Transcript Kratka filmska škola

KRATKA FILMSKA ŠKOLA – savjeti kako snimiti film
CILJEVI SNIMANJA FILMOVA
Najveća početnička pogreška kod snimanja filmova su
prevelike aspiracije. Nedajte se uvući u taj problem. Prvi korak je da
se zapitate zbog čega želite snimiti film:
-
da se zabavite preko vikenda?
da se izrazite umjetnički kao nezavisan filmski stvaratelj?
da se bavite filmom profesionalno?
zbog slave i bogatstva?
da bi promijenili svijet porukama vaših filmova?
Plan za uspjeh nezavisnog filmaša
Korak 1 je snimiti što više kratkih filmova dok učite o filmovima,
čitate knjige, komunicirate s drugim filmašima i sve drugo da bi što
bolje naučili i pronašli najbolje suradnike.
Filmovi trebaju biti relativno kratki (do 10-ak minuta) da bi ih
mogli snimiti u dan, dva ili za vikend uz pomoć prijatelja. Snimanje
fimova zahtijeva različite vještine i zbog toga trebate i talentirane
suradnike s kojima ćete podijeliti svoje filmske snove.
Korak 2 je da snimate što bolje kratke filmove sve dok ne napravite
jedan tako dobar da ga možete poslati na neki filmski festival.
Tako ćete privući pozornost na sebe, steći nove suradnike i
steći osjećaj što je prihvatljivo za gledatelje.
Korak 3 je razvijati što bolje ideje i priče sve dok vam ne padne na
pamet “velika ideja”. To treba biti priča koja se može snimiti
skromnijim sredstvima, a istovremeno može biti i scenarij za
cjelovečernji film. Snimit ćete kratku verziju filma, poslati je na
festivale i vidjeti ima li zainteresiranih za financiranje dugometražne
verzije.
Korak 4 je snimiti cjelovečernji film, pokazati ga na festivalima,
prodati ga i uživati u uspjehu.
Istovremeno treba početi razmišljati o sljedećem projektu. Sada
će za vas već znati, producenti će htjeti razgovarati o novoj ideji i
financiranju novoga filma.
KAKO DOĆI DO IDEJE
Ideje su svuda oko nas. Filmski stvaratelj može sam razvijati ideju
premda je lakše uz talentirane prijatelje. Većinu TV programa rade
ekipe pisaca, a ideje se konačno definiraju suradnjom pisca,
redatelja i producenta.
-
Uzmite olovku i papir. Evo nekoliko načina za pronalaženje ideja:
Pišite dnevnik – mnogi pisci zapisuju svoje misli i ideje. Vremenom
ćete imati bogatu riznicu ideja kojima se uvijek možete vratiti
Vježbajte – možda niste vježbali kako razviti ideju godinama. Što
više to radite sve će vam više ideja padati na pamet.
-
-
Zapišite prvo što vam padne na pamet – učinite to odmah i pišite
barem pet minuta. Puno ljudi odustane ili niti ne počne pisati.
Dnevne novine – U svakim dnevnim novinama ima barem pet
dobrih ideja.
Čitajte osmrtnice – novine povremeno objavljuju osmrtnice o
ljudima koji nisu bili slavni, ali su vodili začuđujući i zanimljiv život.
Čitajte stripove – uvijek ima zanimljivih stripova koji mogu upaliti
iskicu nove ideje u vašoj glavi
Slušajte svoju obitelj – sve stare obiteljske priče mogu se izroditi u
zgodnu obiteljsku komediju
Slušajte svoje prijatelje – problemi jednog čovjeka i način na koji
su riješeni mogu ljudima biti zanimljivi
Prošetajte – možete putem vidjeti štogod smiješno ili ironično.
Samo izlaženje iz kuće može vam otvoriti oči za nove ideje.
Otuširajte se – opuštanje pod tušem može biti sjajan način za
pristup svojoj podsvijesti.
-
-
-
-
-
Isključite unutrašnju kritiku – cilj vam je doći do što više ideja i
one neće sve biti dobre, ali počnete li ih razvrstavati kao dobre i loše
to će vas zakočiti u smišljanju novih ideja.
