Transcript Dru*tveno odgovorno poslovanje V. predavanje, 2014/15.

Ekološki otisak – kalkulator
footprint.wwf.org.uk
DRUŠTVENO ODGOVORNO
POSLOVANJE
V. PREDAVANJE, 2014/15.
TEORIJE DISTRIBUTIVNE PRAVDE
“Uvijek dijeli, i to na jednake dijelove !”
James M. Barrie, Petar Pan
TEORIJE DISTRIBUTIVNE PRAVDE
Teorija je skup ideja kojima se nešto objašnjava
 Teorija distributivne pravde (Teorija ekonomske
pravednosti) – kakva je raspodjela bogatstva u društvu
moralno ispravna, jesu li imovinske nejednakosti
opravdane, te ukoliko jesu, u kojoj se mjeri one mogu
tolerirati i iz kojih izvora mogu potjecati.
 Teorija je selektivna – u smislu svojih prioriteta,
perspektiva i podataka koje definira kao važne. Stoga
daje poseban i djelomičan pogled na stvarnost. Iako se
na prvi pogled čine proturječnima, te se perspektive
nadopunjuju.
 Teorije ekonomske pravednosti su komplementarne te
nam pružaju potpuniju sliku društva.

TEORIJE DISTRIBUTIVNE PRAVDE
Pogled odozgo
Pogled sa strane
Trodimenzionalni pogled
ETIKE MORALNE OBLIGACIJE:
1. DEONTOLOŠKA TEORIJA
Što sam dužan činiti?
 Daju popis vrsta djelovanja koja nam
je zabranjeno činiti: 10 božjih
zapovjedi npr.
 Najpoznatija je teorija I. Kanta tzv.
kategorički imperativ:
 “Djeluj tako da čovječanstvo, kako u
tvojoj osobi tako i u osobi svakoga
drugoga, uvijek istodobno koristiš kao
svrhu, nikad samo kao sredstvo”

2. TELEOLOŠKE TEORIJE
Postoji samo jedan kriterij određivanja
ispravnog/neispravnog djelovanja.
 Taj je kriterij često posljedica (svrha) djelovanja
pa kažemo da je djelovanje dobro ukoliko su
njegove posljedice dobre.
 Najpoznatija posljedična teorija je Utilitarizam
(dobro=korisno=sreća).
 Začetnici utilitarizma su Jeremy Bentham
(1748-1832) i John Stuart Mill (1806-1873).

UTILITARIZAM
Utilitarizmu je zajednički princip
korisnosti kojega je formulirao
Bentham:
“Princip korisnosti je princip koji
ne odobrava ili ne odobrava svako
djelovanje, prema sklonosti koju
(to djelovanje) pokazuje s obzirom
na povećanje ili umanjivanje sreće
dionika čiji su interesi u pitanju.
Ili, što je ista stvar drugim
riječima, unapređuje ili priječi tu
sreću.”
UTILITARIZAM
Se prvenstveno koncentrira na uvećanje
društvenog blagostanja.
 Zagovara umjerenu imovinsku
nejednakost jer se čini da takvo stanje
najbolje služi najvećem mogućem
blagostanju svih pripadnika onakvih
društava kakva poznajemo.
 Kritički osvrti tvrde kako utilitarizam
jedne pojedince tretira kao sredstva za
druge.
 Zanemaruje različite doprinose u
stvaranju proizvoda koji se raspodjeljuju.

Dopušta li se osobni suverenitet tj. puno raspolaganje vlastitom osobom?
NE
DA
Egalitaristički liberalizam
(socijaldemokracija)
Libertarijanizam
Dopušta li se da bar neki osobni faktori
imaju utjecaja na različitoj količini?
NE
DA
Striktni
Umjereni
egalitarizam
J. Rawls
R. Dworkin
Dopušta li se prvobitno usvajanje
(uloženi napor i rad) vanjskih resursa
(world-ownership) u distribuciji?
NE
Lijevi
libertarijanizam
DA
Desni
Teorija ulaznih vrata ili “Starting gate
theory” – H. Steiner
Dopušta li se prvobitno prisvajanje bez
ograničenja?
NE
Izvor: Krkač, K. (ur.): Uvod i poslovnu etiku i korporacijsku
društvenu odgovornost, MATE, Zagreb, 2007., str. 125-169.
DA
Umjereni
libertarijanizam
(tzv. Lockeov uvjet)
Ekstremni
(nema nikakvog
uvjeta)
R. Nozick, E. Mack
J. Narveson, J.
EGALITARISTIČKI LIBERALIZAM
JOHN RAWLS





