Transcript Društvena integracija Roma - Socialwork

Vladimir Obradović-Ivica Poljak
WIFI d.o.o.
EMPIRIJSKA STUDIJA
DRUŠTVENA INTEGRACIJA ROMA U RH
•Predmet istraživanja :
Realan i aktualan društveni položaj romske etničke zajednice u RH , opseg i
stupanj njihove marginaliziranosti i depriviranosti te njihov utjecaj na
mogućnosti promjene i riješenje postojećih problema
Utvrđivanje pojedinih objektivnih i subjektivnih dimenzija društvenog položaja
romskih porodica koje su najutjecajniji ograničavajući faktori njihove socijalne
integracije
•Cilj istraživanja :
Utvrditi koji elementi životnog okruženja u objektivnom i subjektivnom smislu
ograničavaju bržu promjenu ukupne društvene pozicije romske populacije ,
te kakove podsticajne aktivnosti i mjere treba poduzimati da bi se ubrzao
proces njihove društvene integracije
HIPOTEZA
Pripadnici većine romskih porodica osujećeni su u sva tri oblika
“socijalnog kapitala” (Sanders , 2001.) što onemogućava njihovu
društvenu integraciju bez obzira na sustavna poboljšanja i
djelovanje vladinih i nevladinih organizacija . Situacijske
okolnosti realnog života i ograničenja koja proizlaze iz rješenja
neprimjerenih romskoj tradiciji i kulturi s jedne strane , te
manifestno izražene ,ali još više latentno prisutne , predrasude
prema Romima s druge strane , izrazito depriviraju romske
porodice i pojedince , marginaliziraju njihov ukupni društveni
položaj i usporavaju proces njihove integracije u civilno društvo .
GLAVNI PROBLEM ISTRAŽIVANJA
GLAVNI ISTRAŽIVAČKI PROBLEM JE SPOZNATI VRSTU
I INTENZITET DJELOVANJA OGRANIČAVAJUĆIH
DETERMINANTI BRŽE I POTPUNIJE INTEGRACIJE
ROMA , ODNOSNO UOČAVANJE RELEVANTNIH
POTICAJNIH FAKTORA PROCESA MIJENJANJA
POSTOJEĆEG STANJA NA INSTITUCIONALNOJ RAZINI
DRŽAVE I ŽUPANIJA , NA SITUACIJSKOJ RAZINI ŽIVOTA
U MJESTIMA STANOVANJA TE PORODIČNOJ I RAZINI
POJEDINCA.
OBJEKTIVNE DIMENZIJE DRUŠTVENOG POLOŽAJA
Radna definicija
DRUŠTVENA ISKLJUČENOST
-iz sfere društvenog života , društvenih
odnosa , djelovanja i odlučivanja
RASNA DISKRIMINACIJA
- u pogledu ljudskih prava i sloboda
DRUŠTVENA MARGINALIZACIJA - potisnutost na rubna područja društvenog
egzistiranja i produkcije
DRUŠTVENA DEPRIVACIJA
- lišenost mogućnosti osiguranja kvalitete
života i njegove reprodukcije
SUBJEKTIVNE DIMENZIJE DRUŠTVENOG POLOŽAJA
TRADICIJA I NAČIN ŽIVOTA
UVJERENJA O DRUGIMA I OČEKIVANJA
KULTURNI VRIJEDN. OBRAZAC
NACRT ZA ŽIVOT I STIL ŽIVOTA
SOCIJALNO FUNKCIONIRANJE
NE/ZADOVOLJSTVO SA ŽIVOTOM
SLIKA O SEBI I OČEKIVANJA
Objašnjenje I. hipotetskog modela
Socijalna isključenost i diskriminacija uvijek su u
izvjesnom stupnju korelirane društvene pojave koje
svaka zasebno bitno određuju ukupni društveni položaj
romske etničke zajednice. Stupanj deprivacije i
marginalizacije u kojima živi većina romskih porodica
direktno utječe na proces društvene integracije Roma i
indirektno (intervenirajuće) djeluju na mogućnosti bržih
i većih promjena ukupnog društvenog položaja Roma.