Pronađite vrijeme i mjesto – odredite li vrijeme i mjesto za pisanje
vaša podsvijest će kreativno proraditi. Imate moć kontrolitati dio
svoga vremena. Iskopčajte telefon, ustanite se ranije, ostanite
kasnije. Svojim bližnjma objasnite da trebate malo vremena za
sebe. Prestanite raditi nešto što zaista nije potrebno.
Ugasite televizor – ne trebate vidjeti baš sve na TV-u. Mnogima je
od prekomjernog konzumiranja zabavnih programa bio ispran
mozak. Vi želite biti stvarateljem zabave.
Zapisujte riječi – bilo koju riječ. I sljedeću koja vam padne na
pamet zapišite. Nastavite tako neko vrijeme, a onda stanite i
pogledajte uzorak i teme.
Čitajte klasike – “Projekt Gutenberg” ima 17.000 naslova za koje
nema autorskih prava. Ne pada li vam na pamet ništa novoga
kopirajte staru ideju. To se radi cijelo vrijeme.
-
-
-
-
Gledajte stare filmove – nećete moći dobiti dozvolu da opet u
cijelosti snimite stari film, ali ideje nisu zaštićene autorskim pravima.
U svoj film možete uklopiti dijelove radnji, vrste likova i mnoge druge
stvari iz drugih filmova. Učinite to, ali na originalan način.
Napišite deset najvažnijih stvari u vašem životu – što vas je
promijenilo? Što vas je učinilo ovakvom osobom kakvi jeste?
Izaberite najzanimljiviju stvar.
Sjetite se koga ste povrijedili – možda ste to učinili namjerno ili
slučajno. Stavite se na njihovo mjesto. Što biste učinili?
Mislite na nekoga koga mrzite – to trebaju biti najpodlija ljudska
bića s kojima ste se sukobili. Izmislite priču kako su postali takvi.
Napišite što znate – vaš svijet vam se možda čini dosadnim, ali
drugima je možda vrlo neobičan. Posebno ako možete opisati
upečatljive likove i situacije.
AUTORSKA PRAVA
Jedan od najuobičajenijih načina da se filmski početnik uvali u
nevolje je korištenje slike i zvuka na koje postoje autorska prava.
Glazba u filmu čini se da je najveći problem za filmaše.
Okruženi smo glazbom, skidamo ju s interneta, sviramo na
računalima. Zavolimo pjesme i početnici filmaši često stvaraju priče
povezane sa svojom omiljenim pjesmama. Mislite da će izvođači
time biti polaskani ili da čak neće ni saznati o tome?
Nažalost, dozvole za korištenje glazbe u filmovima unosan su
posao. Glazbenici za korištenje svoje glazbe u filmovima žele dobro
profitirati. Čak i nepoznatije stare uspješnice mogu stajati 10-ak
tisuća dolara, a sadašnje uspješnice suvremenih glazbenika počinju
s cijenema od 50-ak tisuća dolara na više. Čekate li s ugovorom
kada je film već gotov cijena će biti još veća. Trebate li za svoj film
baš određenu glazbu pregovarajte na vrijeme i pokušajte u to uvjeriti
i svoga producenta.
Kada snimate film provjerite da se u pozadini ne čuje glazba,
neka radio ili TV postaja jer to može biti vrlo skupo. Uvijek možete
pronaći glazbenike ili kompozitore u usponu koji će vam napraviti
originalnu glazbu po povoljnijim uvjetima.
Ljudi koji se pojavljuju u vašem filmu i prepoznatljivi su trebaju
imati ugovor. Snimate li npr. neki park i u njemu su ljudi koji se
možda jedva prepoznaju potpišite s njima ugovor jer vas u
protivnom, kada se film počne prikazivati, može prilično koštati.
Kadrove u kojima je gomila ljudi u pozadini ili nemojte snimati ili
snimite tako da je pozadina sasvim neoštra.
Telefonski brojevi mogu također biti problem. Ako se u vašem filmu
spominje neki telefonski broj i ispadne da je to stvarno nečiji broj
može isto koštati gomilu novca. Stoga budite pažljivi i izaberite broj
kakav nikako ne može postojati.
Prepoznatljivi proizvodi ili mjesta u obliku loga neke firme ili
proizvoda mogu biti predmetom tužbe smatraju li vlasnici da su
prikazani u lošem svijetlu. Stoga budite oprezni i dogovorite sve
unaprijed.
