ANTITELA- IMUNOGLOBULINI
Download
Report
Transcript ANTITELA- IMUNOGLOBULINI
SPECIFIČAN IMUNOLOŠKI
ODGOVOR
Čine
20% ukupnih proteina plazme
Elektroforezom proteina seruma-gama
globulinska frakcija
Nalaze se i u ekstravaskularnim
tečnostima, u egzokrinim sekretima i na B
limfocitima
AT
su glikoproteini
Sadrže: 82-96% polipeptida
4-18% ugljenih hidrata
Osnovna svojstva i funkcije
antitela
Antitela = Imunoglobulini
(gamaglobulini)
Univerzalne skraćenice
Antitelo - Ab (u srpskom At)
Imunoglobulin – Ig
Antigen - Ag
Vezuju
komplement
Dovode do oslobađanja histamina i drugih
vazoaktivnih amina iz mastocita i bazofila
Na površini B limfocita:specifično
prepoznaju Ag
Osnovna jedinica svakog AT- MONOMER
Sastoji se od: četiri polipeptidna lanca koja su
međusobno povezana disulfidnim vezama (S-S)
Redukcijom (S-S) u sulfhidrilne (-SH) delovanjem
merkaptoetanolom u jakom rastvoru uree monomer se
raspada na:
dva identična laka lanca (L)-RMM 22000-23000 i
na dva identična teška lanca (H)-RMM 55000-70000
Teški lanci (H) imaju oko 440 aminokiselina
Laki lanci (L) imaju oko 220 aminokiselina
Laki i teški lanci su polipeptidni lanci
Jedan kraj L i H lanaca ima aminokiseline sa slobodnom
amino grupom-N terminalna aminokiselina, tj. Nterminalni kraj monomera
Drugi kraj lanaca ima aminokiseline sa slobodnom
karboksilnom grupom-C terminalna
aminokiselina,tj.-C-terminalni kraj monomera
Oba
teška lanca u jednom monomeru su
identična
Nazivaju se:
Gama, Mi, Alfa, Delta, i Epsilon
Razlikuju se po strukturi svojih konstantnih
regiona (otkriveno serološki i hemijskim
metodama)
U
jednom monomeru laki lanci (L) su
identični
dva kapa i dva lambda laka lanca
Kapa lanaca ima 60- 70%, a lambda
lanaca 30-40% -2:1
Laki lanci se razlikuju po strukturi svojih
konstantnih regiona
Polipeptidni
lanci su identični
Polipeptidni lanci različitih monomera AT
razlikuju se po redosledu aminokiselina i
po antigenskim osobinama
U
jednom monomeru po dva polipeptidna lanca
su identična
Porter 1959. god.
Monomer se cepa na tri identična fragmenta:
2 identična Fab fragmenta-prema N terminalnom
karju
1 Fc fragment-prema C terminalnom kraju
Fab
Fab
Prepoznavanje Ag
Fc
Saradnja sa drugim
komponentama imunskog
sistema
(uklanjanje Ag)
Imunološku
specifičnost određuju:
Varujabilni deo lakog lanca-prema N
terminalnom karaju i varijabilni deo
teškog lanca-prema N terminalnom kraju
Cistein
omogućava disulfidnu vezu
između lakih i teških lanaca
U kapa lancu cistein je C terminalna
aminokiselina
U lambda lancu je serin , a predposlednja
je cistein
U
jednom monomeru Fab fragment se
sastoji : od jednog celog lakog lanca i
dela teškog lanca koji se u Fab fragmentu
naziva Fd fragment
Predstavlja konstantni region imunoglobulina
od njega zavisi:
Prolazak AT kroz placentu
Sekretorna funkcija AT
Sposobnost vezivanja komplementa
Vezivanje AT za membranu mastocita i
bazofilnih leukocita i drugih ćelija
U njemu se nalazi ugljenohidratni deo-važan u
sekreciji AT iz plazma ćelija I u vezivanju za
površinu raznih ćelija
Pri
vezivanju sa Ag područje koje se
naziva″ zglob″ ili ″šarka″ donekle se
otvara, da bi se uspostavila bolja veza sa
Ag
Na tom mestu nalazi se veliki broj
prolinskih ostataka
Prolin sprečava da polipeptidni lanac
dobije konfiguraciju heliksa
Polipeptidni
lanci nisu u vidu linearnog
niza aminokiselina
Unutarlančanim disulfidnim vezama
predstavljeni su u globularne regione tj.