OBJAŠNJENJE II. HIPOTETSKOG MODELA
Predrasude i socijalna distanca prema Romima uzajamno se prožimaju i utječu na
situaciju u kojoj živi porodica , te na uvjerenja o drugima i očekivanja od drugih koja
(mogu da) usporavaju proces društvene integracije , ili ga preusmjeravaju prema
etničkoj asimilaciji.
Struktura porodice i njena dis/funkcionalnost koja se ogleda u poremećenim/skladnim
porodičnim odnosima , utječu na formiranje slike o sebi i očekivanja od sebe i drugih.
Što su ove slike i očekivanja pozitivnije , to ubrzavaju proces društvene integracije sa
mogućim otklonom prema etničkoj asimilaciji.
Po našem shvaćanju društvena integracija i etnička asimilacija međusobno su
povezane društvene pojave , te je potrebno otkriti u čemu i koliko je izražena
differentia specifica.
Teorijska i metodološka paradigma
SOCIOLOGIJSKA + PSIHOLOGIJSKA
“SOCIAL CAPITAL” TEORIJA + TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA + TEORIJA PREDRASUDA
-financijski kapital
- eksternalni locus kontrole
- intenzitet predrasude
-kulturni kapital
- internalni locus kontrole
- socijalna distanca
-socijalni kapital
-KVANTITATIVNA
+
(analiza podataka i informacija
KVALITATIVNA ANALIZA
(fokus grupno intervjuiranje , narativna analiza
intervjuiranjem i opažanjem,
životnih historija i priča (metoda R. Atkinsona),
primjenom upitnika , skala procjene,
studija slučaja manjih romskih zajednica )
liste samoiskaza i testova)
METODOLOŠKI PRISTUP
Uzorak:
- tri cluster-a (Međimurje, Baranja , Sisak, Istra i Zagreb) od po 100
romskih porodica
- dvije ekvivalentne skupine od 70 ne-romskih i 70 romskih domicilnih
porodica
Specifični uzorci : homogene skupine za fokus grupno intervjuiranje 7 grupa po 9
participanata
poduzorak 10 uspješnih romskih porodica
manje “čisto” romsko naselje ( do 20 porodica)
manje “miješano” romsko/ne-romsko naselje (do 50 porodica)
pojedini slučajevi uspješnih Roma (5-7) u obrazovanju, zapošljavanju i
poduzetništvu
Jedinice analize : naselje , porodica , pojedinac.
Osnovna jedinica bila bi porodica i njena rodbinska socijalna mreža.
Izvori podataka : primarni – izjave ispitanika i opažanje ;
sekundarni – evidencije zavoda za zapošljavanje, popis stanovništva ,
obrazovnih institucija, socijalne skrbi i zdravstva ;
tercijarni – podaci drugih provedenih istraživanja u zemlji i inizemstvu
Metode pribavljanja podataka:
a) studij postojeće dokumentacije o naseljima , porodicama i pojedincima ;
b) intervjuiranjem “face to face” sa opažanjem okruženja ;
c) liste samoiskaza i skale procjene ;
d) naracije životne historije i priče (R. Atkinson ) ;
e) test socijalne distance (Bogardus) i test internalnog i eksternalnog locus
kontrole (Rotter) po teoriji socijalnog učenja
f) test ličnosti Five Big;
METODE I TEHNIKE OBRADE I ANALIZE REZULTATA :
- Na deskriptivnoj razini analize izvršit će se sistematski opis fenomena i
karakteristika ukupnog uzorka , te izvršiti klasifikacijska analiza sa ciljem dobijanja
tipologije romskih porodica (univarijatna i bivarijatna analiza) ;
-Na inferencijalnoj razini provest će se utvrđivanje značajnosti razlika između
pojedinih vrsta romskih zajednica , socijalno isključenih i socijalno integriranih
romskih porodica , neasimiliranih i asimiliranih pojedinaca i sl. (diskriminativna
analiza)
-Na eksplanacijskoj razini utvrdit će se utjecajnost pojedinih objektivnih i
subjektivnih varijabli društvenog položaja na stupanj društvene integriranosti i
verificirati će se hijerarhija ovog utjecaja postupcima multivarijatnih analiza
( faktorske , cluster, logističke regresijske analize)
-Na prediktivnoj (prognostičkoj) razini utvrditi će se relevantni prediktori iz