JEDNOMINUTNI FILMOVI
Jednominutni film? Na prvi pogled vrlo začuđujuća kategorija.
Mnogi ljudi su iznenađeni tim vremenskim ograničenjem. Ideju
je pokrenuo Švedski filmski institut i svjetska filmska i
videoorganizacija UNICA, a malo modificiranu verziju prikazivanja
primijenio je Hrvatski festival jednominutnih filmova i stvorio istinski
svjetski filmski festival.
prvi filmovi braće Lumiere bili su, zbog dužine filma u kaseti,
neka vrsta standardnih jednominutnih filmova. Sekvence klasičnih
filmova bile su zapravo vrlo kratke, zaokružene i u stvari “film od
minute ili tu negdje”. Tako je, s povijesne točke gledišta, jedna
minuta bila standardna filmska dužina.
na glavnim svjetskim festivalima animiranih filmova posebno se
nagrađuju filmovi koji nisu duži od minute
ovo vremensko ograničenje je manje iznenađujuće kada se
sjetimo reklama i novca koji se potroši da bi bile kratke i
vizualno atraktivne
Ograničeni dužinom, jednominutni filmovi su vrlo izazovan i
zahtjevan oblik, izvrsna obrazovna ideja (sekunda je prekratka, a sat
predugačak). Oni potiču filmskog stvaratelja na samodisciplinu,
inventivnost i lukavost na svim razinama filmskog stvarateljstva
(režija, pisanje scenarija, montaža, snimanje, gluma, glazba i zvuk).
ZAŠTO NIJEMI? ZAŠTO JEDNOMINUTNI?
Film je vizualna metoda pričanja priče i zasniva se na slici
da bi publici rekli što se događa i zadržali njihovu pozornost.
Poznati filmski stvaratelji snimaju filmove koji drže pozornost
očiju gledatelja. Važno je da nadobudni filmaši nauče proces
vizualnog pričanja priče u ranoj fazi svoje filmske karijere.
Da bi zadržali pozonost publike, radnja filma treba se kretati
prema naprijed. Mnogi filmovi propuštaju iskoristiti svoj potencijal jer
su predugački i publika gubi interes. Zapamtite, oko prima
informaciju vrlo brzo! Naučiti biti učinkovit, komunicirajući
informacijama, jedan je od najvažnijih koraka na putu postajanja
dobrim filmašem.
SAVJETI ZA SNIMANJE JEDNOMINUTNOG FILMA
Možete snimiti bilo koju vrstu jednominutnih filmova
(akcijski, komediju ili dramu, animirani, dokumentarni-što god vam
padne na pamet)
Neka bude kratak - scenarij za jednominutni film ne treba biti
duži od jedne stranice. Mnogi filmovi ne dostignu svoj potencijal jer
su predugački i publika izgubi interes. Zapamtite, oko vrlo brzo
prima informacije!
Neka bude jednostavan - jednominutni film nije dužinski
pogodan za snimanje filmova epskih dužina. Trebali bi moći objasniti
svoju filmsku ideju u jednoj jedinoj rečenici.
Trodjelna struktura - čak i jednostavna priča treba imati
početak, sredinu i kraj. Početak treba iskoristiti da bi uspostavili
očekivanja kod publike, jer to je ono što im zadržava pozornost.
Svršetak je vrijeme za poentiranje.
Knjiga snimanja s crtežima (storyboard) može pomoći.
Stavite u nju sve što će pomoći u boljem razumijevanju filma i
komuniciranju vaših ideja s drugim ljudima.
Gledajte druge jednominutne ili kratke filmove. Glazbeni video
spotovi i reklame su izvrsni za početak.
RAZLOZI ZA SNIMANJE JEDNOMINUTNIH FILMOVA
ako priča nije zahtjevna, jednominutni film može se brzo snimiti
produkcija jednominutnih filmova je prilično jeftina
jednominutne filmove možete besplatno prezentirati širokoj
publici putem interneta
Dobar razlog za snimanje jednominutnog filma je minimalno
vrijeme za produkciju. To je posebno istinito za sve koji snimaju
videom. Ima li scenarij, obično je vrlo kratak. Kratak scenarij pomaže
glumcima da lakše zapamte svoje uloge. Filmovi bez scenarija
zasnivaju se na početnoj ideji i improvizaciji. Nije potrebno previše
snimati jer je film kratak i snimanje ide brže.
