Transcript 2_snimanje_iz_zraka

SNIMANJE IZ ZRAKA
• Snimanje se vrši u
vrijeme kad nema
vegetacije.
• Koriste se teški
teretni avioni da bi
se
smanjile
vibracije
i
djelovanje
atmosferskih
nepogoda.
Letjelice
• Općenito avioni
• Helikopteri – u svrhu
interpretacije
• Danas namjenski baloni
• Bespilotne letjelice
Letjelice
• Helikopteri – u
svrhu interpretacije
Letjelice
• Namjenski baloni
(u svrhu
fotogrametrije)
Letjelice
• Bespilotne letjelice
uvjeti
• Najpogodnija brzina 250 km/h
• Trajanje leta 5-6 sati
• Doba dana – podne
Mjerilo snimanja
• Mjerilo snimanja i vrsta kamere (c) mora biti
zadano prije snimanja.
• Mjerilo snimanja ovisi o mjerilu kartiranja,
karakteru terena i svrsi snimanja
Mjerilo snimanja
• povezuje vanjsku i nutarnju orijentaciju
• određuje se na osnovu mjerila kartiranja.
c
Ms = c / h
Odnosno
h = c/ Ms
h
Mjerilo snimanja
Mj. kartiranja
Mj. snimanja
1: 1 000 – 2 000
1: 4 000 – 8 000
1: 5 000
1: 8 000 – 10 000
1: 15 000
1: 15 000
1: 25 000
1: 20 000
1: 50 000
1: 30 000
Kod krupnijeg mjerila kartiranja, mjerilo snimanja je
sitnije, zbog dobre čitljivosti snimke i ekonomičnosti.
Kod sitnijih mjerila kartiranja, ms > mk, kako se nebi
izgubili sitni detalji
SNIMANJE IZ ZRAKA
uzdužni preklopi
SNIMANJE IZ ZRAKA
• Uzdužni preklop za
stereoskopsku izmjeru uzima
se da je cca 60 – 65%.
• Poprečni preklop uzima
se da je cca 25 %.
preklopi
SNIMANJE IZ ZRAKA
Kinederivometar
kinederivometar
Kinederivometar
• Pomoću
njega
namješta
se
uzdužni preklop (vremenski interval
ekspozicije), ispravljaju se zakretaji
kamere.
• Uređaj se sastoji iz ekrana kojim
pratimo protjecanje terena koji
snimamo.
Plan snimanja
• Na karti se izvrši plan snimanja
• Površina se razdijeli na nizove snimanja i
ucrta se sredina niza (projekcija leta aviona)
• PRAVILA:
1. Kod brdovitog zemljišta treba paziti da se niz
pruža u smjeru toka izohipsa
2. Raspored nizova prema kartama sjever-jug,
istok zapad. Međutim ovisi o konfiguraciji
zemljišta.
SNIMANJE IZ ZRAKA
plan snimanja
SNIMANJE IZ ZRAKA
plan snimanja
3. Pri snimanju uskih i dugih pojasa, cijeli projekt se
prilagođuje objektu snimanja.
Plan snimanja
orijentacijske točke
• Plan snimanja može poslužiti za izradu
projekta orijentacijskih točaka.
• Na planu snimanja označavamo (navigator)
uočljive objekte preko kojih prolazi smjer
aviona.
• Smjer se održava po markantnim točkama i
navigacijskim reperima (ili se izvrši
signalizacija navig. repera), pomoću
kompasa.
Snimanje iz zraka
Kamere
Normalnokutne – širokokutne kamere
• Normalnokutne kamere za isto mjerilo kartiranja
zahtijevaju veću visinu leta od širokokutnih.
– imaju bolji uvid u zemljište, manje tzv. mrtvih kuteva.
