Transcript Zastita temeljnih ljudskih prava u Europskoj uniji[1][2] [142,94 KiB]

Zaštita temeljnih ljudskih prava
u Europskoj uniji
Doc. dr. sc. Lana Ofak
Struktura prezentacije




Razvoj zaštite temeljnih ljudskih prava od
osnivanja europskih zajednica do danas
Povelja temeljnih prava Europske unije
Odnos Povelje i Europske konvencije za
zaštitu ljudskih prava i temeljni sloboda
Pristupanje Europske unije Europskoj
konvenciji?
Odredbe o zaštiti temeljnih prava u
izvornim Osnivačkim ugovorima



Pariški ugovor o osnivanju EZUČ iz 1951. i
Rimski ugovori o osnivanju EEZ i EURATOM iz
1957. nisu sadržavali odredbe o zaštiti temeljnih
prava u stvorenim zajednicama
Europske zajednice = zajednice ograničenih
ovlasti prvenstveno posvećene ekonomskoj
integraciji
ljudska prava zaštićena putem nacionalnih
Ustava, kao i putem Europske konvencije
Početna nevoljnost Europskog suda da
štiti temeljna prava


Predmet 1/58 Stork v. High Authority
"Visoka vlast nije ovlaštena razmatrati osnovu tužbe
kojom se tvrdi da je usvajanjem svoje odluke
povrijedila načela njemačkog ustavnog prava"
Promjena pristupa Europskog suda zaštiti
temeljnih prava


1969. u predmetu Stauder Europski sud je prvi put
utvrdio dužnost štititi ljudska prava
temeljna ljudska prava ugrađena su u temeljna
načela europskog prava, te im se stoga mora pružiti
sudska zaštita
Promjena pristupa Europskog suda zaštiti
temeljnih prava



motivi Suda da promijeni svoju praksu te proširi
svoju nadležnost na zaštitu temeljnih ljudskih prava?
Konstitucionalizacija prava Zajednice
Prihvaćanje nadređenosti prava Zajednice od strane
nacionalnih sudova bez nekog jamstva da to
nadređeno pravo neće kršiti temeljna ljudska prava
bilo bi zbiljski nemoguće
Izvori zaštite temeljnih prava

Opća pravna načela



Sud mora osigurati da se prilikom tumačenja i primjene
Ugovora poštuje pravo
Sud može poništiti akt Zajednice. Jedna od tih osnova je
"povreda ovog Ugovora ili bilo kojeg pravnog pravila koje
se odnosi na njegovu primjenu".
odgovornost za štetu Zajednice - Sud u slučaju takvog
spora odlučuje "u skladu s općim načelima zajedničkim
svim pravima država članica"
Koje je porijeklo općih pravnih
načela?

Sud može naći nadahnuće za opća pravna načela




u odredbama Osnivačkih ugovora
u nacionalnim pravnim sustavima država članica
u međunarodnim ugovorima
Bez obzira na izvor nadahnuća, Europski sud uvijek
naglašava da opće načelo primjenjuje kao načelo
prava Zajednice (Unije) a ne kao načelo nekog
nacionalnog prava
Ustavne tradicije država članica kao
nadahnuće za zaštitu temeljnih prava



Predmet Internationale Handelsgesellschaft
Na valjanost mjera Zajednice ne mogu utjecati
tvrdnje da su te mjere suprotne temeljnim
pravima koja su zaštićena ustavom određene
države članice; kada bi to bilo dopušteno,
djelotvornost i ujednačenost prava Zajednice bila
bi ugrožena
Međutim, Sud je dužan istražiti je li nekom
mjerom Zajednice zanemareno odnosno
povrijeđeno neko analogno temeljno pravo
zajamčeno u pravnom poretku Zajednice
Europska konvencija i drugi međunarodni
ugovori za zaštiti ljudskih prava


predmet Nold: "međunarodni ugovori o zaštiti
ljudskih prava, na čijoj su izradi države članice
sudjelovale ili čije su potpisnice, mogu biti smjernice
koje treba slijediti unutar okvira prava Zajednice.“
predmet Hauer - iako Europska zajednica (Unija)
nije članica Europske konvencije, pa ona formalno
ne predstavlja izravan izvor prava Zajednice, Sud je
počeo primjenjivati njena pravna pravila
“Sukob” s njemačkim Ustavnim sudom

1974. Solange I – Tako
dugo (njem. solange) dok
razina zaštite temeljnih
prava u Zajednici ne
dostigne onu razinu koja
postoji na temelju
njemačkog Ustava,
njemački Ustavni sud si
pridržava pravo nadzirati
jesu li norme prava
Zajednice koje zadiru u
temeljna prava primjenjive
u Njemačkoj

1986. Solange II Europska zajednica jamči
učinkovitu zaštitu
temeljnih prava, te se,
stoga, njemački Ustavni
sud neće više koristiti
svojom nadležnošću da
odlučuje o primjenjivosti
europskog zakonodavstva
u SR Njemačkoj
Priznanje temeljnih ljudskih prava u
Osnivačkim ugovorima tek 1992. (1993.)