Domene
VH
VL
VH
VL
CDR1
CDR1
CDR2
CDR2
CDR3
CDR3
CL
CL
IgA(1,2)
1234)IgG(1,2,3,4)
V (varijabilni) region
VL i VH
C (konstantni) region
CL i CH
1 2)
Klasa (izotip)
CH
CH
IgD
IgE
IgM
Označavaju
se kao:
varijabilni domen teškog lanca- VH
Konstantni domeni teškog lanca- CH1,
CH2, CH3, CH4
CH1-CH3 imaju: IgG, IgD, IgA
CH1-CH4 imaju IgM i IgE
Varijablni VL
Konstantni
CL
Sadrže od 100 do 110 aminokiselina
dobija
se: jedan " F (ab) 2 "molekul
I mali peptidi
"F(ab) 2 "molekul sadrži:
2 Fab fragmenta i region –″zgloba ili
šarke″, sa očuvanim disulfidnim vezama
između teških lanaca
5
KLASA: IgG, IgM,IgA, IgE, IgD
Klase su definisane antigenskim
razlikama u konstantnom regionu teških
lanaca
IgG i IgA imaju podklase- na osnovu
malih razlika u konstantnom delu teških
lanaca
Antigenske
razlike, tj razlike u teškim
lancima koje određuju klase i podklase
AT, kao i različit tip i podtip lakog lanca
(postoji više podtipova lambda lanaca,
dok za kapa nije karakteristično)
određuju izotipove AT.
Varijabilini
domen AT kojim se on vezuje
za antigensku determinatu- po njemu se
AT razlikuje od ostalih varijabilnih
domena ostalih AT
To su paratopi
Na
osnovu:
strukturnih razlika
Antigenskih razlika
Razlika u RMM
Koeficijentu sedimentacije (S)
Razlika u naboju
Sadržaju ugljenih hidrata
Razlika u biološkim svojstvima
Antitela
(podela)
Membranska
(prepoznavanje Ag i pokretanje HIO)
Pet klasa
IgM i IgD
(na naivnim B)
IgG, IgA i IgE
(na memorijskim B)
Svi monomeri
Sekretovana
(uklanjanje Ag)
Četiri klase
IgM
IgG
IgA
IgE
sIgA – dimer
IgM – pentamer
JAČINA VEZE
IZMEĐU Ag i AT
Čine
75-80% ukupnih serumskih
imunoglobulina,
Ima ih i ekstravaskularno
Upravljena su protiv bakterija, virusa i drugih
uzročnika, kao i protiv njihovih toksina
Javljaju se samo u monomernom obliku
Nazivaju se kasna AT- u primarnoj imunološkoj
reakciji javljaju se posle IgM AT
Nosioci su humoralnog imuniteta posle
preležane bolesti ili vakcinacije
Prolaze
kroz placentu (prirodni pasivni
iminitet)
IgG2 podklasa najsporije prolazi kroz placentu
Stvaraju se u trećem mesecu života (posnatalno)
Fiksiraju komplement: specifično mesto
vezivanja u CH2 domenu teškog lanca
Podklasa IgG4 aktivira komplement
alternativnim putem
Makrofagi poseduju receptore za vezivanje Fc
fragmenta IgG1 i IgG3 u CH3 domenu
Čine
5-10% ukupnih antitela u serumu
Nalaze se u obliku pentamera-pet
monomera povezanih J lancem
Najavidnija AT
Rana AT-u primarnoj imunološkoj reakciji
Norm izo AT protiv Ag na eritrocitima
čoveka
Ne
prolaze kroz placentu
Prva AT koja se mogu stvarati u toku
razvoja jedinke
Kod intrauterine infekcije ploda, mogu se
dokazati u trećem trimestru trudnoće
Posnatalno prisustvo IgM AT-pokazatelj
intrauterine infekcije
U
monomernom obliku nalazie se na površini Blimfocita
Najbolje fiksiraju komplement- klasičnim
putem
IgM AT su:
ABO hemaglutinini,
Heterofilni hladni aglutinini,