Za vrijeme snimanja će možda biti potrebno češće mijenjati
lokacije i imati brze probe. Ako priča nije prezahtjevna, jednominutni
film se može snimti vrlo brzo. Mogu biti gotovi čak i za minutu ako je
film u jednom kadru. Mogućnosti su beskrajne.
Produkcija jednominutnih filmova je prilično jeftina. To je dobar
razlog za snimiti jednominutni film. Možete potražiti glumce koji će
besplatno glumiti. Imate li svoju opremu za snimanje i montažu cijeli
film će biti gotovo besplatan.
Internet pruža neograničene mogućnosti da širokoj publici
predstavite svoje jednominutne filmove. Kako su jeftini i traju
samo minutu, osim na specijalizirane festivale svoj jednominutni film
možete besplatno predstaviti širokoj publici putem interneta. To
može biti dobrim razlogom za samo snimanje filma.
Mogućnost da imate pilot film još jedan je razlog snimanja
jednominutnog filma. Možete koristiti jednominutni film kao pilot
film da bi zainteresirali potencijalne investitore. Jednominutni filmovi
omogućuju filmašima da prenesu svoje poruke brzo i učinkovito.
KAKO...NAPISATI SCENARIJ
1. Nemojte pretrpati 60 sekundi filma
2. Napravite film određenog žanra
3. Trodjelna struktura. Zvuči zastrašujuće, ali nije. To znači da
vaša priča ima početak, sredinu i kraj. Jednostavno.
4. Iskoristi sve oko sebe. Radite li u uredu? Locirajte radnju u
uredu.
5. Ne morate imati priču. Dobro konstruirani niz slika može biti
izvrstan film.
Jednostavno je dobro
60 sekundi nije puno vremena. Koliko stvarno možete reći u minuti?
Dosta ako želite, ali nemojte pretrpati. Ne tražimo prekompliciranu
priču. Npr: pretpostavite da podijelite svoj film u 12 kadrova od po 5
sekundi. Koliko stvarno možete staviti u svaki kadar?
ŽANROVI
Želite napraviti SF epopeju. Možete li? Razmislite o filmskim
žanrovima – može li SF film izgledati futuristički? Želite napraviti
horror film? Imate li filmsku krv ili vukodlakov kostim? Imate li
dvorac? Razmislite o tome kako će izgledati Vaš film?
TRODJELNA STRUKTURA
Čak i ako pričate jednostavnu priču ona treba imati početak, sredinu
i kraj. Npr. Zamislite jednominutni film nazvan “Čovjekov najbolji
prijatelj”. Prvih 20 sekundi mogle bi biti slike postera o izgubljenom
psu. Sljedećih 20 sekundi mogle bi biti slike ljudi koji traže psa.
Zadnjih 20 sekundi mogli bi biti dječak i pas opet zajedno. Napravili
ste film!
ISKORISTITE SVE ŠTO JE OKO VAS
Vjerojatno nećete biti u mogućnosti izrađivati posebnu scenografiju
za svoj film. Radite li u uredu smjestite svoju priču u ured. Sve iz
Vašeg života potencijalno može biti dio Vašeg filma.
KNJIGA SNIMANJA S CRTEŽIMA
Rezultat rada na knjizi snimanja s crtežima je nešto poput stripa. To
će pomoći da drugi lakše shvate vaš film. Crteži ne moraju biti
savršeni jer služe za osnovno razumijevanje vaših vizualnih ideja.
Uz crtež treba označiti kut snimanja, filmski plan, smjer kretanja
glumaca i pokrete kamere. Uz crtež možete ukratko opisati kadar,
te eventualne prijelaze između kadrova označiti između sličica.
Dužina jednominutnog filma izazov je autoru jer ideje treba iznijeti
jasno i kratko, ali mu omogućuje slobodu izražavanja. Reklame,
glazbeni spotovi, kratki animirani filmovi dobri su primjeri na kojima
možemo naučiti jezgrovito se izraziti. To je idealna forma za
eksperiment, da pretvorite osobne ideje u stvaran film.
Zapamtite: filmski planovi, kutovi snimanja, zoom, pokreti
kamere, subjektivni kadar...
