Transcript socijalni rad paradigma održivog razvoja društva

I. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA
„Socijalni rad i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti
– profesionalna usmjerenost zaštiti i promicanju ljudskih prava“
SOCIJALNI RAD PARADIGMA ODRŽIVOG
RAZVOJA DRUŠTVA
Josip Janković
Anita Begić
Mostar,
Bosna i Hercegovina, 20. – 23. listopada 2010. godine
KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA
Osnovni koncept održivog razvoja dolazi iz područja biologije kao
i neke druge velike ideje i teorije tijekom 20. stoljeća (OTS);
 Globalni koncept na konferenciji UN-a u Shtockholmu 1972.
kao odgovor na problem pogoršanja životne sredine;
 UN-ova komisija dala je 1987. prvu definiciju održivog razvoja,
pod vodstvom Gro Harlem Brundtland, nekadašnje norveške
premijerke:
"Odgovoriti na zahtjeve današnje generacije, a da se pri tome
ne unište mogućnosti da buduće generacije odgovore na svoje
zahtjeve.“
Socijalni rad i održivi razvoj
Znanost i praksa socijalnog rada promoviraju:
- socijalnu promjenu,
- rješavanje problema u međuljudskim
odnosima,
- osnaživanje i oslobađanje ljudi u stremljenju
blagostanju.
Socijalni rad intervenira u točkama gdje čovjek stupa u
interakciju sa svojim okruženjem:
- preveniranjem nastanka štete,
- njenim otklanjanjem.
Osnova implementacije koncepta
Osnovna smjernica za socijalni rad u održivom razvoju je
njegovo određenje kao profesionalne aktivnost i koja
sudjeluje u procesu zaštite, osnaživanja i uključivanja u
društvo osoba: - koje su mete represije,
- u stanju vulnerabilnosti,
- na margini društva ili na putu prema njoj.
Problemi u implementaciji koncepta održivosti pripisuju
se: - sukobu boraca za zaštitu životne sredine i
zajednice biznismena,
- siromaštvu, bolesti i nejednakosti u velikom
dijelu svijeta.
Magični trokut održivog razvoja
(Hessle,2005.)
Ekološka ravnoteža
Ekonomska sigurnost
Socijalna pravda
PREVENCIJA
OSNOVA ODRŽIVOG RAZVOJA
 U okviru teorije i prakse socijalnog rada prevencija je
condicio sine qua non promišljanja i djelovanja bilo
kao:
- primarna, sekundarna, tercijarna;
- opća;
- ciljana;
- situaciona.
 U samoj ideji SOCIJALNOG RADA ideja je „pomoć
do samopomoći“ koja inkorporira i PREVENCIJU
put do ostvarenja ODRŽIVOG RAZVOJA!
Određenje prevencije
 Prevenciju je moguće odrediti kao složeni sustav
mjera, aktivnosti i kontinuiranog napora usmjerenih
otklanjanju rizičnih činitelja i/ili posljedica njihovog
djelovanja, jačanja zaštitnih na svim razinama,
područjima i ključnim točkama s ciljem osiguranja
kvalitetnog rasta, razvoja, prilagodbe i sazrijevanja
novih naraštaja u sigurne, prilagođene, uspješne i
sretne, a samim tim i zdrave ljude.
(Janković, 2006)
STRATEGIJA PREVENCIJE PUP DJECE I MLADIH U KONTEKSTU
ODRŽIVOG RAZVOJA DRUŠTVA
(primjer Hrvatske)
Opći Cilj Strategije je:
osigurati minimalne uvjete potrebne za kvalitetan,
uspješan i zdrav rast i razvoj novih naraštaja,
otkloniti: - činitelje rizika odgovorne za nastajanje
poremećaja u ponašanju,
- nastale poremećaje u ponašanju i njihove
posljedice.

