelji odnosa s investitorima.
Pojam i moralna odgovornost
poduzeća.
Suvremeni kapitalizam i etička
dimenzija poduzetništva. Razvoj i
napredak kao etička i ekološka
kategorija.
Teorija interesnog dioništva
suvremenog poduzeća/korporacije
(razumni pluralizam)
Društveno odgovorno poslovanje i
održivi razvoj






Hijerarhija dimenzija društvene
odgovornosti: Društvena:poslovna
(filantropska, moralna, pravna,
ekonomska)
Društveno odgovorno poslovanje i
njegovi učinci. Društvena odgovornost
kao dio korporacijskog građanstva
Poželjne aktivnosti u cilju osiguranja
društveno odgovornog poslovanja
Društvena odgovornost poduzeća u
hrvatskom kontekstu: komparativna
analiza i sinteza
Temeljni izazovi i preporuke za razvoj
društveno odgovornog poslovanja
Prednosti društveno odgovornog
poslovanja: nove prilike i prednosti na
tržištu, učinkovitost, potrošači,
financijski učinci, reputacija i
vrijednosti, zakonske odredbe
VREDNOVANJE OBVEZA STUDENATA
ELEMENTI
OCJENJIVANJA
1. kolokvij (teorijski)
35 bodova
 2. kolokviji (Prijedlog implementacije
DOP-a u tvrtku, poduzeće, instituciju)
pisani dio
(35 bodova)
 Seminarski rad
pisani i usmeni dio (30 bodova)

POSLOVANJE
DOBROBITI
KAO TEMELJ
ZAJEDNICE?!
Minimalistička etika M.
Friedmana u sintagmi
Jedina društvena odgovornost
poslovanja je ostvarivanje
profita.
Realistična etika R.E.
Freemana:
Think!!!
Odgovornost
poslovanja je
odgovornost za sve
interesne dionike.
Think!!
Think!
Kakva bi bila i što bi podrazumijevala maksimalistična etika u
poslovanju?
DRUŠTVENO ODGOVORNO
POSLOVANJE
II
PREDAVANJE
2014/15.
“Corporations have neither bodies to be punished, nor souls to
be condemned, they therefore do as they like”
Lord Thurlow
POJAM KORPORACIJE
Korporacija (lat. Corpus = tijelo), a čime se
predstavlja “tijelo ljudi” (ili skupina ljudi) koje
je autorizirano u djelovanju kao individuum.
Korporacija (corporation, SAD) ili tvrtka
(družba, company UK, IRL) pravni je entitet
(osoba) koji nerijetko posjeduje prava slična
onima naravne osobe.
Korporacija sa svojstvima indivuduuma, ali još
uvijek kao fiktivna osoba dijeli mnoga
svojstva individualnih osoba kao što su prava
i dužnosti, npr. pravo na posjedovanje
vlasništva, pravo sklapanja ugovora, dužnost
plaćanja poreza, no ne posjeduje sva prava
individualne osobe, kao primjerice pravo i
dužnost glasanja na izborima.



Činjenica je kako se u posljednjih 200
godina
promijenila
narav
države,
korporacije (tvrtke) koja je kao ekonomska
kategorija nemoralna od svojih početaka (J.
Bakan), a ne tek od nekih najsvježijih
slučajeva.
Države sve više nalikuju i postupaju kao
korporacije, a korporacije sve više nalikuju i
postupaju kao države.
Države su postale servisima ključnih
korporacija na svojim teritorijima, a
korporacije su postale institucije koje
određuju načela, primjenu i ostvarivanje
temeljnih državnih zadaća (opće dobro kao
svi oblici sigurnosti, zaštite, blagostanja,
slobode, prava i sl.) dakako temeljem svoje
ekonomske snage koja nerijetko nadilazi
snagu država na čijem su teritoriju
smještene.
MNK I NACIONALNE DRŽAVE
Ekonomska moć MNK i bruto nacionalni dohodak nekih zemalja (u mlrd $)
140
G. Motors
Danska
120
Exxon
100
Norveška
Ford
80
Turska
60
Shell
40
Poljska
20
Portugal
0
Toyota
Izvor: Fanuko, N., Sociologija, Profil, Zagreb. 2003., str.260.
16
MNK I NACIONALNE DRŽAVE




500 najvećih multinacionalnih kompanija kontrolira 42%
svjetskog bogatstva s tendencijom rasta.
51% najvećih svjetskih ekonomija čine MNK, a 49% države.
Ukoliko izuzmemo 9 najbogatijih država po BDP (SAD,
Japan, Njemačka, Italija, V. Britanija, Brazil, Kanada i
Kina), 200 najbogatijih korporacija je ekonomski moćnije od
ostatka svijeta (182 države).
MNK drže oko 90% tehnologije i patenata, te su uključene u
70% svjetske trgovine, a više od ½ navedene trgovine odvija
se unutar jedne te iste multinacionalne korporacije.
Detaljnije V.: Šimleša, D., Snaga utopije, Što čitaš?, Zagreb, 2005., str. 137-138.
GLOBALNO DRUŠTVO =
FEUDALNO DRUŠTVO?
Ukoliko globalno društvo promatramo
u umanjenom mjerilu kao društvo od
sveukupno 100 stanovnika:
 1 ima sveučilišnu diplomu
 1 ima računalo
 50 je neuhranjenih
 70 nepismenih
 80 živi u nastambama bez osnovnih
uvjeta stanovanja
 6 osoba posjeduje 60% ukupnog
bogatstva
Stavovi građana o etičnosti i iskrenost u sektorima
Europska komisija u svojim
Smjernicama za politiku
društvene odgovornosti
poduzeća definira DOP kao
„koncept prema kojem
poduzeća na dobrovoljnom
principu integriraju brigu za
društvena pitanja i zaštitu
okoliša u svoje poslovne
aktivnosti i odnose s
vlasnicima, dioničarima,
zaposlenicima, potrošačima,
dobavljačima, vladom,
medijima i širom javnošću.“
Izvor: Green Paper Promoting a European
framework for Corporate Social
Responsibility, http://www.csrincommerce.eu/data/files/resources/717/
com_2001_0366_en.pdf str. 6, 15.9.2014.
DRUŠTVENA ODGOVORNOST
POSLOVANJA


Društvena
odgovornost
poslovanja
(DOP) povezuje i ujedinjuje ekonomska,
pravna, etička i filantropska očekivanja
koja društvo ima s obzirom na
organizacije (institucije) u zadanom
trenutku.
Formula društvene odgovornosti
poduzeća:
Ekonomska odgovornost
Pravna odgovornost
Etička odgovornost
+ Filantropska odgovornost
= cjelovita društvena odgovornost
poduzeća (DOP)
Proces/faze implementacije DOP u poslovnu praksu
poduzeća
Minimalistička etika M.
Friedmana u sintagmi
Jedina društvena odgovornost
poslovanja je ostvarivanje
profita.
Realistična etika R.E.
Freemana:
Think!!!
Odgovornost
poslovanja je
odgovornost za sve
interesne dionike.
Think!!
Think!
Kakva bi bila i što bi podrazumijevala maksimalistična etika u
poslovanju?
Održivo poduzeće
Socijalno poduzetništvo
Visoka razina DOP-a
Neprofitni sektor
Srednja razina DOP-a
Filantropija
Niska razina DOP-a
Misija
Profit
Tradicionalno milosrđe
Tradicionalno poslovanje
Zadatak:
Posjetiti web stranicu: www.dop.hr
Prijaviti se na newsletter
DRUŠTVENO ODGOVORNO
POSLOVANJE
III
PREDAVANJE
2014/15.
“Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu”
M. Gandhi
POJAM INTERESNOG DIONIKA
(STAKEHOLDER)



Interesni je dionik svaka ona osoba ili
skupina koja ima interesa, očekivanja,
zahtjeva u poslovanju obrta, tvrtke ili
korporacije (te time mogu utjecati na
(ne) uspjeh poslovne organizacije).
Interesni dionik je onaj koji ima
interesa u odlukama i akcijama
pojedinačnih organizacija, pa kao
posljedicu toga zahtijevati prava
konzultiranja,
informiranja
i
sudjelovanja
u
odlučivanju,
dok
istodobno prihvaćanje članstva donosi
obveze.
Interesno
je
dioničarstvo
pojam
nadređen
kako
pojmu
vlasnički
dioničar, tako i pojmovima proizvođač,
kupac, trgovac, član dioničkog društva,
kulturne skupine, građanin države, itd.
KLJUČNI AKTERI DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI
PODUZEĆA
Izvor: Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj http://www.aed.hr/hr/dokumenti/CSR_Report_2006.pdf (08.02.2007.)
Interesni (korisnički) dionici (stakeholders)
Primarni društveni interesni dionici
Vlasnički
dioničari i
investitori
Zaposlenici i
manageri
Potrošači
Zajednice i
kulture
Dobavljači
i drugi
partneri
Primarni nedruštveni interesni dionici
Prirodni okoliš
Buduće generacije
Neljudske
vrste
Sekundarni društveni
interesni dionici
Vlade
Konkurentske
tvrtke
Civilne
udruge,
mediji, i
drugi
Sekundarni nedruštveni
interesni dionici
Udruge za
zaštitu okoliša
Udruge za
dobrobit
životinja
ZAHTJEVI INTERESNIH DIONIKA
Vlasnički dioničari žele
maksimizaciju profita temeljem
uloženog kapitala
 Manageri žele poslovati što
uspješnije u odnosu na
konkurenciju
 Potrošači žele kvalitetnije i
jeftinije proizvode
 Zaposlenici žele zadržati radna
mjesta i ostvariti napredovanje
 Mogući zaposlenici u drugoj
državi žele ostvariti nova radna
mjesta

ZAHTJEVI INTERESNIH DIONIKA





Lokalna zajednica koja uglavnom
radi u proizvodnji želi zadržati
radna mjesta
Lokalna politička zajednica želi
sačuvati razinu dobiti od poreza
Vlada nastoji zadržati tvrtku kako
bi ostvarila opće dobro što
učinkovitije
Zajednica u drugoj državi nastoji
sniziti porez kako bi firmi bilo
profitabilnije proizvoditi kod njih
Udruge nastoje ostvariti bolju
zaštitu bivših zaposlenika, budućih
generacija, bilja, životinja,
ekološkog sustava itd.
?
dr.sc. Mislav Ante Omazić
POJAM DRUŠTVENE
ODGOVORNOSTI
Društvena odgovornost je obveza svih
koji posluju uz cilj da maksimiziranjem
profita maksimiziraju i pozitivan utjecaj
svog poslovanja na društvo, a
minimiziraju negativan utjecaj.
 Društvena odgovornost je obveza da se
uz maksimiziranje profita spoji i
maksimiziranje pozitivnog utjecaja na
društvo i okoliš u cjelini.
 Društvena odgovornost odnosi se na širi
kontekst unutar kojeg se kao moralno
ispravan ili ne procjenjuje totalitet
poslovanja u odnosu na totalitet
društva.