Najraniji odgovor utilitarizmu,
najutjecajnija u suvremenoj političkoj
misli.
Predstavlja varijantu teorije društvenog
ugovora kojim se dokazuje sadržaj
provedenih normi.
Društvo sa svojim institucijama je
pozadina u kojoj se zbiva cjelokupno
ljudsko postojanje.
Najvažniji uvjet koji institucije moraju
zadovoljiti je da budu PRAVEDNE.
Pravednost je njihova najvažnija vrlina,
baš kao što je istina najvažnija vrlina svih
vrsta teorija.
RONALD DWORKIN
Uglavnom slijedi Rawlsovu liniju s
ciljem uklanjanja nekih
nedostataka njegova pristupa.
 Sudbine ljudi određene su njihovim
okolnostima i onim što odaberu.
 Pravednost traži eliminaciju upliva
onih čimbenika na koje pojedinci ne
mogu utjecati, a dopušta djelovanje
onih koji se nalaze pod njihovom
kontrolom

LIBERTARIJANIZAM
ROBERT NOZICK
Teorijska orijentacija koja brani
klasični laissez-faire (neograničeni
kapitalizam)
 Predlaže da zadovoljavajuća koncepcija
raspodjele mora biti povijesna, što se
odnosi na pitanje da li je proces bio
legitiman?
 Ukoliko tijekom raspodjele nije
počinjena nikakva nepravda,
raspodjela dobara je pravedna ma
kakav bio njezin ishod.

PLURALIZAM
MICHAEL WALZER




U društvu vlada stalna borba za
monopolom u području distributivnih
sfera: ideologija.
Različite grupe nastoje nametnuti svoj
kriterij cijelom društvu.
Rješenje problema distributivne pravde
leži u ukidanju dominacije. Treba
spriječiti pretvaranje jednog dobra u sva
ostala, sačuvati autonomiju svih sfera.
Time dobivamo kompleksnu jednakost u
kojoj su dozvoljeni monopoli ograničeni
na jednu sferu.
Obrazovanje i važni položaji prema
sposobnostima, političke funkcije prema
odabiru građana, bogatstvo prema
tržišnom uspjehu i sl.
DAVID MILLER
Teorija se temelji velikim dijelom na
empirijskim istraživanjima o tome što
ljudi misle kako bi trebalo pravedno
raspodijeliti dobra.
Postoje tri osnovna kriterija raspodjele:
-Prema zasluzi
-Prema potrebama
-Svima jednako
Osim u ekonomskoj sferi, smatra kako bi
dobra trebalo dijeliti i u okviru
birokratskih, dobrotvornih te sportskih
udruga.
MJERILA/NAČINI
VREDNOVANJA MORALNE
ISPRAVNOSTI
Jimminy Cricket
etika
ETIKA SAVJESTI
Privatna moralnost
Calimero etika
ETIKA PRAVDE
Javna moralnost
ETIČKI SLUČAJEVI
Koja je odluka bolja?
(pod pravnim, poslovnim, moralnim,
interesom; interesom radnika, zajednice,
okoliša…ostalih interesnih dionika)
TEMELJNI ETIČKI SLUČAJEVI?
Najčešći tipovi nemoralnog
djelovanja
% ispitanika
Laganje nadređenima
45%
Krivotvorenje dokumentacije
36%
Sukob interesa (podmićivanje)
34%
Pljačka ili krađa
27%
Konstantno primanje darova
26%
Izvor: Ethics Resource Centar (SAD 1997.)
TEMELJNI ETIČKI SLUČAJEVI