Određenje pojma „poremećaji u ponašanju"
Poremećaji u ponašanju su: Složeni skup funkcioniranja i
ponašanja djece i mladih, koja u određenoj sredini i
vremenu značajno odstupaju od normi te sredine, a
predstavljaju nevoljni odgovor na djelovanje činitelja
rizika, kojima su djeca i mladi izloženi duže vrijeme,
najprije kao obavijest okolini o prisustvu i intenzitetu
rizičnih uvjeta rasta i razvoja, a kasnije kao odgovor na
njih, izraz usklađivanja svog funkcioniranja s danim
uvjetima, novi rizik za dijete i okolinu.
(Janković, 2006.)
Rizični i zaštitni činitelji u
razvoju poremećaja u ponašanju
 Rizični čimbenici (Coie i dr., 1993., Kirby i Fraser, 1997., prema
Bašić 2001.) definiraju se kao: bilo koji utjecaji koji povećavaju
vjerojatnost prvog pojavljivanja poremećaja, napredovanja
prema vrlo ozbiljnom stanju te podržavanju problematičnih
uvjeta ponašanja. Rizični čimbenici odnose se podjednako na
one iz područja prenatalnog i biološkog do širokih okolnosti i
uvjeta života koji pogađaju djecu.
 Zaštitne čimbenike predstavlja sve ono što djeluje na
smanjenje rizika za pojavu poremećaja (ovdje PUPa,
asocijalnog i antisocijalnog ponašanja mladih).
Posebni ciljevi državne strategije RH:
 Unaprijediti sustave kojima će se u najvećoj mjeri suzbijati
nastanak rizičnih činitelja odgovornih za pojavu poremećaja u
ponašanju.
 Poticati izgradnju, razvoj i širenje činitelja zaštite.
 Razvijati, organiziranje i usustavljivanje mreže preventivnih
aktivnosti.
 Potaknuti uspostavu i primjenu programa prevencije na
razinama lokalne zajednice, općine, grada, županije i države.
 Osigurati evaluacije svih programa.
Ključne pretpostavke primjene Strategije
prevencije PUP djece i mladih RH
 Odluka o važnosti novih naraštaja u pogledu:
- brige za ljudske resurse/ kapital u smislu održivog
razvoja društva/,
- u odnosu prema vlastitoj djeci.
 Ustanoviti vladino interdisciplinarno stručno tijelo za:
- praćenje provedbe,
- kretanje PUP,
- stalni razvoj i unapređivanje strategije.
 Utvrditi: ključne točke, razine zahvaćanja i prevencije
Mreža ključnih točaka i razina
prevencije PUP djece i mladih
(Janković, 2006)
Lokalna zajednica u prevenciji PUP u
kontekstu održivog razvoja društva

Uspostaviti općenito bolje životne i komunikacijske uvjete u
lokalnim zajednicama
 Razviti poticajne programe za različite skupine,
 Potaknuti prihvaćanje modificiranih modela rješavanja
konflikata osobito unutar obitelji i socijalnih mreža
 Potaknuti promjenu načina rada kako socijalnih tako i
korekcijskih ustanova
Uloga školskog socijalnog rada u
prevenciji PUP djece i mladih
Izvori rizika vezani uz:
- Obiteljsku situaciju koju karakteriziraju obiteljski problemi i
konflikti;
- neadekvatno ponašanje roditelja kao modela, ovisnost
roditelja, siromaštvo i sl.;
- školu kao instituciju, a to su uspjeh, problemi s disciplinom,
nedovoljna privrženost školi i sl.;
- Individualne karakteristike djeteta , okupiranost
delinkventnim ponašanjem, povezanost s delinkventnim
vršnjacima, biološke determinante i drugo (Wiliams, Ayers,
Artur, 1997, prema Bašić i Janković, 2000.).
Shema 2. Područja rada školskog
socijalnog radnika
Dijete
Školski
socijalni
radnik
Suradnja
Obitelj
Lokalna
zajednica
Zaključci
 Razvoj mora poslužiti potrebama ljudi, a posebno onih koji su u
situaciji siromaštva, marginalizacije i isključenosti iz društva.
 Potreban je kontinuiran, profesionalno i znanstveno utemeljen
rad na suzbijanju i uspješnom suočavanju s rizičnim činiteljima
svih građana kroz njihov stalni rast, razvoj i osnaživanje te na
stalnom unapređenju kvalitete života kao važne komponente
opće prevencije.
 Socijalni rad sa svojim ciljevima, vrijednosnim određenjima,
sustavima izučavanja i djelovanja, metodama i tehnikama već je
od svog uspostavljanja kao posebnog znanstvenog i djelatnog
područja, suštinski uklopljen u filozofiju održivog razvoja društva
na svim razinama i to ne samo deklarativno nego i djelatno.
 Hvala!