HIJERARHIJA DIMENZIJA DRUŠTVENE
ODGOVORNOSTI
P
O
S
L
O
V
N
A
V
A
Ž
N
O
S
T
(1) Voljna i filantropna
(biti dobar građanin, doprinositi
zajednici i kvaliteti života)
(3) Pravna
(2) Moralna (pokoravanje
(činiti ono što
zakonu i
podzakonskim
je moralno
odredbama,
ispravno,
pravedno i ne
igranje po
pravilima
nanositi štetu)
igre)
(4)
Ekonomska
(biti
profitabilan)
D
R
U
Š
T
V
E
N
A
V
A
Ž
N
O
S
T
DRUŠTVENO ODGOVORNO
DJELOVANJE I NJEGOVI UČINCI
1.
2.
3.
4.
5.
Odnos prema vlasnicima (donosi
profit),
Odnos među zaposlenicima (jednakost
mogućnosti, sigurnost radnog mjesta),
Odnos prema kupcima i klijentima
(sigurnost proizvoda, prava
potrošača),
Odnos prema okolišu (ne štetiti
cjelovitosti, ravnoteži i ljepoti okoliša,
pravima životinja, proizvoditi
onečišćenje),
Odnos prema zajednici (pomaganje
lokalnoj zajednici ili svjetskoj zajednici
u sferi svoje proizvodnje ili pružanja
usluga).
DRUŠTVENO ODGOVORNO
POSLOVANJE (DOP/CSR)
CORPORATE SOCIAL RESPONSIBILITY



Europska komisija u svojim Smjernicama
za
politiku
društvene
odgovornosti
poduzeća (EC White Paper on CSR, 2003.)
definira ga kao :
koncept prema kojem poduzeća na
dobrovoljnom principu integriraju brigu
za društvena pitanja i zaštitu okoliša u
svoje poslovne aktivnosti i odnose s
vlasnicima, dioničarima, zaposlenicima,
potrošačima,
dobavljačima,
vladom,
medijima i širom javnošću.
Čitaj Krkač, K., str.379.
KOP KAO DIO KORPORACIJSKOG
GRAĐANSTVA
Korporacijska društvena odgovornost –
kojom se naglašava obligacija i
odgovornost korporacije
 Korporacijske društvene sposobnosti
dogovora – čime se naglašava
sposobnost djelovanja i
 Korporacijske društvene izvedbe –
kojom se naglašavaju rezultati
korporacijskog društvenog djelovanja.

POŽELJNE AKTIVNOSTI DOP
Temeljni zahtjevi:
1.
Proizvodi sigurne proizvode!
(jer imaš obveze prema
kupcima)
2.
Ne zagađuj tlo, zrak i vodu
(jer imaš obvezu ne nanositi
štetu okolišu)
3.
Posluj zakonski! (jer imaš
obveze prema zaposlenicima i
državi u kojoj posluješ)
POŽELJNE AKTIVNOSTI DOP
Izvedeni zahtjevi:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Promoviraj poštenje kod
radnika!
Drži se moralnih normi i
zaštite na radnom mjestu!
Ne koristi obmanjivanje u
oglašavanju!
Ne diskriminiraj ni pod kojim
vidikom!
Recikliraj unutar kompanije!
Nema dvojbenih aktivnosti u
prošlosti!
Brzo reagiraj na probleme
kupca!
Zadatak: izračunati svoj osobni ekološki otisak
DRUŠTVENO ODGOVORNO
POSLOVANJE
IV
PREDAVANJE
2014/15.
“(Ne) čini drugome što (ne) želiš da drugi čini tebi”
Zlatno pravilo
VRIJEDNOSTI
Čitaj: K. Krkač, Uvod u poslovnu
etiku i korporacijsku društvenu
odgovornost, str. 27-28.
 Vrijednosti su javna dobra u
sferama morala, religije,
umjetnosti, tehnike.
 Vrijednosti su sve ono što uz
temeljna dobra određena zajednica
uzima kao ključno za svoj opstanak
pod onim vidikom toga opstanka koji
sama drži relevantnim.
 Vrijednosti su dakle dodatna dobra
koja se tiču ne samo opstanka
određene društvene zajednice, nego i
načina i kvalitete tog opstanka.

Moral
Religija,
umjetnost
Tehnika,
ekonomija,
pravo,
politika
VRIJEDNOSTI
MORAL
Pod pojmom moral
podrazumijevaju se rutinirani
oblici ljudskog djelovanja pod
vidikom njegove vrijednosti kao
dobre ili loše.
 Moral je rezultat napetosti
između dvije prisile:
1. kaže djeluj (Bez obzira na sve
relevantne okolnosti)
2. kaže ne šteti (o obzirom na sve
relevantne okolnosti

MORAL
je sustav društvenih normi u
kome su obuhvaćeni
 oni propisi društvenog ponašanja
koji određuju koja
 je vrsta ponašanja dobra, a koja
zla s gledišta dotične društvene
skupine.
 Obilježje morala je:
relativnost i neispisanost

MORALNI SUKOBI
Moral nekog društva može se mijenjati i
pod izvanjskim utjecajima, primjerice pod
utjecajem neke druge kulture i njezinih
moralnih vrijednosti i pravila.
 Moguće je da se dogodi i sukob moralnih
pravila nekog društva i savjesti nekog
pojedinca, što isto može dovesti do dvojbi o
postojećim moralnim pravilima i potrebi
za njihovim ispravljanjem.
 U svakom slučaju, moral je društvena
činjenica, sklona promjenama, ali ipak
stalno prisutna u svakom društvu.

SOCIOBIOLOGIJA I ANTROPOLOGIJA
O MORALU
Naznake moralnog ponašanja kod
životinja: sisavci, ptice,slonovi, vukovi
(roditeljska skrb, zajedno se štite od
neprijatelja, traže hranu, posvajaju
siročad i sl.)
 Bušmani (Kalahari pustinja) – “Ne daje
se meso čovjeku koji ima punu zdjelu!”
Razmjena dobara nije samo ekonomski
nego i moralni čin.
 Čitaj str. 47-48.

TRI ELEMENTA MORALA
Moralna norma (pravilo prema
kojemu se treba ponašati u skladu s
postojećim moralom)
 Moralni sud (prosuđivanje nekog čina,
zauzimanje pozitivnog ili negativnog
stava)
 Moralna sankcija (kazna koju društvo
ili pojedinac izriču prekršitelju
moralne norme)

RELIGIJE I ETIKA
Kršćanska, islamska, židovska i
budistička etika.
 Svaka od religijskih etika postavlja svoja
pitanja o moralnom životu i daje, unatoč
velikim sličnostima s drugima (primjerice
gotovo sveprisutno “zlatno pravilo”),
svoje specifične odgovore na moralna
pitanja.
 (Ne) čini drugome ono što (ne) želiš
da drugi čini tebi .

KRIZA MORALA?
Kriza odnosa pojedinca i društvenih skupina
prema moralnim normama rezultira
upitnošću morala uopće.
Kriza morala ima svoje korijene u pet
elemenata:
 Opća kriza društva (ekonomska, politička,
socijalna)
 Utilitarizam (korist kao osnovno načelo
moralnog djelovanja) i konzumerizam
 Homo duplex ili dvostruki moral
(podvojenost modernog čovjeka koji jedno
misli, a drugo radi)
 Odbacivanje starih, a nepostojanje novih
moralnih pravila
 Propusti u odgojno – obrazovnom sustavu
ETIKA
grč. ethos=običaj
lat. mos, moris=pravilo





Filozofska disciplina čiji je objekt proučavanja
ljudsko djelovanje i norme po kojima se
usklađuje
Pojam se prvi puta pojavljuje kod Aristotela (u
djelu Nikomahova etika). Predmet etike je
MORAL, odnosno skup pravila ili načina
ponašanja koje određeno društvo drži dopustivim
i dobrim.
U širem smislu podudara se s filozofijom prakse
koja želi zahvatiti voljno ljudsko djelovanje.
Uključuje sve ljudske odrednice i vrijednosti koje
se odnose na ljudsku volju i djelovanje.
Ukratko, etika je promišljanje moralnosti
postupka.
DEFINICIJE ETIKE
Etika je ljudsko traganje (koje nadilazi
akademsku disciplinu) za razlikom
između dobra i zla.
 Etika je skup načela i pravila koja
postavlja neka zajednica ili pojedinac i
prema kojima se neki postupci
ocjenjuju kao dobri ili zli ili moralno
indiferentni.
 Ukupnost načela, normi i pravila o
ponašanju ljudi što ih uspostavlja neka
zajednica ili društvo za svoje članove i
kojima se moralno prosuđuje njihovo
ponašanje.

