ANTITELA- IMUNOGLOBULINI

Download Report

Transcript ANTITELA- IMUNOGLOBULINI

SPECIFIČAN IMUNOLOŠKI
ODGOVOR
 Čine
20% ukupnih proteina plazme
 Elektroforezom proteina seruma-gama
globulinska frakcija
 Nalaze se i u ekstravaskularnim
tečnostima, u egzokrinim sekretima i na B
limfocitima
 AT
su glikoproteini
 Sadrže: 82-96% polipeptida
 4-18% ugljenih hidrata
Osnovna svojstva i funkcije
antitela
Antitela = Imunoglobulini
(gamaglobulini)
Univerzalne skraćenice
Antitelo - Ab (u srpskom At)
Imunoglobulin – Ig
Antigen - Ag
 Vezuju
komplement
 Dovode do oslobađanja histamina i drugih
vazoaktivnih amina iz mastocita i bazofila
 Na površini B limfocita:specifično
prepoznaju Ag





Osnovna jedinica svakog AT- MONOMER
Sastoji se od: četiri polipeptidna lanca koja su
međusobno povezana disulfidnim vezama (S-S)
Redukcijom (S-S) u sulfhidrilne (-SH) delovanjem
merkaptoetanolom u jakom rastvoru uree monomer se
raspada na:
dva identična laka lanca (L)-RMM 22000-23000 i
na dva identična teška lanca (H)-RMM 55000-70000





Teški lanci (H) imaju oko 440 aminokiselina
Laki lanci (L) imaju oko 220 aminokiselina
Laki i teški lanci su polipeptidni lanci
Jedan kraj L i H lanaca ima aminokiseline sa slobodnom
amino grupom-N terminalna aminokiselina, tj. Nterminalni kraj monomera
Drugi kraj lanaca ima aminokiseline sa slobodnom
karboksilnom grupom-C terminalna
aminokiselina,tj.-C-terminalni kraj monomera
 Oba
teška lanca u jednom monomeru su
identična
 Nazivaju se:
 Gama, Mi, Alfa, Delta, i Epsilon
Razlikuju se po strukturi svojih konstantnih
regiona (otkriveno serološki i hemijskim
metodama)
U
jednom monomeru laki lanci (L) su
identični
 dva kapa i dva lambda laka lanca
 Kapa lanaca ima 60- 70%, a lambda
lanaca 30-40% -2:1
 Laki lanci se razlikuju po strukturi svojih
konstantnih regiona
 Polipeptidni
lanci su identični
 Polipeptidni lanci različitih monomera AT
razlikuju se po redosledu aminokiselina i
po antigenskim osobinama
U
jednom monomeru po dva polipeptidna lanca
su identična
 Porter 1959. god.
 Monomer se cepa na tri identična fragmenta:
 2 identična Fab fragmenta-prema N terminalnom
karju
 1 Fc fragment-prema C terminalnom kraju
Fab
Fab
Prepoznavanje Ag
Fc
Saradnja sa drugim
komponentama imunskog
sistema
(uklanjanje Ag)
 Imunološku
specifičnost određuju:
 Varujabilni deo lakog lanca-prema N
terminalnom karaju i varijabilni deo
teškog lanca-prema N terminalnom kraju
 Cistein
omogućava disulfidnu vezu
između lakih i teških lanaca
 U kapa lancu cistein je C terminalna
aminokiselina
 U lambda lancu je serin , a predposlednja
je cistein
U
jednom monomeru Fab fragment se
sastoji : od jednog celog lakog lanca i
dela teškog lanca koji se u Fab fragmentu
naziva Fd fragment
 Predstavlja konstantni region imunoglobulina
 od njega zavisi:
 Prolazak AT kroz placentu
 Sekretorna funkcija AT
 Sposobnost vezivanja komplementa
 Vezivanje AT za membranu mastocita i
bazofilnih leukocita i drugih ćelija
 U njemu se nalazi ugljenohidratni deo-važan u
sekreciji AT iz plazma ćelija I u vezivanju za
površinu raznih ćelija
 Pri
vezivanju sa Ag područje koje se
naziva″ zglob″ ili ″šarka″ donekle se
otvara, da bi se uspostavila bolja veza sa
Ag
 Na tom mestu nalazi se veliki broj
prolinskih ostataka
 Prolin sprečava da polipeptidni lanac
dobije konfiguraciju heliksa
 Polipeptidni
lanci nisu u vidu linearnog
niza aminokiselina
 Unutarlančanim disulfidnim vezama
predstavljeni su u globularne regione tj.
Domene
VH
VL
VH
VL
CDR1
CDR1
CDR2
CDR2
CDR3
CDR3
CL