Tifusni O-aglutinini
Reumatoidni faktor
Čine
10-20% ukupnih serumskih
imunoglobulina, ne prolaze kroz placentu
U serumu su monomeri i imaju manji
odbrambeni značaj od IgM i IgG AT
Ne fiksiraju komplement klasičnim- već
alternativnim putem- od C3 komponente
To su facilitirajuća AT- vezivanjem za strane
Ag na ćeliji- sprečavaju njihovu destrukciju
(citotoksičnim T limfocitima ubicama), kao i lizu
posredovanu komplementom
Postoje dve podklase :IgA1 i IgA2
Najčešće
su dimeri ili trimeri
Sadrže J-lanac i sekretornu komponentu ili
transportni deo-stvara glandularni epitelolakšava transport IgA AT u sekrete
IgA ATstvaraju plazma ćelije koje se nalaze u
subepitelijalnom sloju mukoznih žlezda i
membrana
J (joing) lanac nastaje u sekretornim ćelijama
sluzokože- vezuje dimer ili trimer IgA AT
Ne
vezuju komplement
Čine primarnu odbranu organizma i
predstavljaju barijeru kod lokalnih
infekcija
Pored vezivanja za unete Ag sprečavaju
prodor stranih supstanca dublje u
organizam domaćina- tj. generalizaciju
infekcije
U
serumu ih ima u tragovima
To su monomeri
Čini imunoglobulinske molekule na
površini B limfocita
Značajan u diferencijaciji B limfocita
IgD AT pokazalo je izvesnu aktivnost
prema insulinu kao Ag, penicilinu,
nuklearnom Ag
Imaju
značajnu ulogu u rekacijama
preosetljivosti ranog tipa-reagini
U ovim rekacijama ne vezuju se direktno
za Ag-alergen koji je izazvao
preosetljivost
Vezuju se za sopstvene ćelije- mastocite i
bazofilne ćelije
To su homocitotropna AT
AT se vezuju za mastocite i bazofilne ćelije
Fc fragmentom
Pri ponovnom unosu alergena reguju sa
slobodnim Fab fragmentima
Vezivanjem za bar dva Fab fragneta susednih IgE
AT –degranulacija ćelija-oslobađaju se
vazoaktivni amini
To su monomeri
Mogu se naći i u sekretima sluzokoža
IgE
Funkcije sekretovanih imunoglobulina
vezane za Fab:
Neutralizacija antigena
vezane za Fc:
Aktivacija komplementa (IgG, IgM)
Opsonizacija (IgG)
Ćelijska citotoksičnost zavisna od antitela (IgG)
Odbrana od helminata i preosetljivost I tipa (IgE)
na posebnim anatomskom mestima:
Mukozna imunost (IgA)
Neonatalna imunost (IgG, sIgA)
Funkcije sekretovanih antitela
Sve klase
I
(IgG, IgA)
IgG
IgG
IgG,I IgA
IgA
Mukozna
imunost
Neonatalna
imunost
IgM, IgG
Najvažnije osobine sekretovanih antitela
Značaj u
odbrani od patogena
Afinitet
Koncentracija u
serumu (mg/ml)
IgM
Nizak
1,5
IgG
Viši
13,5
(duži poluživot)
IgA
Viši
3,5
(na mukozama)
Najznačajnije At na
mukozama i u sekretima
IgE
Viši
0,05
(na mastocitima)
Specijalizovano At za
odbranu od parazita
(alergije)
Sekretovani oblik
Najznačajnije At u prvim
danima infekcije
(prvo se sekretuje)
Najznačajnije At
u cirkulaciji i tkivima
(najviše efektorskih funkcija)
Primarni i sekundarni humoralni odgovor
Prvi susret
sa patogenom
IgM, IgG
Ponovni susret
sa patogenom
IgG
IgM
Količinaantitelauserumu
Vreme (nedelje)
Više IgG
I
eventualno IgM
eventualno IgA i IgE