PODRUČJA ETIKE
Etika
Normativna (preskriptivna) etika
Metaetika (deskriptivna ili opisna) etika
Etički sustavi
Primijenjena etika
Semantika
Deskriptivizam i
nedeskriptivizam
Etika vrline
Etika područja:
Individualna etika
Socijalna etika
Bioetika i ekoetika
Etika osobnosti
Strukovne etike
Ontologija
Realizam i
proturealizam
Epistemologija
Kognitivizam i
nekognitivizam
Etika struka:
Poslovna etika
Pravna etika
Politička etika
Medicinska etika
Psihologija
Internalizam i
eksternalizam
Kulturologija
Običajno-lokalnokulturno specifičnomoralno
Etika ljubavi
Etika dužnosti
Etika koristi
Etika prava
Itd.
PODRUČJA ETIKE


Deskriptivna (opisna) etika bavi se onime
što jest. Nastoji što vjernije opisati moralno
ponašanje ljudi, njihova moralna
vjerovanja i vrijednosti te pronaći odgovor
na pitanje koji su izvori morala, koja je prava
narav morala i moralnih iskaza, može li se
racionalno utemeljiti. Bavi se stvarnim
stanjem, činjenicama izbjegavajući pri tome
donošenje normativnih sudova.
Posebna vrsta deskriptivne etike naziva se
METAETIKA koja se bavi analizom
sadržaja moralnih iskaza i na temelju toga
nastoji doprijeti do prave naravi morala
PODRUČJA ETIKE
Normativna (preskriptivna) etika bavi se
onim što bi trebalo biti. Ona nastoji pronaći
etičke temelje i na njima izgraditi, odnosno
propisati kakvi bi ljudi trebali biti, a da budu
dobri ljudi ili kako bi se ljudi trebali ponašati, a
da se pri tome ponašaju ispravno ili dobro.
 Ona ne treba tražiti samo iza činjenica
konkretnih morala te potražiti njihove izvore,
nego i, ukoliko su postojeći moralni sustavi
nezadovoljavajući, izgraditi novi,
zadovoljavajući moralni sustav.
 Navedena dva pristupa etici ipak tvore
neraskidivo jedinstvo teorije i prakse.

NORMAN BOWIE: CILJ TVRTKE




Profit ne treba biti cilj tvrtke, nego je on
nusprodukt drugih ciljeva, kao što je
osiguravanje smislenog rada zaposlenicima.
Altruističnim ponašanjem korporacije mogu
kreirati “moralnu zajednicu” u kojoj su moralne
obveze između korporacije i njezinih različitih
interesnih dioničara uzajamne – kao što je
korporacija obvezna tretirati pošteno sve
dionike, tako su oni obvezni dobrobiti
korporacije.
Korporacije su instrumenti socijalne politike i
promjene; središta proizvodnje i distribucije
ekonomskih dobara.
Time etika i etičke implikacije imaju
središnju ulogu u poslovanju budućnosti,
kao što je profit imao u prošlosti.
KENNETH E. GOODPASTER:
PARADOKS INTERESNOG DIONIKA
Čini se bitnim, a istovremeno na određen
načini nelegitimnim usmjeravati
korporacijske odluke temeljem moralnih
načela koja nadilaze strateške interese
dioničara u smjeru brige za interese
interesnih dionika općenito.
 Paradoks se sastoji u tome da moralnost
istovremeno pod istim vidikom i zabranjuje
i zahtjeva način razmišljanja i postupanja
usmjeren na profit.

POSLOVNA ETIKA





Dio je primijenjene etike, a bavi se elementima
moralnosti vezanim uz sfere ekonomije,
gospodarstva i poslovanja. Bavi se:
Općom teorijom ekonomske pravednosti,
Teorijom ekonomske pravednosti vezanom uz
konkretan tip ekonomskog sustava,
Moralnim problemima vezanim uz
korporacijsko djelovanje,
Proučavanjem konkretnih slučajeva i etičkih
kodeksa,
Opisuje stanje, objašnjava i propisuje načine
djelovanja.
POSLOVNA ETIKA
Poslovna etika ili etika poslovanja jest cjelina
prihvatljivih oblika djelovanja u poslovnim
organizacijama ili cjelina načela i standarda koji
određuju
prihvatljivo
djelovanje
u
poslovnim
organizacijama i promicanje društvene odgovornosti.
 Prihvatljivi oblici djelovanja određeni su:







Klijentima (kupcima)
Svima koji se natječu u tržišnoj utakmici (svima koji
posluju)
Zakonskim regulativama
Interesnim skupinama
Javnim mnijenjem
Osobnim moralnim vrijednostima i načelima svake pojedine
osobe
DEFINICIJA POSLOVNE ETIKE

Poslovna etika je skup moralnih načela i normi
kojima se usmjerava ponašanje aktivnih sudionika u
gospodarskom sustavu, u skladu sa vrijednosnim
sustavima koji se temelje na općim ljudskim
vrijednostima i usmjerene su na dobrobit čovjeka.

Primjenjuje se na sve aspekte poslovnog
ponašanja, od strateških odluka do
ponašanja prema kupcima i dobavljačima.

Etički zahtjevi idu dalje od zahtjeva
zakonske regulative a poslovna etika
primjenjuje se na ponašanje pojedinca i
organizacije u cjelini.
POSLOVNA ETIKA NA MAKRORAZINI
Poslovna se etika promatra s motrišta
društva kao cjeline.
Ona se bavi pitanjima etičkoga utemeljenja
okvirnih uvjeta gospodarenja, koji imaju
osigurati fer odnose u gospodarstvu,
odnosno poštivanje «pravila igre» koja
u načelu moraju biti jednaka za sve
sudionike i svim sudionicima osigurati
iste izglede za uspjeh, koji ovisi prije
svega o sposobnosti pojedinih sudionika.
POSLOVNA ETIKA NA MEZORAZINI



Najznačajnija su etička pitanja koja se odnose
na internu i eksternu odgovornost
organizacija.
Organizacije su interno odgovorne
zaposlenicima, a eksterno različitim intermedijatorima, kao što su dioničari, sindikati,
udruženja poslodavaca, potrošača, kao i javnost
u cijelosti, itd.
Predmet etike na toj razini jesu vrijednosni
sudovi i etička praksa poduzeća u odnosu
na ostale sudionike.
POSLOVNA ETIKA NA MIKRORAZINI
Postavlja se pitanje pojedinačnih postupaka i
odnosa s motrišta poduzetničkih aktivnosti.
 Pri tome se ne postavlja samo etičko pitanje
upravljačkih odluka, nego i postupaka i odnosa
svakoga pojedinca.
 Etika na toj razini istražuje vrijednosne stavove
zaposlenika i daje prijedloge za etički racionalno
ponašanje zaposlenika.

POSLOVNA ETIKA


Osnovno pitanje poslovne etike je
pitanje kriterija ispravnog izbora u
realizaciji poduzetničkih ciljeva između
mnoštva ekonomskih mogućnosti.
Temeljni cilj poslovne etike je:
kritičko preispitivanje postojećeg
morala, normi i ciljeva u
gospodarstvu i pronalaženja normi
dobroga gospodarenja.
ZADAĆA POSLOVNE ETIKE
Dvovrsna:
prvotna i drugotna.

Njezina je prvotna zadaća
oblikovanje moralnih iskaza prvoga
reda (npr. ne podmićuj poslovne
partnere). Ona oblikuje praksu, nudi
interpretaciju koja nije samo
moralna, nego moralno ispravna.
ZADAĆA POSLOVNE ETIKE

Njezina drugotna zadaća sastoji se
u razrješavanju određenih tipova
situacija:
Kada se prekrši moralno ispravna
praksa
 Kada se iz nekog razloga mora
mijenjati moralna praksa (slučaj
reakcije na nove okolnosti)
 Kada se pojavljuju novi nepoznati
načini poslovanja (npr. novi
materijali, nove tehnike proizvodnje i
sl.)

PREDMET POSLOVNE ETIKE
Predmet poslovne etike čine:
Pitanja moralne odgovornosti i
čovjeka kao člana poduzeća – prema
sebi, prema kolegama na poslu,
okruženju i zajednici;
 Pitanja uspostavljanja moralnog
subjektiviteta poduzeća – unutar
poduzeća, prema okruženju,
dioničarima, kupcima
 Pitanja društveno – socijalne
odgovornosti poduzeća – poštovanje
potreba okružja u kojem djeluje

 Etička
perspektiva polazi od
moralnih vrijednosti: poštenja,
pravde, pouzdanosti, povjerenja,
prava i dužnosti, svega onoga što
se može označiti kao "dobro" ili
"ispravno" u moralnom smislu.
 Poslovna
perspektiva polazi
od ekonomskih vrijednosti:
koristi, dobiti, troška, cijene,
efikasnosti i konkurencije.
 Mjesto
susreta ova dva kriterija,
moralnog kriterija i kriterija
ekonomske efikasnosti predmet
je razmatranja poslovne etike.