Ugovor o Europskoj uniji iz Maastrichta - članak F
stavak 2.:
Unija kao opće načelo prava Zajednice poštuje
temeljna prava, kao što su zajamčena Europskom
konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda potpisanom u Rimu 4. studenog 1950. i kao
što proizlaze iz ustavnih tradicija zajedničkim
državama članicama.
Uloga jamstava temeljnih prava u EU




Kao kriterij zakonitosti pravnih pravila koje donosi
EU
Države članice moraju poštivati temeljna prava kada
izravno primjenjuju pravo EU ili donose nacionalne
propise kojima prenose pravo EU u domaći pravni
poredak
Kao kriterij procjene jesu li nacionalna odstupanja
od tržišnih sloboda opravdana u smislu prava EU
Kao kriterij za članstvo u EU
Stvaranje Povelje temeljnih prava




Potreba za “katalogom” prava na razini Europske
unije
sastanak Europskog Vijeća u Koelnu u lipnju 1999. osnovano tijelo zaduženo za izradu nacrta Povelje
Povelja svečano proglašena na sastanku Europskog
Vijeća u Nici u prosincu 2000. – narav političke
deklaracije (neobvezujuća!)
Povelja ponovo proglašena u Strasbourgu u
prosincu 2007. – potvrđena politička volja da
Povelja postaje pravno obvezujuća kada stupi na
snagu Lisabonski ugovor
Odredbe Ugovora iz Lisabona koje se
odnose na Povelju



Unija priznaje prava, slobode i načela propisana
Poveljom temeljnih prava EU koja ima istu pravnu
vrijednost kao i Ugovori
Odredbe Povelje ne smiju ni na koji način proširiti
nadležnost Unije kako su one određene
Ugovorima
Temeljna prava kako su zajamčena Europskom
konvencijom te kako proizlaze iz ustavnih tradicija
zajedničkim državama članicama čine opća
načela prava Unije
Neprimjenjivanje Povelje u Ujedinjenom
Kraljevstvu i Poljskoj


-
-
Povelja pravno obvezujuća samo za 26 umjesto
28 država članica EU
Protokol o primjeni Povelje na Poljsku i UK
Niti jedan sud (ni Europski sud ni nacionalni)
nemaju ovlasti ispitivati jesu li akti/radnje Poljske
ili UK nesuglasni s Poveljom
Povelja ne stvara nikakva prava o kojima bi se
moglo raspravljati pred sudovima u Poljskoj ili UK
osima ako Poljska ili UK priznaju ta prava u
svojim zakonima
Sadržaj Povelje o temeljnim pravima

-
-
Struktura Povelje
I. Dostojanstvo
II. Slobode
III. Jednakost
IV. Solidarnost
V. Prava građana
VI. Pravda
VII. Opće odredbe za tumačenje i primjenu Povelje
I. Dostojanstvo





Ljudsko dostojanstvo – najveća vrijednost
Pravo na život i zabrana smrtne kazne
Pravo na osobni integritet
Zabrana mučenja i nečovječnog ili
ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja
Zabrana ropstva i prisilnog rada
II. Slobode







Pravo na slobodu i
sigurnost
Poštivanje privatnog i
obiteljskog života
Zaštita osobnih podataka
Pravo na brak i osnivanje
obitelji
Sloboda mišljenja,
savjesti i vjeroispovijedi
Sloboda izražavanja i
informiranja
Sloboda okupljanja i
udruživanja







Sloboda umjetnosti i
znanosti
Pravo na obrazovanje
Sloboda izbora
zanimanja i pravo na
zaposlenje
Sloboda poduzetništva
Pravo vlasništva
Pravo azila
Zaštita u slučaju
protjerivanja, izgona ili
izručenja
III. Jednakost







Jednakost pred zakonom
Zabrana diskriminacije
Kulturna, vjerska i jezična raznolikost
Ravnopravnost muškaraca i žena
Prava djeteta
Prava starijih osoba
Integracija osoba s invaliditetom
IV. Solidarnost





Prava radnika na
informiranje i savjetovanje
unutar poduzeća
Pravo kolektivnog
pregovaranja i akcije
Pravo na pristup uslugama
burze rada
Zaštita u slučaju
neopravdanog otkaza
Pravo na pravedne i
primjerene uvjete rada







