Transcript neoliberalizam Rabac 2

(Neo)liberalizam
Tonči Kursar, FPZ
Liberalizmi...




Budući da postoji više liberalizama (‘klasični’, ‘novi’,
‘neo’, ‘revizionistički’, ‘ekonomski’, ‘multikulturalni’,
‘socijalni’... ) nadaju se različita pitanja..
Što im je zajedničko?
Koji je pravi?
Postoji li zapravo samo jedan liberalizam?
Liberalizam

Liberalizam se javlja kao...
1. teorija/filozofija (ili skup logički razmjerno strogo povezanih
tvrdnji)
2. ideologija (ili skup stavova o ljudskoj naravi i tijekovima
povijesti koji su naputci za političko djelovanje)
3. poredak (ili skup institucija nadahnutih tim stavovima)
Kad nastaje liberalizam?





Nastaje u okolnostima raspada feudalnog poretka u 17.
stoljeću... .
Vezuje se i za velike revolucije 18. stoljeća (Američka i
Francuska).
Za doba demokratizacije izbornog prava i jačanje socijalističkog
pokreta u 19. stoljeću te za tzv. prvu globalizaciju (1870. 1914.)
Za stanje nakon 2. svjetskog rata kad se liberalni poredci
odnosno tzv. slobodni svijet suprotstavljaju totalitarnim
(komunističkim) poredcima.
I na posljetku za globalni kapitalizam druge polovine 80-tih do
danas...
Što je zapravo liberalizam?



U teoriji je neprijeporno da je liberalizam jedna od
“političkih teorija moderniteta” (Schwartzmantel, Gray...
).
Neprijeporno je i da se liberalizam kroz povijest
mijenja.
Neki smatraju (Gray) da liberalizam ipak posjeduje
“skup jasnih značajki koje pokazuju njegovu modernost
i istodobno ga odvajaju od drugih intelektualnih
tradicija... “., J. Gray, Liberalizam, str. 12).
Temeljna obilježja liberalizma

Liberalizam je, Grayu, koncepcija čovjeka i društva koja polazi
od...
individualizma (moralna superiornost pojedinca u odnosu na
bilo koji kolektiv)
egalitarizma (polazi od moralne jednakosti ljudi)
univerzalizma (čovječanstvo je moralno nedjeljivo, a povijesni
poredci i kulturne forme su sporedni fenomeni)
meliorizma (pretpostavlja se da postoje neograničene
mogućnosti popravljanja institucija i političkih poredaka)
Sloboda




Sloboda shvaćena negativno (neuplitanje odnosno
neovisnost pojedinca).
Sloboda shvaćena pozitivno ili kao odnos
(samoostvarenja) pojedinca i kolektiva.
U liberalnoj teoriji prevladava prvo shvaćanje (Locke,
Smith.. ).
Intrigantnije je drugo shvaćanje budući da se po
njemu naša sloboda ne može postići ako ne postoje
određene pretpostavke (psihološke, moralne,
ekonomijske... ).
Klasični….




Klasični se liberalizam vezuje za A. Smitha, Bogatstvo
naroda (1776) u kojem tvrdi da razvoj čovječanstva
kulminira u trgovačkoj civilizaciji (odnosno slobodnom
poduzetništvu).
Postoji veza između takvog društva i političkog poretka
koji jamči građanske a dijelom i političke slobode.
Pojedinac je stvoritelj institucija koje se zapravo
stvaraju bez nekog posebnog plana (individualizam).
Postoji sustav prirodnih sloboda zapravo negativne
slobode.
…revizionistički liberalizam



Ove su ideje došle u probleme već u 19. stoljeću jer se
polako počeo probijati stav da se institucije mogu
racionalno (planski) preoblikovati (politički inženjering).
Iako i sam ima dosta ‘klasičnih’ elemenata John Stuart
Mill zapravo revidira stav klasičnog liberalizma jer
smatra da raspodjelu treba prepustiti društvenom
izboru.
Krajem 19. st. tzv. novi liberali (npr. T.H. Green) manje
su skloni negativnoj slobodi i teže slobodi kao
sposobnosti ostvarenja.
Obilježja neoliberalizma




Slobodno je tržište najvažniji uvjet slobode
pojedinca.
Funkcije vlade moraju biti strogo ograničene.
Demokracija je doduše poželjna, ali samo ako ne
smeta tržišne slobode.
Slobodno tržište je najefikasniji sustav proizvodnje
koji ujedno najviše doprinosi miru tako što dokida
tiranije i ratove.
Neoliberalizam 2



Iako to neoliberali (Friedman, Hayek.. ) nisu htjeli, njihovo se
razmišljanje pokazalo utopijsko i revolucionarno.
Pozivali su na čišćenje liberalizma od kolektivističkih natruha,
povratak klasičnom liberalizmu koji je težio komercijalnoj
civilizaciji tržišne razmjene.
A. Smith nije mislio da bi ‘nevidljiva ruka’ kojom tržište promiče
opće dobro trebala imati puno veze s ljudima. Zapravo se radilo
o Bogu koji djeluje kroz ljudske osjećaje.