Poslovna etika polazi od pretpostavke
da u gospodarstvu ne smije biti
prioritetno djelovanje isključivo po
načelu ekonomske racionalnosti
(Profit da, ali ne pod svaku
cijenu), nego treba voditi računa i o
posljedicama gospodarskih aktivnosti i
poslovnih odluka za društvo, okružje i
ključne sudionike.
Sukladno I. Kantovu kategoričkom
imperativu, maksima poslovne etike
glasi:
Radi tako da učinci tvojega rada
budu prihvatljivi za trajan i
kvalitetan ljudski život na zemlji.
Etička pitanja odnose se na
cjelokupnu poduzetničku aktivnost.
Područja poslovne etike
Etika i
poslovanje
Velike etičke teorije (vrlina, dužnost, korist)
Teorije ekonomske pravde
Načini odlučivanja u moralnim dimenzijama poslovnih slučajeva
Narav
korporacije
Djelovanje, legitimnost i odgovornost
Rad u
korporaciji
Prava i dužnosti radnika
Korporacija
u društvu
Potrošač
Samoregulacija
Moderno radno mjesto: jednakost i raznolikost
Okoliš
Međunarodno poslovanje
Budući etos
korporacije
Nova etička pitanja
Moralna korporacija (budućnost poslovne etike?)
ZADATAK:


Etički kodeks (eng. Code of ethics/codes
of conduct/professional codes) - iskazi o
idealima ponašanja, upute ili zabrane
zajedničke kulturi, religiji, tradicionalnim
profesijama, bratskim organizacijama,
korporacijama i trgovačkim udruženjima.
Kodeksi kombiniraju filozofske iskaze i
visoke
ideale
s
primjedbama
za
izbjegavanje
specifičnih
ilegalnih
aktivnosti i za podržavanje određenih
moralnih principa, osobito onih koji
povisuju osobno ponašanje i poboljšavaju
međuljudske odnose.
Istražiti: koliko je potpisnica etičkog
kodeksa HGK (a s obzirom na ukupan
broj aktivnih poslovnih subjekata u RH),
izraziti u %
Ekološki otisak – kalkulator
footprint.wwf.org.uk
DRUŠTVENO ODGOVORNO
POSLOVANJE
V. PREDAVANJE, 2014/15.
TEORIJE DISTRIBUTIVNE PRAVDE
“Uvijek dijeli, i to na jednake dijelove !”
James M. Barrie, Petar Pan
TEORIJE DISTRIBUTIVNE PRAVDE
Teorija je skup ideja kojima se nešto objašnjava
 Teorija distributivne pravde (Teorija ekonomske
pravednosti) – kakva je raspodjela bogatstva u društvu
moralno ispravna, jesu li imovinske nejednakosti
opravdane, te ukoliko jesu, u kojoj se mjeri one mogu
tolerirati i iz kojih izvora mogu potjecati.
 Teorija je selektivna – u smislu svojih prioriteta,
perspektiva i podataka koje definira kao važne. Stoga
daje poseban i djelomičan pogled na stvarnost. Iako se
na prvi pogled čine proturječnima, te se perspektive
nadopunjuju.
 Teorije ekonomske pravednosti su komplementarne te
nam pružaju potpuniju sliku društva.

TEORIJE DISTRIBUTIVNE PRAVDE
Pogled odozgo
Pogled sa strane
Trodimenzionalni pogled
ETIKE MORALNE OBLIGACIJE:
1. DEONTOLOŠKA TEORIJA
Što sam dužan činiti?
 Daju popis vrsta djelovanja koja nam
je zabranjeno činiti: 10 božjih
zapovjedi npr.
 Najpoznatija je teorija I. Kanta tzv.
kategorički imperativ:
 “Djeluj tako da čovječanstvo, kako u
tvojoj osobi tako i u osobi svakoga
drugoga, uvijek istodobno koristiš kao
svrhu, nikad samo kao sredstvo”

2. TELEOLOŠKE TEORIJE
Postoji samo jedan kriterij određivanja
ispravnog/neispravnog djelovanja.
 Taj je kriterij često posljedica (svrha) djelovanja
pa kažemo da je djelovanje dobro ukoliko su
njegove posljedice dobre.
 Najpoznatija posljedična teorija je Utilitarizam
(dobro=korisno=sreća).
 Začetnici utilitarizma su Jeremy Bentham
(1748-1832) i John Stuart Mill (1806-1873).

UTILITARIZAM
Utilitarizmu je zajednički princip
korisnosti kojega je formulirao
Bentham:
“Princip korisnosti je princip koji
ne odobrava ili ne odobrava svako
djelovanje, prema sklonosti koju
(to djelovanje) pokazuje s obzirom
na povećanje ili umanjivanje sreće
dionika čiji su interesi u pitanju.
Ili, što je ista stvar drugim
riječima, unapređuje ili priječi tu
sreću.”
UTILITARIZAM
Se prvenstveno koncentrira na uvećanje
društvenog blagostanja.
 Zagovara umjerenu imovinsku
nejednakost jer se čini da takvo stanje
najbolje služi najvećem mogućem
blagostanju svih pripadnika onakvih
društava kakva poznajemo.
 Kritički osvrti tvrde kako utilitarizam
jedne pojedince tretira kao sredstva za
druge.
 Zanemaruje različite doprinose u
stvaranju proizvoda koji se raspodjeljuju.

Dopušta li se osobni suverenitet tj. puno raspolaganje vlastitom osobom?
NE
DA
Egalitaristički liberalizam
(socijaldemokracija)
Libertarijanizam
Dopušta li se da bar neki osobni faktori
imaju utjecaja na različitoj količini?
NE
DA
Striktni
Umjereni
egalitarizam
J. Rawls
R. Dworkin
Dopušta li se prvobitno usvajanje
(uloženi napor i rad) vanjskih resursa
(world-ownership) u distribuciji?
NE
Lijevi
libertarijanizam
DA
Desni
Teorija ulaznih vrata ili “Starting gate
theory” – H. Steiner
Dopušta li se prvobitno prisvajanje bez
ograničenja?
NE
Izvor: Krkač, K. (ur.): Uvod i poslovnu etiku i korporacijsku
društvenu odgovornost, MATE, Zagreb, 2007., str. 125-169.
DA
Umjereni
libertarijanizam
(tzv. Lockeov uvjet)
Ekstremni
(nema nikakvog
uvjeta)
R. Nozick, E. Mack
J. Narveson, J.
EGALITARISTIČKI LIBERALIZAM
JOHN RAWLS





Najraniji odgovor utilitarizmu,
najutjecajnija u suvremenoj političkoj
misli.
Predstavlja varijantu teorije društvenog
ugovora kojim se dokazuje sadržaj
provedenih normi.
Društvo sa svojim institucijama je
pozadina u kojoj se zbiva cjelokupno
ljudsko postojanje.
Najvažniji uvjet koji institucije moraju
zadovoljiti je da budu PRAVEDNE.
Pravednost je njihova najvažnija vrlina,
baš kao što je istina najvažnija vrlina svih
vrsta teorija.
RONALD DWORKIN
Uglavnom slijedi Rawlsovu liniju s
ciljem uklanjanja nekih
nedostataka njegova pristupa.
 Sudbine ljudi određene su njihovim
okolnostima i onim što odaberu.
 Pravednost traži eliminaciju upliva
onih čimbenika na koje pojedinci ne
mogu utjecati, a dopušta djelovanje
onih koji se nalaze pod njihovom
kontrolom

LIBERTARIJANIZAM
ROBERT NOZICK
Teorijska orijentacija koja brani
klasični laissez-faire (neograničeni
kapitalizam)
 Predlaže da zadovoljavajuća koncepcija
raspodjele mora biti povijesna, što se
odnosi na pitanje da li je proces bio
legitiman?
 Ukoliko tijekom raspodjele nije
počinjena nikakva nepravda,
raspodjela dobara je pravedna ma
kakav bio njezin ishod.

PLURALIZAM
MICHAEL WALZER




U društvu vlada stalna borba za
monopolom u području distributivnih
sfera: ideologija.
Različite grupe nastoje nametnuti svoj
kriterij cijelom društvu.
Rješenje problema distributivne pravde
leži u ukidanju dominacije. Treba
spriječiti pretvaranje jednog dobra u sva
ostala, sačuvati autonomiju svih sfera.
Time dobivamo kompleksnu jednakost u
kojoj su dozvoljeni monopoli ograničeni
na jednu sferu.
Obrazovanje i važni položaji prema
sposobnostima, političke funkcije prema
odabiru građana, bogatstvo prema
tržišnom uspjehu i sl.
DAVID MILLER
Teorija se temelji velikim dijelom na
empirijskim istraživanjima o tome što
ljudi misle kako bi trebalo pravedno
raspodijeliti dobra.
Postoje tri osnovna kriterija raspodjele:
-Prema zasluzi
-Prema potrebama
-Svima jednako
Osim u ekonomskoj sferi, smatra kako bi
dobra trebalo dijeliti i u okviru
birokratskih, dobrotvornih te sportskih
udruga.
MJERILA/NAČINI
VREDNOVANJA MORALNE
ISPRAVNOSTI
Jimminy Cricket
etika
ETIKA SAVJESTI
Privatna moralnost
Calimero etika
ETIKA PRAVDE
Javna moralnost
ETIČKI SLUČAJEVI
Koja je odluka bolja?
(pod pravnim, poslovnim, moralnim,
interesom; interesom radnika, zajednice,
okoliša…ostalih interesnih dionika)
TEMELJNI ETIČKI SLUČAJEVI?
Najčešći tipovi nemoralnog
djelovanja
% ispitanika
Laganje nadređenima
45%
Krivotvorenje dokumentacije
36%
Sukob interesa (podmićivanje)
34%
Pljačka ili krađa
27%
Konstantno primanje darova
26%
Izvor: Ethics Resource Centar (SAD 1997.)
TEMELJNI ETIČKI SLUČAJEVI






Sukob interesa: povisivanje osobne plaće na uštrb profita vlasnika, prisvajanje
dobara tvrtke za osobne interese, podmićivanje i primanje mita
Poštenje i iskrenost: namjerno nanošenje štete kupcima, klijentima,
zaposlenicima, konkurentnim tvrtkama pomoću: obmanjivanja, pogrešnog
informiranja, iznude, prisile, diskriminacije i sl, stvaranje monopola na tržištu,
lažno informiranje o naravi proizvoda ili usluge.
Komunikacija: lažno ili nepotpuno reklamiranje, lažna osobna prodaja proizvoda,
nepotpuno obavješćivanje o štetnim učincima (napose lijekovima), nepotpuno
informiranje o razlici među proizvodima, označavanje štetnih proizvoda (npr.
duhanski proizvodi), razna upozorenja (dobna ograničenja za razne proizvode).
Poslovni odnosi: zlouporaba autoriteta, plagiranje tuđeg rada, odavanje
poslovnih tajni, onemogućavanje provedbe plana poslovanja, nesudjelovanje na
sastancima tvrtke, prisiljavanje drugih na nemoralne radnje.
Specifičnosti RH: uz sve navedene poteškoće, u Hrvatskoj se svakako u većem
stupnju pojavljuju klasične poteškoće u svezi neplaćanja poreza (zbog sporosti i još
nekih neželjenih svojstava pravnog sustava), kršenja prava, dužnosti i statusa
zaposlenika (zbog visokog stupnja nezaposlenosti) i općeg nepovjerenja prema
zamisli “pravednog poslovanja” (Just Business)
Video klipovi – Korupcija; Svaki dan nova afera
KAKO DONIJETI ODLUKU
U ETIČKOM SLUČAJU?