Zabrana rada djece i
zaštita mladeži na radu
Zaštita obitelji i
profesionalni život
Socijalna sigurnost i
pomoć
Zdravstvena zaštita
Pristup službama općeg
gospodarskog interesa
Zaštita okoliša
Zaštita potrošača
V. Prava građana








Pravo glasa i pravo kandidiranja za izbor zastupnika
u Europski parlament
Pravo glasa i pravo kandidiranja na lokalnim
izborima
Pravo na dobru upravu
Pravo uvida u dokumente
Odredbe o pučkom pravobranitelju
Pravo pritužbe
Sloboda kretanja i boravka
Diplomatska i konzularna zaštita
VI. Pravda




Pravo na djelotvorno pravno sredstvo i
pošteno suđenje
Pretpostavka nedužnosti i pravo na obranu
Načelo zakonitosti i razmjernosti kaznenog
djela i kazne
Pravo da se ne bude dva puta suđen ili
kažnjen u kaznenom postupku za isto
kazneno djelo
VII. Opće (horizontalne) odredbe o
tumačenju i primjeni Povelje




Područje primjene Povelje
Opseg i tumačenje prava i načela
Razina zaštite
Zabrana zlouporabe prava
Područje primjene Povelje

-


Povelja se odnosi:
na institucije, tijela, urede i agencije Unije uz
poštovanje načela supsidijarnosti
na države članice kad primjenjuju pravo Unije
Moraju poštivati prava, pridržavati se načela i
promicati primjenu Povelje u skladu sa svojim
ovlastima
Povelja ne ustanovljuje nove ovlasti ili zadaće Unije
niti mijenja ovlasti i zadaće određene Ugovorima
Opseg prava - Uvjeti za ograničenje
prava i sloboda


Svako ograničenje pri ostvarivanju prava i sloboda
priznatih Poveljom mora biti predviđeno zakonom i
mora poštivati bit tih prava i sloboda.
Uz poštivanje načela razmjernosti, ograničenja se
mogu nametnuti samo ako su potrebna i ako doista
odgovaraju ciljevima od općeg interesa koja priznaje
Unija ili potrebi zaštite prava i sloboda drugih.
Opseg prava

-
Prava priznata Poveljom, a koja su određena
Ugovorima, ostvaruju se pod uvjetima i u
granicama utvrđenim u tim Ugovorima
to se osobito odnosi na prava koja proizlaze
iz državljanstva EU
Tumačenje prava
Odnos Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda i Povelje
 Ukoliko se Povelja odnosi na prava koja odgovaraju
pravima zajamčenim i Europskom konvencijom,
značenje i opseg tih prava mora biti isti onima koji
su zajamčeni Konvencijom
 Međutim, pravo Unije može pružiti jaču zaštitu tim
pravima od one koja je zajamčena Konvencijom
Tumačenje prava
Odnos Povelje i ustavnih tradicija država
članica
 Ukoliko Povelja priznaje temeljna prava na
način na koji ona proistječu iz ustavnih
tradicija zajedničkih državama članicama,
ta se prava tumače u skladu s tim
tradicijama
 Nacionalna zakonodavstva i praksa
moraju se u potpunosti uzeti u obzir na
način utvrđen Poveljom
Opseg i tumačenje načela


Odredbe povelje koje sadržavaju načela
mogu se provoditi zakonodavnim i izvršnim
aktima institucija, tijela, ureda i agencija Unije
te aktima država članica za primjenu prava
Unije pri ostvarivanju njihovih ovlasti
Pozivanje na ta prava pred sudom dopušteno
je samo za tumačenje takvih akata i za
odlučivanje o njihovoj zakonitosti
Razina zaštite

Nijedna odredba Povelje ne smije se tumačiti kao
ograničavanje ili nepovoljno utjecanje na ljudska
prava i temeljne slobode kako su priznati u
njihovim odgovarajućim područjima primjene,
pravom Unije i međunarodnim pravom te
međunarodnim sporazumima čije su stranke
Unija ili sve države članice, uključujući Europsku
konvenciju, te ustavima država članica
Zabrana zlouporabe prava

Nijedna odredba ne smije se tumačiti kao da
podrazumijeva pravo na poduzimanje bilo
kakvog djelovanja ili izvršavanja bilo kakvog
djela čiji je cilj naškoditi bilo kojemu od prava
i sloboda priznatih ovom Poveljom ili njihovo
ograničavanje u većoj mjeri od one koje je u
Povelji predviđena
Agencija za temeljna prava