• Širokokutne imaju bolji presjek zraka (povoljniji
bazni odnos)
• Regulator preklapanja može biti
izveden u sklopu vidnog polja kamere
ili posebno
• Uređaji da daljinsko upravljanje
kamerom
ORJENTACIJSKE TOČKE
• Zbog gibanja aviona nije moguće s dovoljnom
točnosti odrediti elemente vanjske orijentacije pri
snimanju, pa se apsolutna orijentacija i vanjska
orijentacija redresiranja u aerofotogrametriji postiže
na temelju orijentacijskih točaka.
• Kao orijentacijske točke mogu poslužiti topografsko
dobro definirani detalji, koji se mogu lako, sigurno i
dovoljno točno identificirati na snimci.
Raspored i broj orijentacijskih točaka
• Nužan broj točaka za apsolutnu orijentaciju jednog
modela su 2 položajne orijentacijske točke za
određivanje mjerila, smjera i položaja.
• Nužan broj točaka za određivanje horizontacije
jednog stereomodela su 3 visinski dobro definirane
točke.
ORIJENTACIJSKE TOČKE
plan određivanja orijentacijskih točaka
• Određuje se na osnovu
plana leta aviona kod
krupnijih mjerila kartiranja.
Plan određivanja orij. točaka
• Ravninu
određuju
3
povoljno izabrane točke.
Uobičajeno je da se
određuje 4 točke na
rubovima stereo-polja i Orij. točke jednog stereopara
jednu u sredini. Treba ih
planirati da padnu najmanje
1 cm od ruba snimke radi
optičkih pogrešaka i usuha.
ORJENTACIJSKE TOČKE
• Da bismo cijelo područje koje je snimljeno
stereoskopski (uzdužno i poprečno) pokrili
orijentacijskim točkama potrebno je za svaku snimku
imati 1 (2) orijentacijsku točku.
• Ostale preuzimamo iz prethodnog stereopara.
ORJENTACIJSKE TOČKE
plan određivanja orjentacijskih točaka
Udaljenost točaka na
terenu biti će:
• u poprečnom smjeru
0.5 x s’/Ms x (100-q)/100
• U uzdužnom smjeru
b=0.5 x s’/Ms x (100p)/100
Točnost orijentacijskih točaka
• Orijentacijske točke trebale bi biti određene
s 2.5 puta većom točnosti od točnosti
pojedinačnog
mjerenja
u
stereoinstrumentima.
ORJENTACIJSKE TOČKE
određivanje orijentacijskih točaka
• Za određivanje orijentacijskih točaka mogu se koristiti sve
poznate metode geodetskog određivanja točaka.
• U praksi primjenjujemo najoptimalniju metodu, koja će
ispuniti uvjete, kako po točnosti tako po funkcionalnosti.
• Orijentacijske točke danas određujemo poznatim
geodetskim postupcima. Najprihvatljivija je GPS metoda.
• Orijentacijske točke koje se nalaze blizu stalnih geodetskih
točaka određuju se od njih polarno.
ORJENTACIJSKE TOČKE
izbor
Imamo 2 načina izbora orijentacijskih točaka:
• izbor orijentacijskih točaka prije snimanja terena.
Koristi se kod snimanja krupnijih mjerila i za koji
treba sačiniti plan određivanja orijentacijskih
točaka.
• izbor orijentacionih točaka nakon snimanja
terena. Koristi se kod snimanja sitnijih mjerila, ali
često i kao dopuna orijentacijskim točkama kod
krupnijih mjerila snimanja.
ORJENTACIJSKE TOČKE
• Izbor i lokacija orijentacijskih
točaka ovisi o mjerilu i
namjeni snimanja.
• Treba birati točke koje će se na
snimci dobro interpretirati.
Uputno je birati točke na
presjeku pravaca.
izbor
ORJENTACIJSKE TOČKE izbor
•Za sitnija mjerila kartiranja, odabiru se orijentacijske
točke nakon snimanja na snimkama.
•Uputno je odabrati objekte koji su se dobro
interpretirali na snimci, u tom slučaju objekte ne
treba signalizirati.
