Transcript Ekonomska sloboda je preduvjet političke slobode.

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Prof.dr.sc. Vladimir Cini
Prof.dr.sc. Ivana Barković Bojanić
Doc.dr.sc. Nataša Drvenkar
Teorija i politika razvoja poduzetništva
2013./2014.
5.Ekonomska sloboda,
institucije i poduzetništvo
• Nije ispravno ekonomske slobode tumačiti u
kontekstu političke demokracije.
– Političke se slobode odnose na proces
političkoga odlučivanja, a ekonomske slobode
mjere slobodu razmjene na tržištu.
– Ekonomske slobode polaze od ocjene
slobode razmjene (posebno otvorenosti
međunarodne trgovine), poslovne inicijative i
stupnja državne intervencije u gospodarstvu,
bez obzira na obilježja političkoga sustava.
• “Ekonomska sloboda je preduvjet političke
slobode.” Milton Friedman, 1962.
Milton Friedman (19122006) dobitnik je Nobelove
nagrade za ekonomiju 1976.
godine.
• Brojna suvremena ekonomska literatura u svijetu
koja se bavi istraživanjima ekonomskih sustava,
procesa i učinaka ekonomske politike polazi od
pretpostavke da je viši stupanj ekonomskih
sloboda preduvjet za brži gospodarski rast i
razvitak.
• Istraživanja stupnja otvorenosti nacionalnog
gospodarstva, tržišnih reformi, liberalizacije,
privatizacije i drugih ekonomsko-političkih
procesa aktualizirana su padom komunizma i
relativno naglim nestankom planske ekonomije
na početku 1990-tih.
• Tržišno orijentirane reforme morale su u
očekivanom kratkome roku osigurati brži
ekonomski rast i razvitak. To je dalo veliki zamah
obnovi i promicanju doktrina ekonomskoga
liberalizma i primjeni liberalnih rješenja u praksi
ekonomske politike sve većega broja zemalja.
Ekonomska sloboda: definicija
• Definicija:
– Ekonomska sloboda jest pravo pojedinaca da slijedi svoje interese kroz
dobrovoljnu razmjenu vlasničkih prava koju mu osigurava vladavina prava;
ili
– Pojedinci su slobodni raditi, proizvoditi, trošiti i investirati na način koji
žele, a tu im slobodu država ne smije ograničavati već samo štititi.
• Ekonomska sloboda – osobna sloboda, slobodna razmjena, sloboda tržišnog
takmičenja, zaštita osoba i imovine
 Izostanak državne prisile ili ograničenja nad proizvodnjom, distribucijom ili
potrošnjom dobara i usluga osim onog koje je neophodno za građane da
zaštite i održe samu slobodu.
 Državno uplitanje u tržište povrh zaštite osoba i vlasništva – rizik
uništavanja ekonomske slobode.
Ekonomska sloboda i institucije
Kvaliteta institucionalnog okvira se može razumjeti kroz ekonomsku slobodu i
njezin utjecaj na ekonomsku performansu neke zemlje:
• Moers (2002) kaže kako zaštita vlasničkih prava, zdrav pravni sustav, mala i
podržavajuća država te ekonomska sloboda predstavlja stupove ekonomskog
rasta
• North (1998) naglašava važnost ekonomske slobode za ekonomski napredak.
Po njegovom mišljenju, jedan od glavnih razloga jaza u razvoju u Španjolskoj,
Portugalu i njihovim kolonijama u Južnoj Americi u usporedbi s Velikom
Britanijom i njezinim kolonijama u Sjevernoj Americi je bio nedostatak
ekonomske slobode.
• Berggren (2003) upućuje kako institucije koje štite ekonomsku slobodu
unapređuju ekonomsku rast: (i) one promoviraju visoki povrat kroz niže poreze,
zdrav pravni sustav i zaštitu vlasničkih prava; (ii) omogućuju alociranje
talenta/resursa ondje gdje generira najveću vrijednost; (iii) ubrzavaju dinamiku
gospodarstva u kojemu ima konkurencije zahvaljujući malobrojnim
regulativama; (iv) omogućavaju predvidljivo i racionalno donošenje odluka
zahvaljujući niskoj i stabilnoj stopi inflacije; (v) promoviraju kapitalne investicije
tamo gdje je povrat najviši.
• Hanke i Walters (2000) tvrde da prisutnost ekonomske slobode može potaknuti
investicije i rast te da razvoj neće ispuniti svoje ciljeve bez nje.