Sukob interesa: povisivanje osobne plaće na uštrb profita vlasnika, prisvajanje
dobara tvrtke za osobne interese, podmićivanje i primanje mita
Poštenje i iskrenost: namjerno nanošenje štete kupcima, klijentima,
zaposlenicima, konkurentnim tvrtkama pomoću: obmanjivanja, pogrešnog
informiranja, iznude, prisile, diskriminacije i sl, stvaranje monopola na tržištu,
lažno informiranje o naravi proizvoda ili usluge.
Komunikacija: lažno ili nepotpuno reklamiranje, lažna osobna prodaja proizvoda,
nepotpuno obavješćivanje o štetnim učincima (napose lijekovima), nepotpuno
informiranje o razlici među proizvodima, označavanje štetnih proizvoda (npr.
duhanski proizvodi), razna upozorenja (dobna ograničenja za razne proizvode).
Poslovni odnosi: zlouporaba autoriteta, plagiranje tuđeg rada, odavanje
poslovnih tajni, onemogućavanje provedbe plana poslovanja, nesudjelovanje na
sastancima tvrtke, prisiljavanje drugih na nemoralne radnje.
Specifičnosti RH: uz sve navedene poteškoće, u Hrvatskoj se svakako u većem
stupnju pojavljuju klasične poteškoće u svezi neplaćanja poreza (zbog sporosti i još
nekih neželjenih svojstava pravnog sustava), kršenja prava, dužnosti i statusa
zaposlenika (zbog visokog stupnja nezaposlenosti) i općeg nepovjerenja prema
zamisli “pravednog poslovanja” (Just Business)
Video klipovi – Korupcija; Svaki dan nova afera
KAKO DONIJETI ODLUKU
U ETIČKOM SLUČAJU?






Postoje li neki ekonomski ili poslovni razlozi
koji dovode do mogućnosti izbora
nemoralnog načina djelovanja?
Postoje li pravna ograničenja pod koja bi
djelovanje moglo potpasti ako bi se izvelo na
određen način?
Posjeduje li kompanija etički kodeks s
obzirom na ovaj tip djelovanja?
Je li taj način djelovanja uobičajen u Vašoj
grani poslovanja (trgovanja, proizvodnje,
pružanja usluga)?
Bi li Vaši kolege, podređeni, nadređeni, pa i
vlasnici podržali ovaj smjer djelovanja?
U kojem je odnosu taj smjer djelovanja
prema Vašim osobnim vrijednostima i
stavovima? (Primjena općeg mjerila iz
normativnih moralnih teorija)
KAKO ODRŽATI I UNAPRIJEDITI MORALNO
ISPRAVNO DJELOVANJE U POSLOVANJU?


Temeljni način je izvanjski koji znači postojanje značajnih
zakonskih ograničenja, jasnog kodeksa ponašanja s kojim
su svi upoznati i prihvaćaju ga.
Kako se nemoralno ponašanje bez obzira na izvanjska
ograničenja pojavljuje potrebno je donijeti etičku odluku
na koju djeluju tri čimbenika:
1. Individualna moralna mjerila,
2. Utjecaj managera i suradnika,
3. Prilika da se izvrši moralno neispravan čin.

1+2+3= etička odluka
RELEVANTNI ODNOSI MORALNOSTI I
POSLOVANJA
Točni odnosi moralnosti i
poslovanja
Moralnost
Moralna ispravnost
Dobro poslovanje
Poslovanje
Moralno ispravno
poslovanje znači
dobro poslovanje
Loše poslovanje Moralno ispravno
poslovanje znači loše
poslovanje
Moralna neispravnost
Moralno neispravno
poslovanje znači
dobro poslovanje
Moralno neispravno
poslovanje znači loše
poslovanje
Tipični slučajevi nemoralnog djelovanja u poslovanju
Sukob
interesa
Povisivanje vlastite plaće na uštrb profita vlasnika (narav korporacije)
Prisvajanje dobara firme za vlastite interese (narav korporacije)
Podmićivanje i primanje mita ( u smislu primanja ili davanja novca, darova ili
posebnih usluga (informacija) s namjerom da se odlučujuće utječe na odluku) (rad
u korporaciji)
Poštenje
i
iskrenos
t
Namjerno nanošenje štete kupcima, klijentima, zaposlenicima, konkurentnim
firmama pomoću: obmanjivanja, pogrešnog informiranja, iznude, prisile,
diskriminacije i sl. (korporacija u društvu)
Stvaranje i očuvanje monopola na tržištu
Lažno informiranje o naravi proizvoda ili usluge (korporacija u društvu)
Komuni
kacija
Lažno ili nepotpuno reklamiranje
Lažno osobno prodavanje proizvoda
Nepotpuno obavješćivanje o štetnim učincima
Nepotpuno informiranje o razlici među proizvodima
Označavanje štetnih proizvoda (npr. duhanski proizvodi)
Razna upozorenja (dobna ograničenja za razne proizvode)
Poslovni
odnosi
Zlouporaba autoriteta
Plagiranje tuđeg rada
Odavanje poslovnih tajni
Onemogućavanje provedbe plana poslovanja
Nesudjelovanje na sastancima tvrtke
POSLOVNI PROBLEM
Etička mjerila
Osoba
Tvrtka
Društvo
Egoizam
Vlastiti interes
Interes tvrtke
Učinkovitost
Dobrohotnost
Prijateljstvo
Interes tima
Društvena
odgovornost
Načelo
Osobni moral
Pravila i
procedure
Zakoni i etički
kodeksi
Čitaj: Krkač, K., str. 246. (Primjer 3)
DIMENZIJE ODLUKE
Kultura
POSLOVNA ODLUKA
Moć
PRIMJER
ILI
SLUČAJ
MORALNA ODLUKA
PRAVNA ODLUKA
MOGUĆA PRAVILA U KONFLIKTNIM
SITUACIJAMA
1. Ako postoji sukob
između etike i zakona,
učini što nalaže zakon
2. Ako postoji sukob
između etike i
poslovanja, učini što
nalaže profit
3.1. Ako postoji sukob
zakona i poslovanja,
učini što nalaže zakon
3.2. Ako postoji sukob
zakona i poslovanja,
učini što nalaže profit
Prema pravilima 1., 2., i 3.1. postoji
slijedeća hijerarhija vrijednosti:
1.Zakon 2. profit 3. moral
A prema pravilima 1., 2., i 3.2.
postoji drugačija hijerarhija
vrijednosti:
1. Profit 2. zakon 3. moral
NO možemo zamisliti i slijedeću
hijerarhiju vrijednosti:
1. Moral 2. zakon 3. profit
Hijerarhija ovih vrijednosti, tj. poslovnih, zakonskih i moralnih nije zadana i u
konfliktnim situacijama nije lako odlučiti.
POSLOVNA ODLUKA
Ima mnoge dimenzije koje nisu
isključivo ekonomske nego: ekonomske,
političke, tehnološke, društvene i
etičke.
 Pravila:
1.
Identifikacija problema
2.
Razgraničenje ekonomske od
zakonskih i etičkih dimenzija
3.
Izdvajanje etičke dimenzije
4.
Odvagivanje alternativnih odluka i
donošenje moralne odluke
5.
Djelovanje u skladu s odlukom