Crteži za klasični crtić o Medvjedu Yogi-ju
Uzorak crteža za knjigu snimanja za film TROOPS ( Star Wars ):
Predložak za knjigu snimanja s crtežima:
Manje crteže lakše je i brže nacrtati. Crtamo da bi prikazali kako to
treba izgledati na filmu. Crtajte olovkom! Kasnije to lakše možete
popraviti ili promijeniti.
KAKO...REŽIRATI
1
Koristite stativ da bi kamera bila što mirnija.
2
Ne zoomirajte previše jer rezulat neće biti sjajan.
3
Pripazite na osvjetljenje.
4
Napravite knjigu snimanja s crtežima, bit će vam puno lakše
režirati i montirati film.
5
Mijenjajte filmske planove i kutove snimanja
Savjeti koji mogu pomoći:
uvijek snimajte 5 sekundi prije početka i poslije završetka
radnje
pazite na oštrinu
pripazite na stražnje svjetlo
provjerite zvuk (ako je moguće koristite dodatni mikrofon)
prije snimanja napunite baterije (glavnu i rezervnu)
ako je potrebno snimajte više puta, čak i probe (to nemojte reći
glumcima)
KAKO...MONTIRATI
1
2
3
4
5
Danas postoje računala i brojni programi za montiranje. Oni su
u osnovi napravljeni tako da olakšavaju rad pri montiranju.
Organizirajte se i popišite sve snimljene kadrove da bi lakše
izabrali u montaži. Provjerite koje video efekte nude programi
kojima ćete montirati.
Neka vam kadrovi ne budu prekratki jer to nije gledljivo.
Pri montaži iskušajte više varijanti prije nego odlučite o izboru i
dužini kadra. Označite svaki kadar imenom koje će vas
asocirati na sam kadar. To u početku izgleda dugotrajno i
dosadno, ali puno će ubrzati samo montiranje filma.
Pri montaži pripazite na kontinuitet (svjetlo, kostimi, šminka) jer
pojedinačni kadrovi nisu bili snimani istovremeno.
KAKO...SNIMITI ZVUK
1
Planirate li u filmu dijaloge izbjegavajte lokacije na kojima ima
puno prirodnih šumova. Može se i tomu doskočiti
nadsinkronizacijom, ali to zna biti mukotrpno.
2
Ako je ikako moguće koristite dodatni mikrofon jer je onaj
ugrađen u kameri širokopojasni i automatski regulira sve
zvukove.
3
Glazbenu pozadinu pokušajte riješiti sami. Pronađite nekoga
tko se bavi glazbom, koristite neke računalne programe kojima
možete prilično jednostavno sami komponirati.
4
Zvukovima i glazbi dodajte i zvučne efekte koji se mogu naći
na besplatnim internetskim stranicama.
5
Ne zaboravite da glazbu koja nije vaša ne možete koristiti u
svojim filmovima je je pod zaštitom autorskih prava.
KOMPOZICIJA SLIKE
A
B
A
C
D
B
KOMPOZICIJA SLIKE - PRIMJERI FOTOGRAFIJA
FILMSKI PLANOVI
OPĆI PLAN – plan prostora ( more, soba, panorama grada ) u
kojem se zbiva radnja bez obzira na veličinu
SREDNJI PLAN – cijela osoba u kadru, potpuno je prepoznatljiva.
Sva pozornost je usmjerena na lik.
BLIZI PLAN – čovjek do pojasa. Služi za prikazivanje
karakternih osobina, raspoloženja i postupaka, a izrazito ima
dramski učinak.
KRUPNI PLAN – označava samo glavu u kadru. Pozornost
gledatelja usredotočuje se samo na nju.
DETALJ – označava veći ili manji dio osobe ili predmeta. Svijet
viđen u detalju pojavljuje se kao naročit autorov izbor.
RAKURS ( kut snimanja )
PTIČJA PERSPEKTIVA – kamera se nalazi u zenitu ili gotovo u
zenitu snimanog objekta.
GORNJI RAKURS – izražava osamljenost, mirnost subjekta
NORMALNA VIZURA
DONJI RAKURS – subjekti snimljeni iz donjeg rakursa djeluju
superiorno, snažno, veliko i čvrsto.
ŽABLJA PERSPEKTIVA – kamera se nalazi ispod snimanog
objekta.
UŽIVAJTE SNIMAJUĆI FILMOVE!
© Željko Balog, M.A.Ed.