Postoje li neki ekonomski ili poslovni razlozi
koji dovode do mogućnosti izbora
nemoralnog načina djelovanja?
Postoje li pravna ograničenja pod koja bi
djelovanje moglo potpasti ako bi se izvelo na
određen način?
Posjeduje li kompanija etički kodeks s
obzirom na ovaj tip djelovanja?
Je li taj način djelovanja uobičajen u Vašoj
grani poslovanja (trgovanja, proizvodnje,
pružanja usluga)?
Bi li Vaši kolege, podređeni, nadređeni, pa i
vlasnici podržali ovaj smjer djelovanja?
U kojem je odnosu taj smjer djelovanja
prema Vašim osobnim vrijednostima i
stavovima? (Primjena općeg mjerila iz
normativnih moralnih teorija)
KAKO ODRŽATI I UNAPRIJEDITI MORALNO
ISPRAVNO DJELOVANJE U POSLOVANJU?


Temeljni način je izvanjski koji znači postojanje značajnih
zakonskih ograničenja, jasnog kodeksa ponašanja s kojim
su svi upoznati i prihvaćaju ga.
Kako se nemoralno ponašanje bez obzira na izvanjska
ograničenja pojavljuje potrebno je donijeti etičku odluku
na koju djeluju tri čimbenika:
1. Individualna moralna mjerila,
2. Utjecaj managera i suradnika,
3. Prilika da se izvrši moralno neispravan čin.

1+2+3= etička odluka
RELEVANTNI ODNOSI MORALNOSTI I
POSLOVANJA
Točni odnosi moralnosti i
poslovanja
Moralnost
Moralna ispravnost
Dobro poslovanje
Poslovanje
Moralno ispravno
poslovanje znači
dobro poslovanje
Loše poslovanje Moralno ispravno
poslovanje znači loše
poslovanje
Moralna neispravnost
Moralno neispravno
poslovanje znači
dobro poslovanje
Moralno neispravno
poslovanje znači loše
poslovanje
Tipični slučajevi nemoralnog djelovanja u poslovanju
Sukob
interesa
Povisivanje vlastite plaće na uštrb profita vlasnika (narav korporacije)
Prisvajanje dobara firme za vlastite interese (narav korporacije)
Podmićivanje i primanje mita ( u smislu primanja ili davanja novca, darova ili
posebnih usluga (informacija) s namjerom da se odlučujuće utječe na odluku) (rad
u korporaciji)
Poštenje
i
iskrenos
t
Namjerno nanošenje štete kupcima, klijentima, zaposlenicima, konkurentnim
firmama pomoću: obmanjivanja, pogrešnog informiranja, iznude, prisile,
diskriminacije i sl. (korporacija u društvu)
Stvaranje i očuvanje monopola na tržištu
Lažno informiranje o naravi proizvoda ili usluge (korporacija u društvu)
Komuni
kacija
Lažno ili nepotpuno reklamiranje
Lažno osobno prodavanje proizvoda
Nepotpuno obavješćivanje o štetnim učincima
Nepotpuno informiranje o razlici među proizvodima
Označavanje štetnih proizvoda (npr. duhanski proizvodi)
Razna upozorenja (dobna ograničenja za razne proizvode)
Poslovni
odnosi
Zlouporaba autoriteta
Plagiranje tuđeg rada
Odavanje poslovnih tajni
Onemogućavanje provedbe plana poslovanja
Nesudjelovanje na sastancima tvrtke
POSLOVNI PROBLEM
Etička mjerila
Osoba
Tvrtka
Društvo
Egoizam
Vlastiti interes
Interes tvrtke
Učinkovitost
Dobrohotnost
Prijateljstvo
Interes tima
Društvena
odgovornost
Načelo
Osobni moral
Pravila i
procedure
Zakoni i etički
kodeksi
Čitaj: Krkač, K., str. 246. (Primjer 3)
DIMENZIJE ODLUKE
Kultura
POSLOVNA ODLUKA
Moć
PRIMJER
ILI
SLUČAJ
MORALNA ODLUKA
PRAVNA ODLUKA
MOGUĆA PRAVILA U KONFLIKTNIM
SITUACIJAMA
1. Ako postoji sukob
između etike i zakona,
učini što nalaže zakon
2. Ako postoji sukob
između etike i
poslovanja, učini što
nalaže profit
3.1. Ako postoji sukob
zakona i poslovanja,
učini što nalaže zakon
3.2. Ako postoji sukob
zakona i poslovanja,
učini što nalaže profit
Prema pravilima 1., 2., i 3.1. postoji
slijedeća hijerarhija vrijednosti:
1.Zakon 2. profit 3. moral
A prema pravilima 1., 2., i 3.2.
postoji drugačija hijerarhija
vrijednosti:
1. Profit 2. zakon 3. moral
NO možemo zamisliti i slijedeću
hijerarhiju vrijednosti:
1. Moral 2. zakon 3. profit
Hijerarhija ovih vrijednosti, tj. poslovnih, zakonskih i moralnih nije zadana i u
konfliktnim situacijama nije lako odlučiti.
POSLOVNA ODLUKA
Ima mnoge dimenzije koje nisu
isključivo ekonomske nego: ekonomske,
političke, tehnološke, društvene i
etičke.
 Pravila:
1.
Identifikacija problema
2.
Razgraničenje ekonomske od
zakonskih i etičkih dimenzija
3.
Izdvajanje etičke dimenzije
4.
Odvagivanje alternativnih odluka i
donošenje moralne odluke
5.
Djelovanje u skladu s odlukom

MORALNA (ISPRAVNA)
ODLUKA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Prepoznati željeni učinak
Definirati problem
Ispitati poteškoće i prepreke
Razviti alternativna rješenja
Odabrati najbolje rješenje
Odrediti pojedine korake
rješavanja
Prepoznati reakcije/dobrobiti
DONOŠENJE POSLOVNE ODLUKE: VENNOV
DIJAGRAM
Etička
odgovornost
2b
3
1
Ekonomska
2a
odgovornost
Pravna
odgovornost
1 – profitabilno,
legalno, moralno: to
je pravi smjer
djelovanja
2a – profitabilno i
legalno:djeluj
oprezno
2b – profitabilno i
moralno: djeluju
oprezno
3 – legalno i
moralno: pronađi
načine
profitabilnosti
OBRAZAC ZA DONOŠENJE
MORALNIH ODLUKA
Utilitaristički pristup
 Pristup preko prava
 Pristup pravde ili pravednosti
 Pristup putem općeg dobra
 Pristup preko kreposti

Čitaj Krkač, K., str. 257.
1.
2.
3.
4.
5.
Koje će dobrobiti i koje će štete svaki
smjer djelovanja proizvesti, te koja
će mogućnost dovesti da u najvećoj
mjeri poštuje ta prava?
Koja moralna prava imaju uključene
strane i koji je smjer djelovanja
takav da u najvećoj mjeri poštuje ta
prava?
Koji smjer djelovanja sve tretira na
isti način, osim ukoliko postoji
moralno opravdan razlog ne učiniti
tako i koji ne pokazuje favoriziranje
ili diskriminaciju?
Koji smjer djelovanja ostvaruje opće
dobro?
Koji smjer djelovanja razvija
moralne vrline?
Vježba: Jalšenjak, B.;
Krkač, K.: Društveno
odgovorno poslovanje,
str. 44 (10 min)
ETIČKI KODEKS


Etički kodeks je skup općih etičkih pravila
koja obvezuju naručitelja i djelatnike
naručitelja. Etički kodeks sadrži okvir etičkog
ponašanja koji se mora poštivati u provedbi
postupaka javnih nabava te onemogućava
korupcijske rizike.
Etički kodeks (eng. Code of ethics/codes of
conduct/professional codes)
- iskazi o
idealima ponašanja, upute ili zabrane
zajedničke kulturi, religiji, tradicionalnim
profesijama,
bratskim
organizacijama,
korporacijama i trgovačkim udruženjima.
Kodeksi kombiniraju filozofske iskaze i visoke
ideale s primjedbama za izbjegavanje
specifičnih
ilegalnih
aktivnosti
i
za
podržavanje određenih moralnih principa,
osobito onih koji povisuju osobno ponašanje i
poboljšavaju međuljudske odnose.
ETIČKI KODEKS






Važan prvi korak u uvođenju poslovne etike u
svakodnevno poslovanje.
Ne možemo očekivati od naših partnera da se
ponašaju etično, ako sami to ne činimo.
Standardi za etično ili društveno odgovorno
ponašanje uključeni su u svakog pojedinca kao
i u samu organizaciju, njegovi stavovi, norme i
uvjerenja, vlastiti etički standard, okvir
etičnog odlučivanja i moralni razvoj uvelike
utječe na etiku pojedinca.
Etički kodeks utvrđuje osnovne smjernice
etičkog ponašanja te
promiče etično i profesionalno ponašanje svih
dionika
Prema podacima HGK na 20.09.2012. u RH
aktivnih je 183.666 poslovnih subjekata, 695
potpisnica kodeksa etike u poslovanju, što čini
0,41%.
ETIČKI KODEKS

U današnje vrijeme suvremeni trendovi
diktiraju uvođenje Etičkih kodeksa u
poslovanje, no postavlja se i pitanje kako
osigurati da načela etičkog kodeksa
postanu kultura življenja poduzeća i šire
društvene zajednice, te ne postanu sami
sebi svrha.
Izrada ETIČKOG KODEKSA
organizacijskih jedinica koje se bave
poslovima javnih nabava:
 Cijena izrade Etičkog kodeksa 73.800,00
kn(sa PDV-om)
Dostupno na: LTD Savjetovanje:
http://www.ltd-savjetovanje.hr/zanarucitelje,20.09.2012.