MORALNA (ISPRAVNA)
ODLUKA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Prepoznati željeni učinak
Definirati problem
Ispitati poteškoće i prepreke
Razviti alternativna rješenja
Odabrati najbolje rješenje
Odrediti pojedine korake
rješavanja
Prepoznati reakcije/dobrobiti
DONOŠENJE POSLOVNE ODLUKE: VENNOV
DIJAGRAM
Etička
odgovornost
2b
3
1
Ekonomska
2a
odgovornost
Pravna
odgovornost
1 – profitabilno,
legalno, moralno: to
je pravi smjer
djelovanja
2a – profitabilno i
legalno:djeluj
oprezno
2b – profitabilno i
moralno: djeluju
oprezno
3 – legalno i
moralno: pronađi
načine
profitabilnosti
OBRAZAC ZA DONOŠENJE
MORALNIH ODLUKA
Utilitaristički pristup
 Pristup preko prava
 Pristup pravde ili pravednosti
 Pristup putem općeg dobra
 Pristup preko kreposti

Čitaj Krkač, K., str. 257.
1.
2.
3.
4.
5.
Koje će dobrobiti i koje će štete svaki
smjer djelovanja proizvesti, te koja
će mogućnost dovesti da u najvećoj
mjeri poštuje ta prava?
Koja moralna prava imaju uključene
strane i koji je smjer djelovanja
takav da u najvećoj mjeri poštuje ta
prava?
Koji smjer djelovanja sve tretira na
isti način, osim ukoliko postoji
moralno opravdan razlog ne učiniti
tako i koji ne pokazuje favoriziranje
ili diskriminaciju?
Koji smjer djelovanja ostvaruje opće
dobro?
Koji smjer djelovanja razvija
moralne vrline?
Vježba: Jalšenjak, B.;
Krkač, K.: Društveno
odgovorno poslovanje,
str. 44 (10 min)
ETIČKI KODEKS


Etički kodeks je skup općih etičkih pravila
koja obvezuju naručitelja i djelatnike
naručitelja. Etički kodeks sadrži okvir etičkog
ponašanja koji se mora poštivati u provedbi
postupaka javnih nabava te onemogućava
korupcijske rizike.
Etički kodeks (eng. Code of ethics/codes of
conduct/professional codes)
- iskazi o
idealima ponašanja, upute ili zabrane
zajedničke kulturi, religiji, tradicionalnim
profesijama,
bratskim
organizacijama,
korporacijama i trgovačkim udruženjima.
Kodeksi kombiniraju filozofske iskaze i visoke
ideale s primjedbama za izbjegavanje
specifičnih
ilegalnih
aktivnosti
i
za
podržavanje određenih moralnih principa,
osobito onih koji povisuju osobno ponašanje i
poboljšavaju međuljudske odnose.
ETIČKI KODEKS