objektivne i subjektivne dimenzije društvenog položaja koji prognostički objašnjavaju
proces društvene integracije romske zajednice i porodica , te pomažu afirmaciji
pojedinaca u sustavu obrazovanja , tržištu rada , stabiliziranju zaposlenja , kretanju i
napredovanju u radu , te društvenoj afirmaciji (multipla nomialna logistička
regresijska analiza , hijerarhijska diskriminativna analiza )
VRIJEDNOST I PRIMJENJIVOST NALAZA ISTRAŽIVANJA
a) Utvrdio bi se realni – objektivno dati društveni položaj etničke zajednice
Roma u društvenoj strukturi stanovništva Hrvatske i sagledao etnički
diferencijal koji postoji u odnosu na Rome, kada su uspoređeni sa istim
obrazovnim segmentom domicilnog ne-romskog satanovništva ;
b) Posebno bi se izučile dimenzije marginalizacije i depriviranosti romske
zajednice , te analizirali utjecajni čimbenici na socijalnu isključenost ,
diskrimiranost i depriviranost Roma ;
c) Identificirali bi se elementi etničke asimilacije Roma i ukazalo bi se na
potrebne mjere društvene podrške paralelnim procesima društvene
integracije u kojima su očuvane tradicijske vrijednosti i kultura Roma ;
d) Sagledavanjem subjektivnih dimenzija društvenog položaja , te porodične
situacije i odnosa utvrdilo bi se postojanje socijalne distance koja vodi
samoizolaciji Roma sa jedne strane , i intenzitet predrasuda koje ispoljavaju
pripadnici ne-romskog domicilnog stanovništva prema Romima , s druge
strane ;
e) Verificirao bi se prediktivni utjecaj pojedinih psihosocijalnih mehanizama na
osnovu kojih Romi stvaraju sliku o sebi i uvjerenja o drugima , te utječu na
socijalno ponašanje i očekivanje , koje teži društvenoj afirmaciji i integraciji ;
f) Posebno bi se izučili ograničavajući i podsticajni , objektivno dati i subjektivno
internalizirani faktori koji usmjeravaju poduzetnije Rome mlađe generacije da u
sistemu obrazovanja i traženju zaposlenja ispolje veće ambicije i očekivanja .
Ukazalo bi se na potrebne konkretne aktivnosti za stvaranje šansi njihove veće
kompetentnosti na tržištu rada , kulturnog i političkog djelovanja ;
g) Na osnovu istraživačkih nalaza identificirali bi se neadekvatni radni modeli i
pogrešni “nacrti za život” koji sprečavaju društvenu afirmaciju pojedinaca i
društvenu integraciju romskih porodica i zajednice ;
h) Rezultati istraživanja poslužili bi kao podloga javnih rasprava , organiziranja
seminara i radionica , te edukacije mladih koordinatora koji bi djelovali unutar
lokalnih zajednica gdje žive Romi ;
i) Razvili bi se psihološko edukacijski tretmani za pojedine skupine mlađe
generacije Roma , te izradio program socijalno – psihološke podrške romskim
porodicama usmjeren na jačanje odgojnog potencijala ;
Nalazi istraživanja omogućili bi utemeljeno sagledavanje gdje, što i kako
poduzimati aktivnosti i mjere pomoći pojedinim dijelovima romske zajednice u
odgoju, obrazovanju, zapošljavanju, stabiliziranju na poslu i sl.Rasprave koje bi
se organizirale sa i unutar romskih udruga (u RH ih ima 66) iznjedrile bi
zajednički prihvatljive programe društvenog djelovanja, da se ubrza proces
njihove društvene integracije i istovremeno prepoznaju opasnosti od etničke
asimilacije i gubljenja vlastitog identiteta.
U svojoj konačnoj fazi istraživanje bi poprimilo akcijski karakter i uključilo
participante u istraživanju u moduliranje novih istraživalačkih i društveno
relevantnih pitanja o stanju, problemima, mogućnostima i rješenjima koje
je potrebno sagledati na državnoj, županijskoj, općinskoj i naseljskoj
razini da se stvarno promjeni postojeće stanje, zaustave procesi
marginalizacije, značajno smanji deprivacija i spriječe svi oblici
diskriminacije Roma