ETIČKI KODEKS
Cilj etičkog kodeksa nije do detalja propisati
ponašanje u svakoj konkretnoj prilici, nego, na
temelju osnovnih vrijednosti poduzeća, pružiti
zaposlenicima stupnjeve etičkog razumijevanja,
na temelju čega će sami donositi odluke i kada će
biti suočeni sa novim izazovima.
Etički kodeks ne služi prvenstveno za nametanje
vrijednosti ili stavova zaposlenicima, nego za
stvaranje okvira za njihov konstruktivan i
kritički odnos prema poslovnoj praksi unutar
organizacije i izvan nje. Riječ je o razvoju
senzibilnosti i argumentiranog rasuđivanja u
etičkim pitanjima.
ETIČKI KODEKS








Etički
kodeks
ponajprije
treba
identificirati postojeće vrijednosti koje će
se dalje poticati i razvijati.
Uz to, treba djelovati na sprečavanju
mogućih problema na temelju tuđih i
vlastitih iskustava.
Upravo zbog utemeljenja kodeksa u
pozitivnoj
praksi
i
vrijednostima
poduzeća, proces kojim se kodeks definira
jednako je važan kao i krajnji rezultat.
Poticanje etičkog ponašanja u
organizaciji postiže se:
definiranjem i objavom pravila ponašanja,
pozitivnim primjerom rukovoditelja,
otkrivanjem i rješavanjem potencijalnih
etičkih problema u ranoj fazi,
te kažnjavanjem neetičkog ponašanja.
IZDRADA
ETIČKOG KODEKSA
Zašto je i da li je uopće potreban etički kodeks i socijalna revizija?
Svako poduzeće koje razmatra mogućnost donošenja vlastitog etičkog
kodeksa ili provedbu socijalne revizije trebalo bi za početak odgovoriti
na nekoliko pitanja o vlastitoj motivaciji:









„Da li je vaše poduzeće spremno mijenjati svoju kulturu na temelju
onoga što će pokazati socijalna revizija?
Da li su uprava i osoblje poduzeća spremni za takav proces i jesu li
voljni uložiti novac i vrijeme koji su potrebni a njihovu provedbu?
Bori li se naše poduzeće trenutno s drugim pitanjima višeg prioriteta?
Zašto moramo smisliti precizniju definiciju etičkog kodeksa našeg
poduzeća?
Koje smo korake poduzeli ili ih još poduzimamo, prema razvoju kulture
našeg poduzeća?
Kako želimo da naše poduzeće izgleda za pet godina? Koja je
dugoročna vizija kulture našeg poduzeća, te položaj koje bi naše
društvo trebalo imati u društvu?
Što očekujemo od uvođenja etičkog kodeksa i socijalne revizije?
Jesu li naši motivi za provođenje socijalne revizije unutarnji (npr.,
zbog vlastite želje za povećanjem kvalitete organizacije) ili vanjski
(npr., u to nas je „gurnuo“ strani ulagač)?“
Nakon odgovora na navedena pitanja trebamo odlučiti na čemu se
temelji vrijednosni sustav našeg poduzeća, te definirati etički kodeks.
IZDRADA
ETIČKOG KODEKSA
Prilikom izrade etičkog kodeksa moguće je
koristiti dva pristupa:
 Ključni procesi
„Temeljna ideja ovog pristupa je utvrditi ključne
procese i definirati osnovne vrijednosti koje
organizacija želi slijediti u tim procesima.
Organizacija zatim oblikuje etički kodeks koji
definira
načela
za
ključne
procese
organizacije:“
 Dionici
„Temeljna ideja ovog pristupa je utvrditi ključne
odnose u okviru organizacije takozvane
dionike i definirati osnovne vrijednosti koje
organizacija želi slijediti u svojim odnosima s
tim dionicima. Organizacija zatim oblikuje
etički kodeks koji definira prakse i načela
ponašanja prema pojedinim dionicima.“
 Oba navedena pristupa su korisna i mnoga
poduzeća i organizacije izrađuju svoj etički
kodeks kao kombinaciju ova dva pristupa.

IZDRADA
ETIČKOG KODEKSA







Pri izradi etičkog kodeksa moguće je
koristiti se s 5 koraka. Ti koraci su :
DIONICI - Odrediti glavne skupine dionika
u određenoj organizaciji.
VRIJEDNOSTI - Utvrditi vrijednosti prema
kojima poduzeće posluje ili bi željelo
poslovati
STRATEGIJE - Napraviti strategije koje su
važne za ostvarivanje vrijednosti poduzeća u
odnosu na dionike.
POKAZATELJI – Ustvrditi pokazatelje sa
kojima može utvrditi provođenje strategija i
uspješnost ostvarenja
STALNO POBOLJŠANJE
Da bi etički kodeks bio efikasan u sebi mora
imati ugrađene kontrolne mehanizme kako
bi imao životnu snagu i važnost.
IZDRADA
ETIČKOG KODEKSA
Zadatak 1.
a) Podjela u radne grupe od po min 2 max 4 članova
b) Dogovor oko izrade Etičkog kodeksa konkretnog
poduzeća (postojeće, člana grupe kao zaposlenika).
1.
načelo izbora je da kodeks ne postoji u primjeni
(teoriji/praksi) u poduzeću/tvrtki/ustanovi/udruzi
koja je odabrana.
2.
Svaka grupa mora odabrati drugačiju djelatnost
prema NKD-u.
c) Raspodjela dužnosti u grupi
Zadatak 2.
a)
Opis poduzeća i djelatnosti
b)
Izrada Etičkog kodeksa poduzeća prema
metodologiji
Zadatak 3.

Prijedlog implementacije Etičkog kodeksa u
konkretnu tvrtku/poduzeće/instituciju/udrugu;

povratna informacija predavaču do kraja
programa.
5 KORAKA IZRADE ETIČKOG KODEKSA
Izvor: Baussard, A.; Markuš, M.;Olejrrovr D.: Etički kodeks i socijalna revizija, Udruga RUKE, Zagreb, 2002., str. 8.
ZAKLJUČNO
“Najbolji kodeksi su oni koji
opisuju način na koji se svi u
poduzeću već ponašaju i osjećaju.
Najgori su oni u kojima viši izvršni
dužnosnici u poduzeću određuju
popis načela, osobito ako oni sami
“jedno govore a drugo rade”.”
Robert Solomon
ZADATAK:

-
-
-
Etički kodeks
Podijeliti se u grupe (minimalan broj
članova grupe dva; maksimalan broj
članova četiri)
Pronaći tvrtku/poduzeće koja nema
izrađen i implementiran etički kodeks
Dogovoriti/predložiti odgovornoj osobi u
tvrtki proceduru izrade (na radionici u
okviru nastave 12.11.2014.) i
implementacije etičkog kodeksa za
konkretnu tvrtku.
Opcionalno: revizija postojećeg etičkog
kodeksa tvrtke
Potrebno obvezno prikupiti što više
detaljnih informacija o tvrtki; te proučiti
postojeće etičke kodekse sličnih tvrtki i
donijeti ih na radionicu 12.11.2014.
DRUŠTVENO ODGOVORNO
POSLOVANJE
VI PREDAVANJE, 2014/15.
“Tvrtke ne mogu uspjeti kada je društvo koje ih okružuje neuspješno.”
(Lawrence, 2013.)
“Potrebno je 20 godina da se izgradi reputacija, a dovoljno je 5 minuta da se sruši.
Ako razmisliš o tome, napravit ćeš stvari na drugačiji način.“
(Warren Buffett)
PROBLEMATIKA ZAPOŠLJAVANJA
Izvor: anonimna anketa, N=100, Požeško-slavonska
županija, svibanj/lipanj 2012.
RAZVOJ DRUŠTVENO ODGOVORNOG
POSLOVANJA
UDRUŽENJA ZA PROMICANJE I RAZVOJ
DOP-A U RH
www.hrpsor.hr
NACIONALNA MREŽA DOP-A
ZAJEDNICA ZA DRUŠTVENO ODGOVORNO
POSLOVANJE
Djeluje u sklopu HGK
 Upravni odbor HGK na sjednici 23.5.2005. donio
odluku o njenom osnivanju
 Pristup omogućen svim trgovačkim društvima
koja su pristala u svom poslovanju koristiti
Kodeks etike u poslovanju te koja u praksi
primjenjuju DOP