Osnovana 2007. (preobrazba europskoga Centra
za nadgledanje rasizma i ksenofobije u Agenciju
za temeljna prava), Beč
centar stručnosti u području temeljnih ljudskih
prava, koji djeluje putem prikupljanja informacija
(istraživanja), njihove analize i povezivanja sa
srodnim institucijama
savjetodavno tijelo institucijama Unije i državama
članicama u pripremi i primjeni odredaba o zaštiti
ljudskih prava u EU
http://www.fra.europa.eu/
Povelja i Republika Hrvatska




Velik dio prava već sadržan u Ustavu RH
Hrvatska – stranka Europske konvencije
Nakon ulaska u EU – Povelja je postala dio
pravnog poretka RH
Obveza javnopravnih tijela da štite temeljna
prava zajamčena Poveljom u pitanjima koja
ulaze u opseg nadležnosti EU
Pristupanje Europske unije
Europskoj konvenciji za zaštitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda
Problem pristupanja EU Konvenciji

-
Smetnje na strani EU
Do Lisabonskog ugovora EZ (EU) nije imala ovlast
pristupiti Konvenciji
EU nije imala pravnu osobnost
Smetnje na strani Vijeća Europe
- u čl. 59. Konvencije propisano je da je Konvencija
otvorena za potpisivanje članicama Vijeća Europe, a
prema Statutu Vijeća Europe njegove članice mogu
biti samo države

Razlozi za pristupanje Konvenciji



Pojedinci se ne mogu koristiti mehanizmima zaštite
koju predviđa Europska konvencija ako je njihova
prava povrijedila EU
EU ne može biti tužena pred Europskim sudom za
ljudska prava zbog povrede Konvencije
Nadzor je, pod određenim uvjetima, moguć jedino
posredno – tužba protiv država članica EU (sve su
stranke Konvencije)
Otklanjanje smetnji za pristup Konvenciji
Na strani EU
Lisabonski ugovor u čl. 6. st. 2. predviđa da će Unija
(koja sada ima pravnu osobnost) pristupiti
Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda
Na strani Vijeća Europe
 u Protokolu br. 14 uz Konvenciju predviđen novi
stavak 2. čl. 59. koji određuje da Europska unija
može pristupiti Konvenciji
Započeli službeni pregovori o pristupanju




Strasbourg, 07.07.2010. - sastanak glavnog tajnika
Vijeća Europe i potpredsjednice Komisije
Trenutno stručnjaci rade na sadržaju sporazuma o
pristupanju kojeg će sklopiti Odbor ministara (Vijeća
Europe) i Vijeće ministara (EU) jednoglasno
Europski parlament mora dati suglasnost
Nakon potpisivanja – sporazum će morati ratificirati
sve članice Vijeća Europe (47) uključujući i one koje
su članice EU
Temeljne tržišne slobode
Uspostavljanje zajedničkog tržišta


-
-
-
rat se treba spriječiti ne na negativan način – držanjem država
odvojenima – već na pozitivan način putem unapređivanja
njihove suradnje koja će ih odvratiti od upuštanja u agresivno
natjecanje oko sirovina
Ugovor o osnivanju EEZ:
uspostavljanje zajedničkog tržišta,
približavanja ekonomskih politika država članica,
unapređivanje harmoničnog razvoja gospodarskih aktivnosti
unutar Zajednice,
povećanje stabilnosti i rast životnog standarda te
unapređenje dobrih odnosa između država članica
Tržišne slobode


Čl. 14. st. 2. Ugovora o EZ: Unutarnje tržište
obuhvaća prostor bez unutarnjih granica u
kojem je osigurano slobodno kretanje roba,
sloboda kretanja osoba, sloboda pružanja
usluga i slobodan promet kapitala.
Četiri temeljne tržišne slobode zajamčene u
EU
Tržišne slobode kao temeljna prava?


slobode koje se odnose na kretanje fizičkih
osoba mogu se lako smatrati temeljnim
pravima poput onih koja su zajamčena u
Europskoj konvenciji
ostale tržišne slobode mogu biti povezane s
drugim slobodama poput slobode
izražavanja, sloboda bavljenja gospodarskom
djelatnošću, prava vlasništva…
Literatura




Omejec, Jasna, Vijeće Europe i Europska unija:
institucionalni i pravni okvir, str. 273-314.
Hartley, Trevor C., Temelji prava Europske
zajednice, 2004., str. 133-146.
Ćapeta, Tamara i drugi autori, Reforma Europske
unije: Lisabonski ugovor, 2009., str. 173-218.
Ćapeta, Tamara; Rodin, Siniša, Osnove prava
Europske unije, 2010., str. 16-19.