• Powell (2003) tvrdi da je ključni institucionalni čimbenik stupanj ekonomske
slobode u kojemu pojedinci 'uživaju'.
Indeksi ekonomskih sloboda
• Prvi je pokazatelj indeks ekonomskih sloboda zaklade Heritage (Index of
Economic Freedom, Heritage Foundation). Taj se pokazatelj više oslanja na
pokazatelje regulative po deset područja ekonomskih sloboda.
• Drugi je pokazatelj sličnoga naziva indeks ekonomskih sloboda u svijetu
prema Gwartneyu i Lawsonu (Index of Economic Freedom of the World,
EFW) koji objavljuje kanadski The Fraser Institute. Indeks ekonomskih
sloboda EFW razrađeniji je i obuhvaća niz komponenti iz pet područja
ekonomskih sloboda, a ocjene komponenti dobivene su na osnovi više od
40 pokazatelja, od kojih veliki dio čine makroekonomski pokazatelji.
•
Budući da u svim zemljama u svijetu država ipak ima aktivnu ulogu, minimalno se
«dopuštenim» uplitanjem države smatra prikupljanje poreza za financiranje
državne funkcije zaštite opisanih sloboda ili za potrebe nacionalne obrane.
Dopuštena je i uloga države u osiguranju javnoga dobra. Svako uplitanje države
iznad dopuštenoga minimuma smatra se ugrožavanjem sloboda, ponajprije
ekonomskih. Najočitiji je negativan učinak uplitanja države kontrola cijena.
•
Prema opisanom konceptu po uzoru na sustav u SAD ekonomske slobode nisu
instrument postizanja nekog cilja, već kao cilj sam za sebe.
•
Ukupna ekonomska sloboda sastoji se od deset komponenti, a te su:
1. Sloboda poslovanja (business freedom)
2. Sloboda trgovine (trade freedom)
3. Monetarna sloboda (monetary freedom)
4. Sloboda od utjecaja države (freedom from government)
5. Fiskalna sloboda (fiscal freedom)
6. Vlasnička prava (property rights)
7. Sloboda ulaganja (investment freedom)
8. Financijska sloboda (financial freedom)
9. Sloboda od korupcije (freedom from corruption)
10. Radna sloboda (labor freedom)
Ocjene 0-100%
• Viša ocjena – veća ekonomska sloboda
– 80-100% - slobodna ekonomija
– 70-79.9% - uglavnom slobodna ekonomija
– 60-69.9% - umjereno slobodna ekonomija
– 50-59,9% - uglavnom neslobodna ekonomija
– 0 - 50% - represivna ekonomija
Zadatak…
• Napravite profil Hrvatske i ostalih CEEC zemalja
koristeći se izvješćem Economic Freedom of the World
(pomoć-link: http://www.freetheworld.com/2013/EFW2013-complete.pdf )
• Dodatna literatura za pročitati:
– Carlsson F., Lundström, S. (2001), Economic Freedom and
Growth: Decomposing the Effects
(http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.202.5719&rep=rep1&type=pdf )
– Gwartney, J., Lawson, R. (2004), Ten Consequences of
Economic Freedom: http://www.ncpa.org/pdfs/st268.pdf
– Heckelman, J.C., Stroup, D.M. (2002). Which Economic
Freedoms Contribute to Growth? Reply :
http://users.wfu.edu/heckeljc/papers/published/Kyklos_reply.pdf
– Pomoć oko seminara/diplomskog rada - knjiga: Bien
Graves, B. (ur.) (1990), Economic Freedom and
Interventionism – An Anthology of Articles and Essays:
http://files.libertyfund.org/files/1887/3858_LFeBk.pdf
Mišljenje
“Izvješća i ekonomske studije o Hrvatskoj jasno otkrivaju problemska
područja kao što je veličina države, preko 50% BDP-a – koja direktno
doprinosi povećanoj korupciji i koči ekonomski rast; manjak vlasničkih prava i
visoke porezne stope te komplicirani porezni sistem koji odvraća od rada,
štednje i investicija.”
Dr. Daniel Mitchell, The Cato Institute
Smjernice za politiku razvoja poduzetništva:
 manji državni sektor;
 bolja zakonodavna struktura;
 unaprijeđena zaštita vlasničkih prava;
 manja regulativa kod financiranja/kreditiranja, zapošljavanja i poslovanja.