ORJENTACIJSKE TOČKE
izbor
Stabilizacija orijentacijskih točaka
• Orijentacijske točke treba stabilizirati ukoliko to već samim
izborom nije učinjeno (križanje zidova, stalne geodetske
točke, poklopci hidranta…)
• Točke koje su određene s pogreškom iznad 20cm
stabiliziraju se kolcem.
• Točke koje su određene točnošću između 10-20cm
stabiliziraju se kao poligoni.
• Točke koje su određene točnošću ispod (većom) 10cm
stabiliziraju se kao trigonometri IV reda.
• Na kamenitom terenu orijentacijske točke stabiliziraju se
uklesanim križem ili armiranom šipkom.
Elaborat orijentacijskih točaka
• Sadrži:
– Položajni opis
– Položajni pregled
– Shematski prikaz geodetskog određivanja
Položajni opis
• Položajni opis orijentacijske točke sadrži:
–
–
–
–
–
–
–
Broj orijentacijske točke
Broj snimke
Broj niza na kojem se točka nalazi
Datum snimanja
Točne koordinate – nakon računanja
Generalna skica točke – u sitnijem mjerilu
Detaljna skica točke – u 8-strukom mjerilu snimanja
• Treba sadržavati i pojedinosti koje su na snimci markantne, što
se najlakše uoči.
• Detaljna skica se ne orijentira prema sjeveru, već prema
smjeru leta aviona.
Položajni pregled orijentacijskih točaka
• Sve orijentacijske i fiksne točke unose se u položajni
pregled.
• Kao podloga za takav pregled mogu služiti postojeći
planovi karte, a poželjno bi bilo aerosnimke.
• Različite signalizacije označuju se bojama ili
signaturom.
• Točke se numeriraju tekućim brojevima.
Shematski prikaz geodetskog određivanja
orijentacijskih točaka
• Služi prilikom rastitucije, da bi se moglo
razabrati kojim točkama dati veću težinu pri
određivanju
apsolutne
orijentacije
stereomodela.
ORJENTACIJSKE TOČKE
signalizacija
Osim signalizacije orijentacijskih točaka prije snimanja
treba signalizirati i osnovnu geodetsku mrežu. Ukoliko
se snimanje vrši u katastarske svrhe, signaliziraju se
sve međe.
Signalizacija se vrši krečenjem na tvrdim podlogama.
Signali se mogu izraditi od lesonita koji se okreči.
Najrasprostranjeniji način signalizacije je učvršćivanje
žicom plastičnih bijelih folija u obliku signala.
•Veličina signala ovisi o mjerilu snimanja.
•Minimalna veličina signala je
d = 1/Ms x 1/ 40 000 metara
ORJENTACIJSKE TOČKE
signalizacija
ORJENTACIJSKE TOČKE
primjena
• Istoznačnost (kongruentnost) zraka prilikom
kartiranja, u aerofotogrametriji, ne možemo
namjestiti budući da ne znamo elemente vanjske
orijentacije.
• Deformacije modela u stereo-izmjeri, odnosno
projekciji
kod
redresiranja,
ispravljamo
posrednim putem preko orijentacijskih točaka.
• Orijentacijske točke su karakteristične točke na
terenu kojima su poznate koordinate i visine.
ORJENTACIJSKE TOČKE
apsolutna orijentacija
• Posredno, preko orijentacijskih točaka model se
orijentira u geodetskom koordinatnom sustavu.
• Svakoj točki modela pridružene su pripadajuće
koordinate i visine.
APSOLUTNA
ORIJENTACIJA
(X,Y,Z)4
(X,Y,Z)3
Z
Y
Ispravljanje
deformacije
modela
(X,Y,Z)1
X
(X,Y,Z)2
APSOLUTNA
ORIJENTACIJA
(X,Y,Z)4
(X,Y,Z)3
Z
Y
Dovođenje
modela u traženo
mjerilo
(X,Y,Z)1
X
(X,Y,Z)2
APSOLUTNA
ORIJENTACIJA
(X,Y,Z)4
(X,Y,Z)3
Z
Y
Model doveden u
traženo mjerilo
(X,Y,Z)1
X
(X,Y,Z)2