DRUŠTVENO ODGOVORNO
POSLOVANJE
VII PREDAVANJE, 2014/15.
“Tražiti ono što je istinito ne znači tražiti ono što je
poželjno.”
Albert Camus
“Što može hladna i gola istina protiv blistavih čari
laži.”
Anatole France
WHISTLEBLOWING/ZVIŽDANJE
Pravo na slobodu govora i nesloga na radnom
mjestu dobivaju sve veću pozornost.
 Postoji dilema oko razotkrivanja korporacijskih
nepravičnih djela ili lošeg postupanja.
 Imaju li zaposlenici pravo, ili čak obligaciju, puhati
u zviždaljku (engl. “blow the whistle”;
whistleblowing)?
 Razotkrivanje neetičnih ili ilegalnih aktivnosti u
korporaciji:

Unutarnje (razotkrivanje nekomu na višem položaju u
korporaciji)
 Vanjsko (razotkrivanje u javnosti)

WHISTLEBLOWING/ZVIŽDANJE
Predstavlja tipičnu moralnu dilemu:
- Pitanje izdaje povjerenja i narušavanja
zajedništva
- Otkrivanje nepravilnosti u obliku nestručnosti,
ne-etičnosti (npr. mobbinga), društvene
neodgovornosti
 Procjena dobrobiti/štete
- Za onoga koji prijavljuje
- Za onoga kojega se prijavljuje
- Onoga komu se prijavljuje

RALPH NADER
Preporučuje da zviždanje dobije
zaštitu, te bude aktivno ohrabreno kao
čin poboljšanja korporacijske
odgovornosti.
 Zviždači trebaju dobiti zakonsku
zaštitu od osveta poslodavaca, kao što
je otpuštanje, izigravanje, mobing ili
napad na osobni integritet.

RICHARD DE GEORGE
Zbog oblika nelojalnosti tvrtki
whistleblowing treba moralno
opravdanje.
 Ono može biti moralno dopustivo samo
pod određenim uvjetima:
- u slučaju prijetnje ozbiljnom fizičkom
štetom i
- kada je zaposlenik već iscrpio kanale
unutar korporacije u pokušaju da
ispravi problem.

GENE JAMES
Zaposlenici koji su svjesni potencijalnih
štetnih posljedica nekog korporacijskog
čina i koji ga odluče ne razotkriti, snose
dio odgovornosti za te posljedice.
 Opravdava whistleblowing kao
obvezujuće u slučajevima kao što su
- uznemiravanje,
- prijevara,
- napad na privatnost i sl.

ZAKONODAVNA REGULATIVA
http://www.vecernji.hr
/hrvatska/izradjenprijedlog-zakona-ozastiti-zvizdaca634424
 http://www.slobodnad
almacija.hr/Hrvatska/
tabid/66/articleType/A
rticleView/articleId/23
7289/Default.aspx






Ankica Lepej (1989.)
https://www.youtube.co
m/watch?v=njnlOMJVv4 (D.Lesar,
2010.)
https://www.youtube.co
m/watch?v=xuGF4qeQf
Ek (V.Balenović)
https://www.youtube.co
m/watch?v=cq1GmDStz
q4 (J.Jovev)
Saša Kostanović:
“Pogledi: iznad gomile”,
2014.


https://www.youtube.co
m/watch?v=7PxEuYUU
MJI (E.Snowden)
https://www.youtube.co
m/watch?v=3nsG3AhOJ0 (Wikileaks:
secrets and lies)
DRUŠTVENO ODGOVORNO
POSLOVANJE
VIII PREDAVANJE, 2014/15.
BONTON
Označuje dobro vladanje, pravila o dobru i prikladnom ponašanju u društvu.
Skup je tradicija i običaja zasnovanih na ljubaznosti, etiketi i logici, koji se razvijao tijekom vremena.
POJAM I ZNAČENJE BONTONA
U
DRUŠTVENO ODGOVORNOM
POSLOVANJU


Osnovna razlika društvenog i poslovnog bontona –
hijerarhija; poslovni bonton se razlikuje od društvenog jer
se ne oslanja na kavalirski način ponašanja i briše
granice lijepog ponašanja koje nalaže društveni bonton. U
poslovnom bontonu najvažnije je pitanje hijerarhije i
odnos nadređenog i podređenog, te kupca i prodavača.
Jedan od primjera poslovnog bontona je u tome što se
osoba nižeg položaja uvijek predstavlja osobi višeg
položaja, tako da se žena na nižoj poziciji u poslovnoj
hijerarhiji predstavlja muškarcu, ako je on na višem
hijerarhijskom položaju. Sličan primjer je u odnosu s
kupcima i klijentima, kada e kupcima predstavljaju svi,
uključujući i direktora poduzeća bez obzira na njegov
status u hijerarhiji, jer je položaj kupca najvažniji.
POVIJESNA ANALIZA
BONTONA




Bonton (franc.) – dobar ton
Bonton je skup pravila i kodeks ponašanja kojega
bi se trebao pridržavati svaki pripadnik društva.
1. priručnik napisan je u Kini prije 2000 godina.
U Europi 1558. – „Gelateo”, čiji autor je talijanski
bisku Giovanni della Casa, u 30 poglavlja daje
savjete o verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji
(…biti jasan i nedvosmisleno izbjegavati
nepristojne i dvosmislene riječi, dosadne i teško
razumljive teme)

18. stoljeće – prvi puta se savjeti o lijepom
ponašanju počinju odnositi i na žene

Poslovni bonton je poseban dio općeg bontona
PREDSTAVLJANJE





“Kad političar prstom bode zrak i
govori o miroljubivoj suradnji,
vjerujte njegovu prstu, a ne
njegovim riječima!”
(Desmond Morris)
“Nikad ne dobijemo drugu šansu za
ostavljanje prvog dojma”
Organizaciju,
osim
službenih
predstavnika, predstavlja i osoblje
svojim izgledom i ponašanjem.
Pristojno
osobno
predstavljanje
isključuje titule, naslove ili slične
opise sebe, osim onih granskih i
namjenskih.
Osoba predstavlja svoju organizaciju
svojim imenom i prezimenom, te
imenom tvrtke, no ne titulira sebe –
direktor, magistar, grof, profesor i
dr.
Općenito gledano, sebe i svoju
organizaciju predstavljamo:
 Stavom i govorom tijela
 Odjećom
 Organizacijskom kulturom
 Sredstvima, lokacijom i
profilom zaposlenih
GOVOR TIJELA