Važan prvi korak u uvođenju poslovne etike u
svakodnevno poslovanje.
Ne možemo očekivati od naših partnera da se
ponašaju etično, ako sami to ne činimo.
Standardi za etično ili društveno odgovorno
ponašanje uključeni su u svakog pojedinca kao
i u samu organizaciju, njegovi stavovi, norme i
uvjerenja, vlastiti etički standard, okvir
etičnog odlučivanja i moralni razvoj uvelike
utječe na etiku pojedinca.
Etički kodeks utvrđuje osnovne smjernice
etičkog ponašanja te
promiče etično i profesionalno ponašanje svih
dionika
Prema podacima HGK na 20.09.2012. u RH
aktivnih je 183.666 poslovnih subjekata, 695
potpisnica kodeksa etike u poslovanju, što čini
0,41%.
ETIČKI KODEKS

U današnje vrijeme suvremeni trendovi
diktiraju uvođenje Etičkih kodeksa u
poslovanje, no postavlja se i pitanje kako
osigurati da načela etičkog kodeksa
postanu kultura življenja poduzeća i šire
društvene zajednice, te ne postanu sami
sebi svrha.
Izrada ETIČKOG KODEKSA
organizacijskih jedinica koje se bave
poslovima javnih nabava:
 Cijena izrade Etičkog kodeksa 73.800,00
kn(sa PDV-om)
Dostupno na: LTD Savjetovanje:
http://www.ltd-savjetovanje.hr/zanarucitelje,20.09.2012.

ETIČKI KODEKS
Cilj etičkog kodeksa nije do detalja propisati
ponašanje u svakoj konkretnoj prilici, nego, na
temelju osnovnih vrijednosti poduzeća, pružiti
zaposlenicima stupnjeve etičkog razumijevanja,
na temelju čega će sami donositi odluke i kada će
biti suočeni sa novim izazovima.
Etički kodeks ne služi prvenstveno za nametanje
vrijednosti ili stavova zaposlenicima, nego za
stvaranje okvira za njihov konstruktivan i
kritički odnos prema poslovnoj praksi unutar
organizacije i izvan nje. Riječ je o razvoju
senzibilnosti i argumentiranog rasuđivanja u
etičkim pitanjima.
ETIČKI KODEKS








Etički
kodeks
ponajprije
treba
identificirati postojeće vrijednosti koje će
se dalje poticati i razvijati.
Uz to, treba djelovati na sprečavanju
mogućih problema na temelju tuđih i
vlastitih iskustava.
Upravo zbog utemeljenja kodeksa u
pozitivnoj
praksi
i
vrijednostima
poduzeća, proces kojim se kodeks definira
jednako je važan kao i krajnji rezultat.
Poticanje etičkog ponašanja u
organizaciji postiže se:
definiranjem i objavom pravila ponašanja,
pozitivnim primjerom rukovoditelja,
otkrivanjem i rješavanjem potencijalnih
etičkih problema u ranoj fazi,
te kažnjavanjem neetičkog ponašanja.
IZDRADA
ETIČKOG KODEKSA
Zašto je i da li je uopće potreban etički kodeks i socijalna revizija?
Svako poduzeće koje razmatra mogućnost donošenja vlastitog etičkog
kodeksa ili provedbu socijalne revizije trebalo bi za početak odgovoriti
na nekoliko pitanja o vlastitoj motivaciji:









