Transcript agenda 21 i biološka raznolikost

AGENDA 21
Biološka raznolikost
VELADŽIĆ NAJDA IV2
Put prema Agendi 21
 1972. - Konferencija o čovjekovom okolišu u




Stockholm
1983. - Komisija Brundtland
1987. - "Naša zajednička budućnost" - izvještaj
Komislije Brundtland
1989. - Započelo planiranje Konferencije o okolišu i
razvoju.
1992. "Skup o Zemlji“ - održan u Rio de Janeiru–
Agenda 21
Agenda 21 – ekološki program samozaštite
čovječanstva u 21.st.
 Agenda21 - predložak za djelovanje u
40 različitih područja (zaštita tla,
šuma, voda, zraka, očuvanje biološke
raznolikosti, zbrinjavanje otpada,
itd.),čije je djelovanje od ključnog
značenja za održivi razvoj Zemlje.
 Ideja održivog razvoja= usklađenost
gospodarskog rasta i prirodnih
ekosistema.
 ‘Održivi razvoj je onaj koji
zadovoljava potrebe današnjih
generacija,ne
ugrožavajući buduće generacije u
zadovoljavanju njihovih potreba.‘ Brundtland Komisija
 Izveštaj komisije iz 1987.godine - ljudsko prisustvo pritiska životni




ciklus planete.
Od 1950.godine – duplikacija populacije, a materijalna dobra veća
za 4 puta!
¾ ljudi – u rastućem siromaštvu
Koncept održivog razvoja mora biti kao svakodnevna praksa i
program A21 stvara prostor za takvo ostvarivanje.
“Ideja vodilja je bila: održivi razvoj se mora događati tamo gdje
žive ljudi, gdje kupuju, gdje imaju škole, gdje planiraju građevinsko
zemljište, gdje imaju svoja radna mjesta - dakle u gradovima i
općinama. Tako su i rođene vizije lokalne Agende 21.”
Trendovi i zadaci Agende 21:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Suzbijanje siromaštva kao prioritetni zadatak OUN-a
Promjena obrasca potrošnje
Zaštita i unapređenje ljudskog zdravlja
Razvoj koncepta održivog naselja
Zaštita atmosfere
Održivo upravljanje tlom
Sprečavanje odumiranja šuma
Zaštita i upravljanje slatkim vodama
Upravljanje opasnim vodama
Upravljanje radioaktivnim otpadom
Postupci i zadaci iz oblasti u Agendi 21:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Suzbijanje dezertifikacije(nastanka pustinja) i suša
Održivog razvoja planina
Održive poljoprivrede i razvoja sela
Očuvanje biološke raznolikosti
Upravljanje biotehnologijom
Zaštita i upravljanje okeanima
Upotreba otrovnih hemikalija
Upravljanje krutim otpadom
Realizacija ovih ciljeva i zadataka = obrazovanje,
osposobljavanje i razvijanje svijesti
javnosti!
Razmišljati globalno - djelovati lokalno
 Ključna uloga u ostvarivanju
održivog razvoja – lokalne
vlasti.
 Dokument - lokalna Agenda
21
 Do 1996. većina zemalja je
trebala postići opću
saglasnost o lokalnoj Agendi
21.
 Danas više od 2000 lokalnih
vlasti radi na izradi lokalne
Agende 21.
Zaključak
 Glavno pitanje danas:
Možemo li se
pouzdati u to da će se
u kratkom roku
uspjeti promijeniti
dovoljan broj ljudi
kako bi se spasio
suvremeni svijet?
Biološka raznolikost
(biodiverzitet)
Kratki prikaz:
1. Pojam
2. Nivoi
3. Problemi upravljanja
4. Efikasna zaštita
Šta je biodiverzitet?
 29.decembar 1995.godine – Međunarodni dan biološke
raznolikosti.
 UN proglasile period od 1994. do 2003. god. dekadom
biološke raznolikosti, a 1995.god. godinom zaštite prirodne i
životne sredine.
 Biološka raznolikost(biodiverzitet) označava različitost na
genetičkom nivou (gena), na nivou vrste, biocenoza i
ekosistema.
 Tri najvažije komponente biodiverziteta:
1. Genetički diverzitet – različitost gena unutar jedne vrste
2. Diverzitet vrsta – različitost vrsta u nekom području
3. Diverzitet ekosistema – različitost staništa, životnih
zajednica, ekosistema i ekoloških procesa
Problemi upravljanja
 Do danas u svijetu opisano oko 500 hiljada vrsta
biljaka i oko 2,5 miliona vrsta žvotinja.
 Smatra se da još nije opisano između 10-30 miliona
vrsta biljaka i životinja.
 Narušavanje prirodnog biodiverziteta zbog
degradacionih i zagađujućih procesa, a sve
zbog djelovanja čovjeka!
Kategorije biljaka i životinja prema
stepenu ugroženosti:
1. Izumrle (Ex) - izumrle vrste
2. Ugrožene (E) – vrste kojima prijeti izumiranje
3. Osjetljive (V) – vrste čije se populacije smanjuju
4. Rijetke (R) – populacija mala i uskog
rasprostranjenja
5. Skupina neodređenog statusa (I)
Popis izumrlih životinjskih vrsta