30-35% socijalnog značenja
konverzacije ili interakcije nose riječi.
Od ukupnog sadržaja poruke 7%
verbalno, 38% vokalno, 55% facijalno.
Videoinformacije važnije od
audioinformacija.
Među najvažnijim neverbalnim
komunikacijskim sustavim jesu govor
tijela, parajezik i dodir (npr. normalno
je da nadređeni tapšaju po ramenu
svoje podređene, no ne i obratno).
Pokreti, položaj tijela, stav, pogledi
govore o našem raspoloženju,
namjerama, a ponekad i o nečijem
karakteru (izrazi lica, pogled, položaj
tijela, način sjedenja, pokreti ruku i
nogu i sl.
GOVOR TIJELA
Uključuje:
 Stav,
 Položaj tijela
 Gestikulaciju
 Izraze lica
Čovjek može vrlo teško, ili možda uopće ne
može, kontrolirati sve poruke koje njegovo
tijelo signalizira i sakriti govor tijela. A
ono odaje naše namjere i onda kada želimo
nešto sakriti, prešutjeti ili slagati.
Već prilikom prvog susreta, upoznavanja i
rukovanja stvaramo dobre ili loše dojmove
o nekome (halo efekt). Pravilno držanje,
odlučan stav, čvrst stisak ruke, pogled u
oči, lagani osmjeh – sve to izaziva
simpatije kod sugovornika.
Čitaj: Bebek, Kolumbić, str. 255.; 258.
DA
NE
STAJANJE
Uspravno
Pogrbljeno
Biti fiksan (miran)
Njihati se
Ruke držati uz tijelo
Ruke držati prekrižene
Glava i brada gore
Objesiti glavu
Mirno stajati
“cupkati” u mjestu
SJEDENJE
Uspravne kičme
Pogrbljeno
Noge držati zajedno
Noge raširene
Prekrižene kod gležnjeva
Prekrižena koljena
Fiksirana stopala
Njihati stopalima
KRETNJE
Spore
Brze
Elegantne
Nervozne
klizajuće
Isprekidane
HOD
Siguran
Vući stopala
odmjeren
Gegati se
GESTIKULIRANJE RUKAMA
Gestikulirati dlanovima
Pretjerano i nervozno mahati
Sklapati i rasklapati dlanove
Pokazivati ispruženim prstom
Sklapati i rasklapati šake
Igrati se papirićima i sl.
Držati uz tijelo
Držati ruke prekrižene u džepovima ili staviti ih na bok ili bokove
FACIJALNO IZRAŽAVANJE
Smiješak
Mrštiti se
Veselo lice
Kiseliti se
Živo lice
Kreveljiti se, zijevati ili žmiriti ili žmirkati
Klimanje glavom gore-dolje
zuriti
POLOŽAJ TIJELA PRI KOMUNIKACIJI
PASIVAN
ASERTIVAN
AGRESIVAN
STAV
Povlačenje unazad
Uspravan
Naginjanje
naprijed
GLAVA
Pognuta glava
Uspravna, ali ne
ukočena
Izbačena vilica
OČI
Letimično gledanje, Direktno gledanje u Fokusirano
malo kontakta
oči, ne buljenje,
gledanje, prodorno
očima
redovit kontakt
piljenje
očima
RUKE
Besciljne, mirne
Opuštene, lagano
se kreću
Naglašeno
ekstremni pokreti
KRETNJE
Sporo, oklijevajuće
Brzina prilagođena
situaciji
Sporo i nadmeno ili
brzo i grubo
GLAS
Na kraju rečenice
intonacija pada
Moduliran,
izražajan
Glasno, naglašeno
izlaganje
BONTON ZA STOLOM
DA
NE
Reći “hvala” i “molim” kad vam se
doda hrana
Raspravljati o poslu prije nego se
hrana naruči
Progutati prije nego što progovorite
Govoriti punim ustima
Staviti hranu u usta kad ste ju
stavili na pribor
Mahati priborom
Torbe odložiti u krilo ili na pod
Stavljati laktove na stol
Jesti prije nego što je svima
posluženo jelo
OSNOVNA PRAVILA BONTONA PRI
POSLOVNOM RUČKU
DA
NE
Držite se bontona i pravila okruženja koliko god je to
moguće – npr. ako domaćin jede ribu nožem, jedite i
vi
Ne iskorištavajte svoje poznavanje bontona ili svoju
etničku ili kulturološku specifičnost za izvođenje
anomalija
Ponašajte se kao sv. Pavao – sa Židovima ne jede
svinjetinu, s Grcima ne jede grah – s Grcima
ponašajte se grčki, a Amerikancima američki
Ne iskorištavajte poslovni ručak i bonton za isticanje
pripadnosti pojedinoj kasti, rasi i sl.
Naručujte hranu za koju ste sigurni da će Vam
odgovarati okusom, koja se jednostavno jede –
koncentracija vam mora biti usmjerena na šarm i
business, a ne na otvaranje dagnji
Ne tražite drugačiji pribor za jelo ili čaše
Hranu, odnosno pribor za jelo, primičite ustima tako
da vam je tijelo fiksirano – ruke se kreću dok tijelo i
glava miruju; držite glavu što više i uspravnije, ne
pretjerujte.
Ne naručujte neobična jela ili ona koja niste nikad
jeli
Ako ste domaćin, sugerirajte gostima jelo, no ništa
komplicirano
Ne naručujte jela čija bi Vas konzumacija mogla
dekoncentrirati u razgovoru, npr. škampe, jastoge,
prepelice ili hamburgere
DA
NE
Lomite kruh rukama i što god jeli prstima, razlomite
nad tanjurom
Ne mašite priborom za jelo dok govorite
Ponudite alkohol – vino, pivo i dr., ako gost prihvati i
vi morate piti alkohol, no ne morate isti kao i gost;
ako ne pijete alkohol, dužni ste objasniti da ne pijete
iz osobnog razloga, no nikako ne moralizirati
Ne pričajte punim ustima
Ako niste domaćin, a jelo vam ne odgovara, ne
vraćajte ga, pojedite barem malo
Ne pružajte ruke preko stola i ne posežite za jelom
preko drugih
Ako niste domaćin i ako je ton poslovnog ručka
ozbiljan, ne možete nametati ležeran ton
Ako pijete alkohol, nazdravite partnerima gledajući
ih u oči prije i još jednom nakon što ste otpili
Ne pravite se da znate sve o jelima ili ako ste
domaćin ne dovodite se u situaciju da ne znate ništa
o jelima, posebno ako se radi o tradicionalnim
narodnim jelima
Ako svi piju konjak s ledom iz čaše za viski pijte i vi
Ne pijte alkohol ako ga vaši gosti ne piju; ako se pije
alkohol, nemojte ga popiti previše, odnosno iznad
svojih mogućnosti
Odvedite goste u provjerenu restauraciju gdje su vas
uslužili kvalitetno
Ne razgovarajte osim pozdrava i nekoliko kratkih
riječi, sa znancima za drugim stolovima
BONTON IZVAN RADNOG MJESTA
DA
NE
Pričajte o svemu što bi se moglo
pozitivno reflektirati na vas
profesionalno ili privatno (neke vaše
posebne vještine i sposobnosti)
Ne pričajte sve o sebi, poželjno je biti
pomalo misteriozan
Ograničite diskusije o vašim
ljubavničkim doživljajima (ne
pomažu ako želite ostaviti sliku
pouzdanog profesionalca)
Ne govorite ništa što bi se moglo
negativno reflektirati na vas osobno
ili profesionalno
Obraćajte pažnju na reakcije ljudi na Ne kritizirajte druge zbog njihovih
vaše priče o društvenom životu
aktivnosti u slobodno vrijeme (suditi
je ljudski, ali pričati o tome može biti
nepristojno i opasno za vaš ugled)
PRAVILA PONAŠANJA U ORGANIZACIJI S
POZICIJE GOSTA I DOMAĆINA
SITUACIJA
DOMAĆIN
POSJETITELJ
Vrijeme sastanka
Nemojte da vas posjetitelj čeka
Dođite na vrijeme ili nekoliko minuta
prije
Pri dolasku
Pridržite vrata posjetitelju, ulazite prvi i
pokazujete put
Predstavite se na recepciji, recite kome
ste došli i ponudite posjetnicu
Pozdravljanje
Pozdravite rukovanjem i osmjehom,
nemojte se pozicionirati kao da imate
nadmoć
Rukujte se i budite ljubazni
Kaputi/šeširi
Pridržite ih i objesite na predviđeno
mjesto
Čekajte da vam se pokaže gdje ih
možete ostaviti, nemojte ih odlagati na
stol, već na pod
Sjedenje
Pokažite gostu gdje da sjedne
Čekajte da vam se pokaže gdje možete
sjesti
Čavrljanje
Samo 3-4 minute, a onda prijeđite na
posao
Domaćin započinje razgovor, osim ako
ste vi sazvali sastanak
Posjetnice
Ponudite posjetnicu
Tražite posjetnicu ako je gost nije
ponudio i ponudite svoju
Pušenje
Nemojte pušiti ako vaš gost ne puši i
pitajte za dopuštenje
Suzdržite se od pušenja
Prekidi
Ne prihvaćajte pozive ili prekide ako
nisu hitni
Ako domaćin prihvati poziv ili osoba uđe
u ured, pitajte je li potrebno da izađete
Pozdravi
Otpratite gosta do izlaza i zahvalite na
posjetu
Nemojte predugo ostati; ovisno o vrsti
sastanka napišite poruku zahvale
POSLOVNI BONTON U
MEĐUNARODNIM ODNOSIMA



Prema stupnju muževnosti i ženstvenosti u poslovnom
komuniciranju i poslovnom ponašanju možemo razlikovati
zemlje koje više cijene muževne osobine, kao što je Japan,
Italija, Austrija i Švicarska.
Zemlje koje su više sklone ženstvenim karakteristikama su
zemlje skandinavske zemlje, Švedska, Danska, Nizozemska
i Norveška
Poslovni bonton pojedinih zemalja određuje i stupanj
individualizacije u organizaciji, tako da se u Sjedinjenim
Američki Državama njeguje individualni pristup i
inicijativa pojedinca na pojedinim poslovnim pozicijama
dok je u Južnoj Americi i Japanu taj pristup kolektiviziran.
Odluke koje se donose u kolektivističkom pristupu su
rezultat zajedničkog razmišljanja svih uključenih ili mogu
biti odluka rukovodstva. Tako da je na primjer u Maleziji,
Filipinima, Guatemali i Panami sva moć odlučivanja
stavljena na rukovodeće pozicije
ANALIZA MEĐUKULTURALNIH RAZLIKA
POSLOVNOG BONTONA
SAD


Rukovanje, osmijeh
Kašnjenje =
nepoštovanje

Neformalno obraćanje

Spremnost na rizik


Individualizam >
kolektivizam
„Vrijeme je novac”
JAPAN






Dodirivanje
Osmijeh
Kašnjenje
Rizik
Duži pogled u oči
sugovornika

Ojigi – naklon
Ceremonija razmijene
posjetnica
Dugi pregovori
 Kolektivizam >
individualizam


Tišina
BRAZIL I ARGENTINA

Rukovanje – trešnjom
i slabim stiskom

Dodirivanje

Poslovni ručci i večere

Kašnjenje

Emotivnost i
temperamentnost
Držanje ruku na
bokovima
 Znak prstima za „OK”

Prekidanje
sugovornika je znak
entuzijazma
UAE
Rukovanje – dugo
 Dodirivanje

Gostoljubivost
 Kašnjenje
 Spora komunikacija
Odnosi se samo na
komunikaciju s
muškarcima
NE:





Palac u zraku
Lijevom rukom
Potplat cipela
Svinjetina, alkohol
• Odmahivanje glavom lijevo-desno znači
„da”, a kimanje gore-dolje „ne”
RH
Rukovanje
 Fleksibilnost u
pogledu vremena
 Ne vole kašnjenje
 Niska tolerancija na
rizik

 Poslovi se često
dogovaranju u
neformalnom
okruženju



NE:
Pokazivati
kažiprstom
Dodirivati
sugovornika
Ruka u džepu kod
rukovanja
 Za
međunarodno
poslovanje
bitno
je
poznavanje
drugih
kultura
i
bontona
stranih zemalja kako
bismo na najbolji mogući
način predstavili sebe i
svoju tvrtku.
 Međutim, za sve zemlje
vrijedi davno naučeno da
„lijepa riječ otvara sva
vrata“.
DRUŠTVENO ODGOVORNO
POSLOVANJE
“Preko noći postaje slavan samo onaj tko je danima neumorno radio”
Henry Ford
“Izaberi posao koji voliš i nećeš morati raditi niti jedan dan u svome životu”
Konfucije
PRIJEDLOG RAZVOJA/IMPLEMENTACIJE
KONCEPTA DOP-A
Etički kodeksi?
 Dosadašnje grupe i tvrtke?
 Razrađeni/Izrađeni prijedlozi, vezani uz
dosadašnje usmjerenje odabrane tvrtke, logički
odabir područja?
 U formi seminarskog rada (teorijski : praktični
dio; dodatak: procjena financijskih ulaganja!
Isplativost investicije!)
 Podloga:
Studije slučaja (M.A. Omazić, EFZG)
Izvješća o održivosti različitih tvrtki