„Da li je vaše poduzeće spremno mijenjati svoju kulturu na temelju
onoga što će pokazati socijalna revizija?
Da li su uprava i osoblje poduzeća spremni za takav proces i jesu li
voljni uložiti novac i vrijeme koji su potrebni a njihovu provedbu?
Bori li se naše poduzeće trenutno s drugim pitanjima višeg prioriteta?
Zašto moramo smisliti precizniju definiciju etičkog kodeksa našeg
poduzeća?
Koje smo korake poduzeli ili ih još poduzimamo, prema razvoju kulture
našeg poduzeća?
Kako želimo da naše poduzeće izgleda za pet godina? Koja je
dugoročna vizija kulture našeg poduzeća, te položaj koje bi naše
društvo trebalo imati u društvu?
Što očekujemo od uvođenja etičkog kodeksa i socijalne revizije?
Jesu li naši motivi za provođenje socijalne revizije unutarnji (npr.,
zbog vlastite želje za povećanjem kvalitete organizacije) ili vanjski
(npr., u to nas je „gurnuo“ strani ulagač)?“
Nakon odgovora na navedena pitanja trebamo odlučiti na čemu se
temelji vrijednosni sustav našeg poduzeća, te definirati etički kodeks.
IZDRADA
ETIČKOG KODEKSA
Prilikom izrade etičkog kodeksa moguće je
koristiti dva pristupa:
 Ključni procesi
„Temeljna ideja ovog pristupa je utvrditi ključne
procese i definirati osnovne vrijednosti koje
organizacija želi slijediti u tim procesima.
Organizacija zatim oblikuje etički kodeks koji
definira
načela
za
ključne
procese
organizacije:“
 Dionici
„Temeljna ideja ovog pristupa je utvrditi ključne
odnose u okviru organizacije takozvane
dionike i definirati osnovne vrijednosti koje
organizacija želi slijediti u svojim odnosima s
tim dionicima. Organizacija zatim oblikuje
etički kodeks koji definira prakse i načela
ponašanja prema pojedinim dionicima.“
 Oba navedena pristupa su korisna i mnoga
poduzeća i organizacije izrađuju svoj etički
kodeks kao kombinaciju ova dva pristupa.

IZDRADA
ETIČKOG KODEKSA







Pri izradi etičkog kodeksa moguće je
koristiti se s 5 koraka. Ti koraci su :
DIONICI - Odrediti glavne skupine dionika
u određenoj organizaciji.
VRIJEDNOSTI - Utvrditi vrijednosti prema
kojima poduzeće posluje ili bi željelo
poslovati
STRATEGIJE - Napraviti strategije koje su
važne za ostvarivanje vrijednosti poduzeća u
odnosu na dionike.
POKAZATELJI – Ustvrditi pokazatelje sa
kojima može utvrditi provođenje strategija i
uspješnost ostvarenja
STALNO POBOLJŠANJE
Da bi etički kodeks bio efikasan u sebi mora
imati ugrađene kontrolne mehanizme kako
bi imao životnu snagu i važnost.
IZDRADA
ETIČKOG KODEKSA
Zadatak 1.
a) Podjela u radne grupe od po min 2 max 4 članova
b) Dogovor oko izrade Etičkog kodeksa konkretnog
poduzeća (postojeće, člana grupe kao zaposlenika).
1.
načelo izbora je da kodeks ne postoji u primjeni
(teoriji/praksi) u poduzeću/tvrtki/ustanovi/udruzi
koja je odabrana.
2.
Svaka grupa mora odabrati drugačiju djelatnost
prema NKD-u.
c) Raspodjela dužnosti u grupi
Zadatak 2.
a)
Opis poduzeća i djelatnosti
b)
Izrada Etičkog kodeksa poduzeća prema
metodologiji
Zadatak 3.

Prijedlog implementacije Etičkog kodeksa u
konkretnu tvrtku/poduzeće/instituciju/udrugu;

povratna informacija predavaču do kraja
programa.
5 KORAKA IZRADE ETIČKOG KODEKSA
Izvor: Baussard, A.; Markuš, M.;Olejrrovr D.: Etički kodeks i socijalna revizija, Udruga RUKE, Zagreb, 2002., str. 8.
ZAKLJUČNO
“Najbolji kodeksi su oni koji
opisuju način na koji se svi u
poduzeću već ponašaju i osjećaju.
Najgori su oni u kojima viši izvršni
dužnosnici u poduzeću određuju
popis načela, osobito ako oni sami
“jedno govore a drugo rade”.”
Robert Solomon
ZADATAK:

-
-
-
Etički kodeks
Podijeliti se u grupe (minimalan broj
članova grupe dva; maksimalan broj
članova četiri)
Pronaći tvrtku/poduzeće koja nema
izrađen i implementiran etički kodeks
Dogovoriti/predložiti odgovornoj osobi u
tvrtki proceduru izrade (na radionici u
okviru nastave 12.11.2014.) i
implementacije etičkog kodeksa za
konkretnu tvrtku.
Opcionalno: revizija postojećeg etičkog
kodeksa tvrtke
Potrebno obvezno prikupiti što više
detaljnih informacija o tvrtki; te proučiti
postojeće etičke kodekse sličnih tvrtki i
donijeti ih na radionicu 12.11.2014.