Ptice ( Lat. Aves )
Kraljev Otočni Emu(red
Kazuara;porodica Emua)
Klokanov Otočni Emu
(red Kazuara;porodica
Emua)
Moe (red Moavki)
Slonovske Ptice (red
Slonovskih Ptica)
Dodo
Sisari (Lat. Mammalia)
 Falklandska Lisica(red
Mesoždera; porodica Pasa)
 Morska Vidrica(red
Mesoždera; porodica Kuna)
 Karipska Medvjedica (red
Mesoždera; porodica
Pravih tuljana)
 Stellerova Morska
Krava(red Morskih krava ;
porodica Moronja)
Kraljev Otočni Emu
Moa
Morska krava
Popis ugroženih životinjskih vrsta















Afrički slon
Azijski slon
Bengalski tigar
Bizon
Bonobo
Divovska vidra
Galapagoški pingvin
Gavijal
Gepard
Golema želva
Gorile
Hijacintna ara
Indijski riječni dupin
Indokineski tigar
Južna riječna vidra
 Kineski aligator
 Madagaskarski prstaš ili









Aye-aye
Modrulj
Morska vidra
Orangutan
Patuljasti vodenkonj
Riječni rak
Risovi
Velika bijela psina
Veliki panda
Šaran
Popis osjetljivih vrsta
 Velike mačke
 Ptice grabljivice
Popis rijetkih životinjskih vrsta
 Bijeli lav
 Mrki tvor
 Patuljasti miš
 Bezrepi makaki
 Otočna siva lisica
 Sumatranski orangutan
 Kubanski krokodil
 Divlji konj Przewalskoga
 Čovječja ribica
Endemske i ugrožene biljne vrste








Rijetke vrste u BiH i
Hrvatskoj:
Bosanski ljiljan
Velebitska degenija
Enicijan
Hajdučka trava
Javor planinski
Perunika bosanska
Čekinjuša bosanska
Dalmatinska iglica
Ugrožene vrste u svijetu:
 Divlji sago-SAD
 Orhideja-Meksiko
 Morski ladolež-Europa
 Zelena vrčasta biljka-SAD
 Velikolisna palmaMadagaskar
 Mogranj s otoka SokotranJemen
 Afrička ljubica-Istočna
Afrika
 Plava vanda-Indija/Tajland
 Kanarski zmajevac,drvoKanarski otoci
 Kaoba-Ekvador
Šta Crvena knjiga kaže?
 Ugrožene životinjske

vrste:
60 vrsta sisara
28 vrsta ptica
37 vrsta gmizavaca
19 vrsta vodozemaca
38 vrsta slatkovodnih riba
preko 238 invertebrata
U Evropi oko 4 500
ugroženih vrsta biljaka, a
u BiH od ukupno 5 000
biljnih vrsta, ugroženih je
678 vrsta.
Efikasna zaštita
 Ozbiljno uvažavanje
ekoloških
zakonitosti, dobro
poznavanje
ekosistema,
podržavati udruženja
za zaštitu prirode i
podići svijest unutar
zajednice!
Zaključak
 Ali, zašto se uopšte bavimo temom biodiverziteta?
 Zašto?
 Koliko vrsta gubimo?
 Shvatam da postoji problem koji se zove “gubitak
biodiverziteta”, ali kakav će to uticaj imati na
mene?