CL
 
IgA(1,2)
1234)IgG(1,2,3,4)
V (varijabilni) region
VL i VH
C (konstantni) region
CL i CH
1 2)
Klasa (izotip)
CH
CH
IgD

IgE

IgM
 Označavaju
se kao:
 varijabilni domen teškog lanca- VH
 Konstantni domeni teškog lanca- CH1,
CH2, CH3, CH4
 CH1-CH3 imaju: IgG, IgD, IgA
 CH1-CH4 imaju IgM i IgE
 Varijablni VL
 Konstantni
CL
 Sadrže od 100 do 110 aminokiselina
 dobija
se: jedan " F (ab) 2 "molekul
 I mali peptidi
 "F(ab) 2 "molekul sadrži:
 2 Fab fragmenta i region –″zgloba ili
šarke″, sa očuvanim disulfidnim vezama
između teških lanaca
5
KLASA: IgG, IgM,IgA, IgE, IgD
 Klase su definisane antigenskim
razlikama u konstantnom regionu teških
lanaca
 IgG i IgA imaju podklase- na osnovu
malih razlika u konstantnom delu teških
lanaca
 Antigenske
razlike, tj razlike u teškim
lancima koje određuju klase i podklase
AT, kao i različit tip i podtip lakog lanca
(postoji više podtipova lambda lanaca,
dok za kapa nije karakteristično)
određuju izotipove AT.
 Varijabilini
domen AT kojim se on vezuje
za antigensku determinatu- po njemu se
AT razlikuje od ostalih varijabilnih
domena ostalih AT
 To su paratopi
 Na
osnovu:
 strukturnih razlika
 Antigenskih razlika
 Razlika u RMM
 Koeficijentu sedimentacije (S)
 Razlika u naboju
 Sadržaju ugljenih hidrata
 Razlika u biološkim svojstvima
Antitela
(podela)
Membranska
(prepoznavanje Ag i pokretanje HIO)
Pet klasa
IgM i IgD
(na naivnim B)
IgG, IgA i IgE
(na memorijskim B)
Svi monomeri
Sekretovana
(uklanjanje Ag)
Četiri klase
IgM
IgG
IgA
IgE
sIgA – dimer
IgM – pentamer
 JAČINA VEZE
IZMEĐU Ag i AT
 Čine
75-80% ukupnih serumskih
imunoglobulina,
 Ima ih i ekstravaskularno
 Upravljena su protiv bakterija, virusa i drugih
uzročnika, kao i protiv njihovih toksina
 Javljaju se samo u monomernom obliku
 Nazivaju se kasna AT- u primarnoj imunološkoj
reakciji javljaju se posle IgM AT
 Nosioci su humoralnog imuniteta posle
preležane bolesti ili vakcinacije
 Prolaze
kroz placentu (prirodni pasivni
iminitet)
 IgG2 podklasa najsporije prolazi kroz placentu
 Stvaraju se u trećem mesecu života (posnatalno)
 Fiksiraju komplement: specifično mesto
vezivanja u CH2 domenu teškog lanca
 Podklasa IgG4 aktivira komplement
alternativnim putem
 Makrofagi poseduju receptore za vezivanje Fc
fragmenta IgG1 i IgG3 u CH3 domenu
 Čine
5-10% ukupnih antitela u serumu
 Nalaze se u obliku pentamera-pet
monomera povezanih J lancem
 Najavidnija AT
 Rana AT-u primarnoj imunološkoj reakciji
 Norm izo AT protiv Ag na eritrocitima
čoveka
 Ne
prolaze kroz placentu
 Prva AT koja se mogu stvarati u toku
razvoja jedinke
 Kod intrauterine infekcije ploda, mogu se
dokazati u trećem trimestru trudnoće
 Posnatalno prisustvo IgM AT-pokazatelj
intrauterine infekcije
U
monomernom obliku nalazie se na površini Blimfocita
 Najbolje fiksiraju komplement- klasičnim
putem
 IgM AT su:
 ABO hemaglutinini,
 Heterofilni hladni aglutinini,
 Tifusni O-aglutinini
 Reumatoidni faktor
 Čine
10-20% ukupnih serumskih
imunoglobulina, ne prolaze kroz placentu
 U serumu su monomeri i imaju manji
odbrambeni značaj od IgM i IgG AT
 Ne fiksiraju komplement klasičnim- već
alternativnim putem- od C3 komponente
 To su facilitirajuća AT- vezivanjem za strane
Ag na ćeliji- sprečavaju njihovu destrukciju
(citotoksičnim T limfocitima ubicama), kao i lizu
posredovanu komplementom
 Postoje dve podklase :IgA1 i IgA2
 Najčešće
su dimeri ili trimeri
 Sadrže J-lanac i sekretornu komponentu ili
transportni deo-stvara glandularni epitelolakšava transport IgA AT u sekrete
 IgA ATstvaraju plazma ćelije koje se nalaze u
subepitelijalnom sloju mukoznih žlezda i
membrana
 J (joing) lanac nastaje u sekretornim ćelijama
sluzokože- vezuje dimer ili trimer IgA AT
 Ne
vezuju komplement
 Čine primarnu odbranu organizma i
predstavljaju barijeru kod lokalnih
infekcija
 Pored vezivanja za unete Ag sprečavaju
prodor stranih supstanca dublje u
organizam domaćina- tj. generalizaciju
infekcije
U
serumu ih ima u tragovima
 To su monomeri
 Čini imunoglobulinske molekule na
površini B limfocita
 Značajan u diferencijaciji B limfocita
 IgD AT pokazalo je izvesnu aktivnost
prema insulinu kao Ag, penicilinu,
nuklearnom Ag
 Imaju
značajnu ulogu u rekacijama
preosetljivosti ranog tipa-reagini
 U ovim rekacijama ne vezuju se direktno
za Ag-alergen koji je izazvao
preosetljivost
 Vezuju se za sopstvene ćelije- mastocite i
bazofilne ćelije
 To su homocitotropna AT
AT se vezuju za mastocite i bazofilne ćelije
Fc fragmentom
 Pri ponovnom unosu alergena reguju sa
slobodnim Fab fragmentima
 Vezivanjem za bar dva Fab fragneta susednih IgE
AT –degranulacija ćelija-oslobađaju se
vazoaktivni amini
 To su monomeri
 Mogu se naći i u sekretima sluzokoža
 IgE
Funkcije sekretovanih imunoglobulina
vezane za Fab:
Neutralizacija antigena
vezane za Fc:
Aktivacija komplementa (IgG, IgM)
Opsonizacija (IgG)
Ćelijska citotoksičnost zavisna od antitela (IgG)
Odbrana od helminata i preosetljivost I tipa (IgE)
na posebnim anatomskom mestima:
Mukozna imunost (IgA)
Neonatalna imunost (IgG, sIgA)
Funkcije sekretovanih antitela
Sve klase
I
(IgG, IgA)
IgG
IgG
IgG,I IgA
IgA
Mukozna
imunost
Neonatalna
imunost
IgM, IgG
Najvažnije osobine sekretovanih antitela
Značaj u
odbrani od patogena
Afinitet
Koncentracija u
serumu (mg/ml)
IgM
Nizak
1,5
IgG
Viši
13,5
(duži poluživot)
IgA
Viši
3,5
(na mukozama)
Najznačajnije At na
mukozama i u sekretima
IgE
Viši
0,05
(na mastocitima)
Specijalizovano At za
odbranu od parazita
(alergije)
Sekretovani oblik
Najznačajnije At u prvim
danima infekcije
(prvo se sekretuje)
Najznačajnije At
u cirkulaciji i tkivima
(najviše efektorskih funkcija)
Primarni i sekundarni humoralni odgovor
Prvi susret
sa patogenom
IgM, IgG
Ponovni susret
sa patogenom
IgG
IgM
Količinaantitelauserumu
Vreme (nedelje)
Više IgG
I
eventualno IgM
eventualno IgA i IgE